DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Dodane su i dvije disertacije (D.
Horvata : Prilog proučavanju prohodnosti
vozila na šumskom tlu i D. Pičmana:
Utjecaj konfiguracije terena i
hidrografskih prilika na ekonomsku
opravdanost izgradnje optimalne mreže
šumskih prometnica).


jedan magistarski rad (J. Bogano vić:
Ekonomska efikasnost utovara i
transporta drva rječnim putevima) i


12 diplomskih radova od toga devet


o šumskim prometnicama, dva o strojevima
(motorna pila, traktor), a jedan
o Digitalnom modelu terena za projektiranje
hortikulturnih radova.
U prednjem popisu ne nalazi se,
može se reći subjektivni nekrolog S.
Severa Prof. dr. Stanislavu BADUNU,
koji je umro 27. travnja 1993. godine.
Subjektivni, jer, piše Sever, »svako sje-


Kako je ovaj četverobroj Hortikulture
jedini svezak u 1994. godini možemo
ga smatrati i godišnjakom. Označen
je kao 60. godište, a u posvećenju
na drugoj stranici naslovnog lista čitamo
da je »posvećen«, uz ostalo i »60.
obljetnici Našeg vrta/ Hortikulture«. To
iz razloga, što je časopis »Naš vrt« počeo
izlaziti 1933. godine, ali je 1963.
godine bio pred likvidacijom, a spašava
ga Ing. Petar Matković, tada profesor
Pedagoške akademije u Splitu i mijenja
mu ime u »Hortikultura«. Matković
ne mijenja samo ime, nego i format
u revijalni, kako i danas izlazi, ali i
sadržajno pretvorivši ga od informnativnog-
instruktivnog u stručno-znanstveni,
kakav je i ovaj četverobroj 60.
godišta.


Na 48 stranica nalaze se tekstovi:


M. Obad-Šćitaroci, B. Bojanić
Obad Šćitaroci: Novi dvori zaprešički,
P. Šolić: Prilog poznavanju dekorativnih
forma i kultivara vrste Quercusilex
L. — crnike u Rijeci i okolici,
M. Jurković, B. Jurković-Bevilaqua:
Razmnožavanje i citologija
magnolije,
S. V. Letinić: Njega i zaštita bilja
u gradskim nasadima,
D. Grgurević: Garanjinov perivoj
u Trogiru,
S. Bertović: Tuxenia,
Crtice iz hrvatske meteorologijske proćanje
samo je crtica, dojam — ne i
prilika za iscrpni životopis, ljetopis ili
popis svekolike činidbe«. Drvno-industrijski
ili tehnički odsjek, na tada još
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u
Zagrebu, završio je 1954. godine i bio
izabran za asistenta. Doktorira na istom
Fakultetu 1965. godine, ali je tek
1971. godine izabran za docenta, 1974.
za izvanrednog, a 1979. godine za redovnog
profesora. Od ostalih dužnosti
navodimo njegov 15-godišnji (1974 —
1989). rad kao glavnog urednika časopisa
»Drvna industrija« i urednika za
područje drvne industrije u »Glasniku
za šumske pokuse«. Dr. S. Bađun je,
piše Sever, »obnašao i mnoge važne
dužnosti izvan Fakulteta, usmjerujući
struku i znanstvo Hrvatske. Uz sav taj
rad, osim ponekog strukovnog priznanja,
nije bio miljenik ocjenjivača uspje-


HORTIKULTURA
God. 1994. br. 1-4.


šosti i današnjosti i
Nacionalni park Plitvička jezera — obljetnice
i sadašnjost,


J. Štimac: Kaktusarstvo u Hrvatskoj,
Gymnocalycium Mihanovichii i
Nikola barun Mihanić,
P. Šolić: Dosta je onečišćavanja Bakra
i okolice!
Z. Zdunić: Prof. dr. ing. Petar Šolić.
Izvan teksta su dvije karte u boji:


S. Bertović : velebitski botanički
vrt i rezervat, i
S. Bertović and A. Ž. Lovrić:
Vegetational map of S. R. Croatia
K popisu priloga nekoliko napomena.


P. Šolić je i na području Rijeke
ustanovio stabla crnike (formu) »s dugim
i vrlo dugim listovima i s ovalnim
okruglastim listovima« te jedan kultivar
»pravilno okrugle krošnje« visok oko
10 m« (cv. Globosa). Preporuča u većoj
mjeri korišćenja crnike i na riječkom
području, a posebno cv. Globosa kao
kontrast stablima Cupressus sempervirens
L. »Striecta«. Globosa se može uzgojiti
cijepljenjem plemki na podlogu
tipične vrste. K popisu literature treba
dodati da je D. Hirz crniku oko vrela
Rječine naveo već 1891. godine u Šumarskom
listu (Pogled u floru hrvatskog
Primorja s osobitim obzirom na
šumsko drveće i grmlje).
šnosti ... ali je Stanko bio zadovoljan
čovjek na poslu, u radu« jer je ostao
»vjeran njegovim izvorima«. Suradnja
u Šumarskom listu objavljena je 1958,
1960, 1969, i 1971. godine.


Završimo s konstatacijom da nedostaju,
kao i u Šumarskom listu, autori
operativaca, dakle onih koji rade s mehanizacijom
i s različitom radnom snagom,
u različitim terenskim i drugim
uvjetima itd. Svako iskustvo doprinos
je i znanstvenim istraživanjima bilo kao
podatak bilo kao poticaj za istraživanja.
Tu ubrajam i diplomske radnje među
kojima ima, kako sam se uvjerio, i onih
vrijednih za objavljivanje u odgovarajućem
opsegu. Izbor takvih radnji svakako
pripada mentorima diplomanata.


Oskar Piškorić


Članak S. V. Letinića dobar je
potsjetnik za njegu i zaštitu stabala i
grmlja ne samo u gradskim nasadima,
po tekstu zapravo u drvoredima ulica,
nego i uopće, posebno treba naglasiti
rezidbu grmlja u svrhu pomlađivanja
time, da su i rezovi do 15 cm iznad
mjesta cjepljenja ili za necjepljene iznad
korijenova vrata previsoki, ako se želi
uzgojiti što gušći grm. Provjera nije teška!
Dodao bih na osnovi iskustva jednog
slučaja iz splitske Šumarske škole
za krš. Naime, u drvoredu (živici) Evonimus
japonica Thunb. lišće jednog
grma (stabalca) žutilo je. Pretpostavljala
se kloroza te je prof. Giperborojeski
pokušao liječiti ga ali bez uspjeha.
Tada, više zbog pokusa stabalce je čepovano
i to ljeti, uskoro su se počeli
javljati izbojci, i za dvije godine grm
je dostigao starija stabalca. Ljetna podmladna
sječa (resurekcija) uspješna je
i za neke druge vrste.1


D. Grgurević prikazao je povijest
Garagnjin-Fanfonijeg parka u Trogiru,
a današnje stanje u usporedbi s prvotnim,
vjerojatno ostavio za samostalan
prikaz. Dodajem, da je Garanjin, dakle
na prelomu XVIII. i XIX. stoljeća za
uzgoj sadnica alepskog bora koristio
sjetvu u glinene lončiće. Članak je kla1
O. Piškorić: Dinamika visinskog prirasta
izbojaka iz panjeva česmine. Šumarski
list, 1963. br. 3-4. i O. Piškorić: Dinamika
prirasta izdanaka crnog jasena i medunca.
Narodni šumar 1965. br. 5-6.