DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 52     <-- 52 -->        PDF

sificiran kao »stručni«, iako ima sve
uvjete za klasifikaciju »preglednog članka
«. Tim više, što nije napisan samo
na osnovi literature nego, kako čitamo
u »bilješkama« — da je autor koristio
i Historijski arhiv u Splitu, Arhiv mapa
za Istru i Dalmaciju i dr. Stoga, za
sada, postavljam samo pitanje: zar
samo autori s mr. i dr. mogu imati
znanstvene članke, a ostali pisci i istraživači
ne? To pitanje postavljam stoga,
što sam ne jedanput utvrdio da se takva
»diskriminacija« provodi.


O TUEXENIA, s oznakom Nova serija
časopisa Mitteilungen der Floristisch-
soziologischen Arbeitsgemeinschaft
(tj. Saopćenja Florističko-sociološke
radne zajednice u Gottingenu) br.


12. S. Bertović je izvjestio i u Šumarskom
listu (br. 11-12/1993), ali iz ovog
prikaza saznajemo da je ovaj broj posvećen
»smrti i na posmrtna sjećanja
na jednog od najuglednijih svjetskih fitocenologa
i ekologa prof. dr. Reinholda
Tiixena, koji je bio osobni prijatelj
našeg zaslužnog botaničara prof,
dr. Ive Horvata te osvjedočeni pobornik
hrvatskih fitocenologa i Hrvatske
«. Uz S. Bertovića vezana je i
kart a »orografskih pojaseva, analognih
bioklimata i dominantnog vegetacijskog
pokrivača« Nacionalnog parka
PLITVIČKA JEZERA. Bez takve
karte ne bi smio biti ni jedan vodič
(bilo osobni bilo tiskan) uz dopunu lokaliteta
i drugih posebnosti, npr. endema,
osim ovdje označenog specijalnog
rezervata Čorkova uvala.


Pohvalno je, što je HORTIKULTURA
iskoristila 65-godišnjicu rođenja
Prof. dr. ing. Petra Šolića za objavljivanje
portreta »našeg istaknutog hortikulturnog
stručnjaka, istraživača, pedagoga
i pisca.« Time se ne samo odaje
priznanje za dosadašnji rad P. Šolića
(a drugom prilikom i drugom vrijednom
trudbeniku) nego se, posebno
mlađe generacije mogu upoznati s rezultatima
njegovog rada, kako bi ih koristili.
U slučaju Šolića ti su rezultati
brojni: znanstvena knjiga i ostalih 135
radova. Doduše radovi nisu posebice
navedeni, pa ni knjiga.2 Za tri svoja
rada, Šolić je izabrao Šumarski list za
objavljivanje, kao neposredno zanimljive
za šumarstvo. To su: Prilog poznavanju
dendroflore parkova i šumskih
kultura na Golom otoku (1988), Prilog
uzgajanju hrasta plutnjaka — Quercus
suber L. u ukrasnim nasadima Opatijske
rivijere (1988) i Prilog uzgajanja


2 To je knjiga Prilog poznavanju nesamonikle
dendroflore parkova i nasada Mostara
i okolice u izdanju »Hortikulture«, Split
1974.


suplutnjaka (...) u nasadima vinodolskog
primorja (1989). Posebno je značajan
prilog o dendroflori na Golom
otoku, gdje je u teškom kršu korišćeno
46 vrsta drveća i grmlja i tri vrste penjačica;
četinjače su zastupane s 10
vrsta, a listače s 36, dakle jedan arboretum
i to pokusni. Pokusni, jer su se
različite vrste i različito održale, te su
kao takve putokaz za buduće radove,
uvažavajući cjelokupne ekološke uvjete
staništa. Šolić je i marljivi terenski istraživač,
pa je, npr., u južnom Velebitu
otkrio novu formu ljubičastog šiška
(Scutelaria alpina L.) koja je nazvana


f. rosiflora Šolić.3 Šolić je jedan od rijetkih
izdavača istraživača, koji je »kao
veliki entuzijast trošio za svoja terenska
istraživanja ponajviše sredstva iz vlastitih
prihoda«, dok su mnogi trošili društvena
sredstva a nisu ih opravdavala
odgovarajućim elaboratima.
Na naslovnoj omotnoj stranici efektna
je fotografija »starog hrvatskog
(kraljevskog, banskog i kotarskog)
grada Iloka«, koji »sada podnosi tešku
barbarsku okupaciju«.


Oskar Piškorić


3 »Domaće vrste roda Scutellaria L. i
mogućnost njihove primjene u hortikulturi«
bila je i tema njegove doktorske disertacije
(1975).


THE EARTH AS TRANSFORMED BY HUMAN ACTION
Global and Regional Changes in the Biosphere over the Past 300 Years
Edited by B. L. Turner II, Graduate School of Geography, Clark University et al.


© Cambridge University Press, 1990


Jedna od prinova Nacionalne i sveučilišne
biblioteke u Zagrebu je i knjiga


o »promjeni Zemlje uslijed ljudske djelatnosti
« (signatura NSB-a je 11-74019).
B. L. Turner II je prvi od šestorice
urednika ove knjige od 710 stranica
kvart formata, dok broj autora, obradivača
tema, iznosi tridesetak, jer je
pojedine teme obrađivalo i po više autora
kao tim pisaca.
Utjecaj ljudskog djelovanja na promjene
prirodnog stanja Zemlje, točnije
njezine površine, obrađen je u sljedećim
poglavljima i podpoglavljima:


I. Promjene stanovništva i društva.
II. Promjene na cjelinu okoliša:
— Dugoročne promjene u okolišu,
— Kopno (poljoprivreda, šumarstvo),
— Voda,
— Oceani i atmosfera,
— Biota (kopnena fauna, morska,
flora),
— Kemijski i radijacijski utjecaji.
III. Studije o promjenama u nekim
područjima:
— Dugoročni izgledi,
— Područje tropa (Amazonija, Borneo
i Malezijsko otočje),
— Visinski predjeli (Kavkaz, Istočna
Afrika),
— Ravnice (Ruska i Sjedinjenih američkih
država),
— Jako napučena južna područja
(Meksiški bazen, Nigerija),
— Sjeverna jako napučena područja
(Švedska, Bazen Hudson - River bazen,
Švicarska).
IV. Racionalne promjene.
Na početku knjige je uvodni tekst, a
završava indeksom pojmova s naznakom
stranica, gdje se nalaze kao npr.
forest fires, 184, 187; in Borneo, 505.


Šumarstvo je obrađeno u poglavlju
Kopno i u Indeksu navedena 41 natuknica
na 60 mjesta. Uz već navedenu
natuknicu evo još nekoliko: šumski
proizvodi, destrukcija šuma u Poljskoj
u 16. i 17. stoljeću, destrukcija šuma
u Mediteranu, iskorišćivanje u Švedskoj,
ogrjevno drvo, statistički podaci
itd. Što se tiče statističkih podataka oni
su nam poznati iz naših do sada objavljenih
izvora, a inače ih knjiga sadrži
samo one do 1990. godine.


Knjiga sadrži obilje bibliografskih jedinica.
Za šumarstvo tako je 191 jedinica,
ali samo dvije nisu na engleskom.
To su G. Gilbert: La ravitaillement de
Brazaville en bois de chauffage iz časopisa
Bois et Forerts Tropical iz 1978.
i O. Schuller: Atlas ostlicher Mitteleuropa
iz 1959. godine.


O. Piškorić