DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SAVJETOVANJE »PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ U OZRAČJU REZOLUCIJA HELSINŠKE KONFERENCIJE O ZAŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA« 15. lipnja 1994. godine održano je savjetovanje pod gornjim naslovom u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu na Zrinskom trgu 11. To savjetovanje organizirao je Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo (Sekcija za šumarstvo), a suorganizatori bili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske i J.P. »Hrvatske šume«. Pokrovitelj savjetovanja su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne znanosti. Savjetovanje je otvorio akademik Mirko Vidaković, predsjednik Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo HAZU. U ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Hrvatske savjetovanje je pozdravio ministar ing. Ivan Tarnaj, a akademik Vladimir Meyer je to učinio u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za prirodne znanosti. Nakon što su sudionici savjetovanja (njih oko stotinu) primili tiskani materijal o tom savjetovanju u formi reprezentativne knjige koja nosi naslov »Zbornik radova savjetovanja: privatne šume u Hrvatskoj u ozračju Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma«, rad savjetovanja je počeo izlaganjem referata kako slijedi: Vukelić, J., Harapin, M.: Međunarodna deklaracija o očuvanju i zaštiti šuma i njihova primjena u gospodarenju privatnim šumama u Republici Hrvatskoj, str. 1 — 16. S obzirom na to da su u posljednje tri godine održani značajni međunarodni skupovi (Strasbourg 1990, Rio de Janeiro 1992 i Helsinki 1993) na kojima je sudjelovala Hrvatska država, domini- star prof. dr. Joso Vukelić je u svom referatu upoznao hrvatsku znanstvenu i stručnu javnost o deklaracijama i zaključcima na tim skupovima, koji nas obvezuju — kao potpisnike — da se njih pridržavamo i da ih provodimo u djelo. U tom smislu J. Vukelić svoje je izlaganje usredotočio na ova četiri važna problema: državna potpora privatnim šumoposjednicima, obnova šuma, potrajnost, savjetodavna služba s promičbom te zaštita šuma. Instruktivni i vrlo lijepi dijapozitivi J. Vukelića uvjerili su sudionike ovog savjetovanja o lošem stanju privatnih šuma u većini slučajeva, pogotovo glede na postojeće degradacije nekih privatnih šuma. Zbog toga, a u namjeri poboljšanja tih šuma, J. Vukelić je u zaključku svog referata predložio konkretne mjere koje hrvatsko šumarstvo treba poduzeti u ozračju spomenutih međunarodnih zasjedanja i naših vlastitih hrvatskih saznanja. Evo tih prijedloga u cjelini: » — potpuna ili djelomična subvencija u izradi i provedbi programa za gospodarenje privatnim šumama; — državna subvencija u izgradnji cesta i otvaranju kompleksa privatnih šuma; — besplatno osiguranje sadnica s orijentacijom na pionirske vrste koje se koriste kao ogrjevno drvo, tj. listače; — provedba učinkovite edukativne i savjetodavne službe; — poticanje javne svijesti i razumijevanja ispravnog gospodarenja šumama; — obrazovanje šumskih praktičara i vlasnika šuma na konceptu i metodama potraj nog gospodarenja; — korištenje sredstava informiranja i javnih medija u specijaliziranim emisijama namijenjenima ponajprije stanovništvu u ruralnim sredinama; — jedinstven sustav zaštite šuma protiv štetnika i požara; — na većim privatnim kompleksima moraju se probijati protupožarne prosjeke, urediti osmatračnice i organizirati opažačka i dojavna služba; — pašu, žirenje, brst i streljarenje treba ograničiti i u privatnim šumama u skladu s programima za gospodarenje šumama, koji će predvidjeti intenzitet, vrijeme i način korištenja, stavljajući taj oblik iskorištavanja šuma pod kontrolu da ne dođe do degradacije, što se ovim međunarodnim deklaracijama izričito sprečava; — jedinstvena politika prodaje drveta i nastupa na tržištu; — intenziviranje znanstvenih istraživanja u privatnom šumoposjedu i primjena dosadašnjih znanstvenih i stručnih spoznaja; — slične aktivnosti od globalnog interesa, a istovjetne za sve šume, bez obzira na vlasništvo; — nastojati preko međunarodne zajednice osigurati nova i dodatna financijska sredstva za zemlje u razvoju da bi im se omogućilo trajno upravljanje, zaštita i razvoj njihovih šumskih resursa. « Drugi referat: Mirko Vidaković i Joso Gračan: Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, str. 17—28. Referat je održao akademik Mirko Vidaković. On je ukazao na zakonitosti do kojih se u znanosti došlo s obzirom na drugi i četvrti spomenuti problem naveden u Helsinškoj deklaraciji (sastav, obnova i zaštita šuma). U tom smislu M. Vidaković je istaknuo ovu značajnu spoznaju: »Što je genotipska konstitucija između individua u populaciji varijabilnu´a, veća je šansa za populaciju da se reproducira i preživi ili da se adaptira na promijenjene uvjete«. U tom smislu M. Vidaković preporuča da se pri šumskouzgojnim intervencijama utječe na povećanje genetske varijabilnosti. Pored toga, on ukazuje na potrebu konzervacije genofonda dajući prioritet ovim vrstama: jela, hrast lužnjak, dalmatinski crni bor, crna topola, nizinski brijest i šumska trešnja. Treći referat: Šime Meštrović i Tomislav Starčević: Današnje stanje i razvoj privatnih šuma, str. 29-38. Taj su referat održala obojica autora. Prvi je govorio Š. Meštrović; On je prikazao stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj; ono se može obilježiti ovim brojkama: 1. Ukupna površina 458.342 ha 2. Obrasla površina 457.362 ha 3. Broj posjednika oko 600.000 4. Broj čestica oko 1,200.000 5. Prosječna veličina čestica 0,38 ha 6. Prosječna veličina posjeda 0,76 ha Š. Meštrović je istaknuo da je da sada izrađeno šumskogospodarskih programa samo za 183.000 ha privatnih |