DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 49     <-- 49 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Uključivši s Vol. 17. Acta historicooeconotnica
imala su i dodataka Iugoslaviae,
jer se kao izdavač potpisivala
Komisija za ekonomsku historiju Jugoslavije,
pa je bio i sufinanciran iz »saveznih
« sredstava uz sredstva SlZ-a Republičke
zajednice za znanstveni rad
SRH. Od Vol. 18., koji je izdan u 1991.
godini, izdavač ACTA je Komisija za
ekonomsku povijest Društava povjesničara
Hrvatske. Acta su nastavila izlaziti
i u državi Hrvatskoj, jer je uredništvo
odnosno glavni urednik dr. Ivan Erceg,
iz Zagreba, a kao nakladnik i suizdavač
bila je, i ostala, »Školska knjiga
« u Zagrebu. U troškovima sudjeluje
i nadalje Ministarstvo nadležno za znanost.


Pojedine knjige sadrže:


Vol. 17. - 1990. godina:


Ivan Ere eg: Pregled proizvodnje i


trgovine soli u Dubrovačkoj Republici,
Stjepan Sršen: Stanovništvo Osijeka
i njegovo ekonomsko stanje 1828.
godine,


Darja Mihelić: Primer finančnega
načrtovanja letnega proračuna v istarskem
mestu,


Mira Kolar — Dimitrijević:
Struktura privredno aktivnih stanovnika
sjeverne Hrvatske prema materinjem
jeziku uoči prvog svjetskog rata,


Smiljana Durović : Ekonomskoistorijsko
istraživanje Mije Mirkovića o
uzorcima ekonomskog zaostajanja Jugoslavije
početkom 20. veka,


Dragutin Feletar i Zoran Stiperski:
Razvojne faze i procesi disperzije
industrije Zagreba,


Istvan N. Kiss: Die Muhrinsel Do-
mane, 1838 - 1720. (Die Domane von
Tschakaturn oder Čakovec),


Recenzije i prikazi (O radu Njemačkog
društva za povijest poduzeća (Geselschaft
fur Unternehmensgeschichte),
Izvještaji Caraffine komisije o uređenju
Slavonije i Srijema nakon osmanlijske
vladavine, Deseti međunarodni kongres
za ekonomsku historiju).


Vol. 18. - 1991:
Ivan Ere eg: Pripreme i struktura
Jozefinskog popisa,


ACTA HISTORICO-OECONOMICA
Vol. 17, 18. i 19.


Dragica Mihalić: Povaljska listina,
izvor za poznavanje hrvatske gospodarske
i kulturne djelatnosti,


Mira Kolar — Dimitrijević: Sukob
Eugena Kvaternika i baruna Lazara
Hellenbacha oko stvaranja prvog
kreditnog zavoda u Hrvatskoj,


Ivan Erceg: Prilog o uvođenju općehrvatskog
urbara (1774),


Franko Mirošević: Pregled stanja
hrvatske trgovačke mornarice od 1918.
do 1926. godine,


Vol. 19. - 1992. godina:
Ivan Erceg: Pregled proizvodnje
soli i struktura solana (na istočnojadranskoj
obali),


Šime Peričić: Prilog poznavanju
pčelarstva Dalmacije do 1914. godine,
Ivan Erceg: Adamovićev naputak


o ekonomskom upravljanju veleposjedom,
Ivan Erceg: V. Benzoni za uvod
enje trgovačkog sustava u kraljevini
Ugarskoj,


Mira Kolar - Dimitrijević:
Akcija velikog župana Ognjeslava Utješenovića
Ostrožinskog na ekonomskom
unapređenju Varaždinske županije,


Franko Mirošević: Pregled stanja
hrvatske trgovačke mornarice od 1926.
do 1930. godine,


Ivan Erceg: Izvještaj o mineraloško-
rudnim ležištima na području Dalmacije
i Istre (1804),


Ocjene i prikazi (Medieval Trade in
the mediterranean World, Das Salz in
der Rechts- und Handelsgeschichte,
Economy and Society in sixteenth and
seventeenth Century Hungary (1526 —
1650), Pregled zemalja Alpe — Jadran).


Iako po naslovima nije vidljivo da
ima podataka o šumarstvu ili preradi
drva, ipak u pojedinim člancima nalazimo
podatke i o tome.


Tako u Sršenovom prikazu o stanovništvu
Osijeka i njegovom ekonomskom
stanju 1828. godine nalazi se i
popis obrtnika. Prema tom popisu tada
je Osijeku bilo majstora i pomoćnika
(druga brojka): bačvara 17/11, kolara
9/6, stolara 11/15, tesara 5/67 i tokara


3/8 ili ukupno 45 majstora i 107 pomoćnika.
Kako je u svih 66 obrta bilo
zaposleno 523 majstora i 514 pomoćnika
proizlazi da je udio drvara iznosio
8,6% majstora i 20,8% pomoćnika.
Predmetni popis obavljen je po zaključku
Hrvatsko-ugarskog sabora iz
1828. godine sa svrhom utvrđivanja
osnovice za određivanje poreza, pa je
u upitnom listu i rubrika (XII) za popis
hrastovih šuma, a tih na području
grada Osijeka nije bilo. Prema tome
fiskus nisu zanimale šume drugih vrsta,
jer u drugim šumama nije bilo žira, u
ono vrijeme značajnog za ishranu svinja.


»Istarsko mjesto« Darje M i h e 1 i ć je
komuna Piran, a proračun autorica datira
na početak 17. stoljeća. U cjelokupnom
prihodu od 29 498 libri na »šumice
« otpada svega 29 libri! Redovni
izdaci iznose 17004 libre, od kojih je
za šumarskog nadzornika predviđen iznos
od 120 libri, a za dva šumska procjenitelja
46 libri. Prema navodima nekih
mjesta, piranska komuna obuhvaćala
je cijelu mletačku Istru.


M. Kolar — Dimitrijević utvrdila
je, da je prema navedenom popisu
u šumarstvu, lovu i ugljenarstvu bilo
zaposleno 3.251 osoba od čega 35 žena.
U statusu činovnika bile su 403 osobe.
U drvnoj struci bile su zaposlene 13.633
osobe, od čega 3.871 samostalnih, a
7.255 pomoćnih sila. ltd.
Zanimljiva je usporedba površina
šuma u Međimurju 1672. godine sa sadašnjim
stanjem. Naime, kako navodi


N. Kiss, prema podatku za 1672. godinu,
površina šuma iznosila je 2 718
ha ili 2,8% cjelokupne površine iskazane
s 88 114 ha. Međutim za istu godinu
iskazana je površina od cea 5 500
ha poplavljenih, erodiranih i opustošenih
površina koje nisu donosile nikakvu
korist. Po podatku za 1720. godinu površina
pašnjaka iznosila je 48 000 ha ili
29,0% cjelokupne površine. Prema statistici
šuma 1938. godinu na površini
kotara Čakovec, Donja Lendava i Pre-
log od 132 962 ha šumska površina iz-
Statistika šuma i šumske privrede za
1938. godinu, izdanje Ministarstva šuma i
rudnika, Beograd, 1940.