DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 20     <-- 20 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA..
taže. Sekundarne plemke iz arhiva općenito su bolje
nego one s plus stabala u sjemenskim sastojinama.
Velika je prednost što je relativno velik broj klonova
iz različitih područja (lokaliteta) koncentriran na malom
prostoru i dostupan gotovo u svako vrijeme. U


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


klonskim se zbirkama mogu vidjeti razlike u cvatnji i
plodonošenju klonova u osjetljivosti prema bolestima
i štetnicima, a mogu se izvoditi radovi na hibridizacijama
kao što je to bio slučaj 1968. godine sa sudetskim
arišem u dodatnom dislociranom dijelu arhiva.


MOGUĆNOST ARHIVA ZA PROIZVODNJU SELEKCIONIRANOG SJEMENA
POTENTIALS OF ARCHIVE FOR SELECTED SEED PRODUCTION


Šumarski genetičari i oplemenjivači svjesni su značenja
genetičke raznolikosti u oplemenjivanju šumskog
drveća, a naročito kod osnivanja sjemenskih plantaža.
Težnja da se broj klonova od 20—25, koliko ih je bilo
u prvim sjemenskim plantažama u različitim zemljama
svijeta poveća, odraz je bojazni da se u takvim selekcioniranim
populacijama (breeding populations) gubi
jedan dio varijabilnosti. Stalno prisutna dilema da se
povećanjem genetičke raznolikosti smanjuje genetička
dobit kao jedan od ciljeva osnivanja sjemenskih plantaža
može se pojasniti jedino s aspekta ciljeva oplemenjivanja.
Sjemenske plantaže koje se osnivaju isključivo
za produkciju drvne mase u kraćim ophodnjama mogu
imati malen broj klonova koji daju veliku genetičku
dobit. Takav je slučaj sa sjemenskim plantažama Pinus
taeda u SAD koje služe za osnivanje industrijskih nasada
na velikim površinama i ophodnjom od 30 godina.
Tu nije važna prirodna regeneracija jer se sve siječe
golom sječom i onda ponovno pošumljava. U takvim
sjemenskim plantažama od prvobitno znatno većih
klonskih kolekcija ostavlja se nakon eliminacije nepoželjnih
klonova samo 8 klonova, a zahtjevi su kompanija
koje financiraju takav program, još veća dobit,
što se može postići s najmanje 4 najbolja klona. Za
sjemenske plantaže koje se pak osnivaju radi obnavljanja
prirodnih populacija ili pak njihovog širenja u kul


ZAKLJUČCI


1. Klonski arhivi kao selekcionirane populacije
imaju značajnu ulogu u očuvanju najkvalitetnijeg dijela
genofonda izabranih šumskih populacija autoktonih i
aloktonih vrsta potrebnog za njihovu reprodukciju.
2. Živi arhiv u Jastrebarskom, kao pretežno klonski
arhiv s 8 vrsta četinjača i jednom vrstom listače,
u svojim klonskim kolekcijama sadrži 301 klon dobiven
vegetativnom reprodukcijom superiornih fenotipova
prirodnih i umjetnih populacija Hrvatske, Slovenije,
te Bosne i Hercegovine. To je značajan resurs kvalitetnih
gena za oplemenjivanje šumskog drveća.
3. Klonske kolekcije u arhivu predstavljaju značajnu
osnovicu za intenziviranje programa osnivanja
turama potrebna je veća varijabilnost koja pretpostavlja
i mogućnost prirodne regeneracije. No ta varijabilnost
zavisi od raširenosti i sačuvanosti vrste koja određuje
i širinu selekcije odnosno broj klonova u plantaži.
U našim sjemenskim plantažama gospodarskih vrsta
broj klonova se kreće od 28—42. U živom su arhivu
veće klonske kolekcije nego u plantažama, što znači
da je pretpostavljena veća varijabilnost. Klonovi su u
linijskom rasporedu u parcelicama od 5 rameta, za
razliku od sjemenskih plantaža gdje je raspored klonova
slučajan. Klonovi u arhivu dobro rode i ta je
okolnost bila povod da se u klonskom arhivu europskog
ariša 1989. godine sakupe uzorci češera od većeg
broja klonova, istrusi sjeme, ispita klijavost i rast sadnica.
O tome će se napisati poseban rad, a za sada
navodimo ohrabrujući podatak da je prosječna naturalna
klijavost klonskih uzoraka sjemena bila veća od
45%, a rast sadnica vrlo dobar. Vrijedno je istaknuti
da je klonska kolekcija (59 klonova) europskog ariša
locirana u blizini potoka što omogućuje veću vlažnost
zraka i dobro oprašivanje. Zbog genetičke raznolikosti
mogle bi se gotovo sve zbirke klonova koristiti za
proizvodnju selekcioniranog sjemena na osnovi fenotipske
karakterizacije, a kasnije i verificirati kroz testove
potomstava.


CONCLUSION


sjemenskih plantaža. Plemke su u arhivu bolje nego
one s izvornih plus stabala, te dostupne u svako vrijeme
što pojeftinjuje rad na oplemenjivanju i čini ga
fleksibilnijim.


4. Klonske kolekcije svih vrsta u arhivu dobro rode
i po svojoj varijabilnosti koja je veća nego u sjemenskim
plantažama, pružaju mogućnost za dobivanje kvalitetnog,
selekcioniranog sjemena.
5. Istraživanja provedena u klonskom arhivu europskog
ariša pokazala su da je prosječna klijavost
klonskih uzoraka sjemena (urod 1989.) bila veća od
50%, a rast sadnica vrlo dobar.
LITERATURA-- REFERENCES


Bialobok, S., (1966): Conservation of natural forest popuFalconer,
D. S., (1967): Introduction to quantitative genelations
in Poland. Internacionalni simpozij tics. Oliver and Boyd, Edinburgh i London, 5—8.


I.U.F.R.O. Zagreb 1965. Šumarski list 1/2, 76-87, Giertych, M. M., (1966): Adapting provenance trials toZagreb.
wards the most efficient selection and preservation