DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 23     <-- 23 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630* 232.5:272 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 221-233


DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA
U SAMOBORU


THE PARKS OF SAMOBOR (NEAR ZAGREB)
AND THEIR DENDROLOGICAL IMPORTANCE


Josip KARAVLA*


»Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar bliskog
ladanja kao Tiboru, Tivoliju, Versaillsu, Saint-Cloudu, Schonbrunnu, Windsoru.
Okolica je sretna kombinacija od gore i ravnice, polja i šume, vrta
i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja.«


(A. G. Matoš)
SAŽETAK: Samobor je udaljen 20 km (zapadno) od Zagreba (prema
Zapadu) na rubu savske doline i Samoborskog gorja. Industrijski razvijeno
mjesto sa svojom okolicom, jedno je od najstarijih i najposjećenijih zagrebačkih
izletišta. Nastao je prvobitno kao trgovačko-obrtničko naselje koje je već
godine 1242. poveljom kralja Bele W proglašen »Slobodnim kraljevskim
trgovištem«. Godine 1992. općina Samobor proslavila je 750-u obljetnicu.
Medu atraktivne kulturno povijesne prirodne objekte Samobora može se ubrojiti
nekoliko starih i nekoliko novijih parkova u gradu i okolici. Članak
donosi rezultate istraživanja, prirodne osobitosti Samoborskog okoliša, parkovne
objekte te pregled vrsta glede sistematske pripadnosti i ostalih osobina.


Ključne riječi: Samobor, parkovni objekti, egzote, crnogorične i bjelogorične
vrste — taksoni.


UVOD


U neposrednoj blizini grada Zagreba, udaljen svega grada imaju drvoredi. Njihova je mnogoznačajnost
20 km nalazi se na istočnom obronku Samoborskog veoma važna za stanovnike i posjetitelje. Tim planom,
gorja, a na početku Lipovačke i Rudarske doline, Sapovršina
parkova kao i zaštitno bilje objedinjavalo bi
mobor. Samobor je gradić pun prirodnih ljepota, ras467,0
ha, odnosno 34,5%, a šume oko 27,0 ha odnosno
polaže s mnogo kulturnih i povijesnih starina. Danas 2%.
ima oko 14.000 stanovnika, a općina preko 40.000


Osobitu pozornost treba obratiti na ugroženost


(47.179) stanovnika. Kralj Bela IV. u znak zahvalnosti
okoline, šuma, pejzaža, vinograda, potoka Gradne kao
1242. poveljom dodjeljuje Samoboru status slobodnoga


i zaštićenim prostorima kulturno-povijesne i prirodne


grada. Rada se nacionalna svijest i slobodarski duh.


baštine. Pozornost također treba skrenuti i na zaga


Oduvijek je Samobor bio dio Europe, što svjedoči


đenost zraka (pogon tvornice Samoborka u Fočanskoj


njegova kulturna i povijesna baština.


ulici, ZET-ov pogon u Starogradskoj ul.). Ugroženost


Grad Samobor proslavio je 750-ti rođendan okolice djelomično je i neodgovarajuća izgradnja novih
skromno i dostojanstveno, jer za veće slavlje nedostastambenih
objekata na padinama Giznika i Jelenščaka.
jala je pomoć sa strane.


Ovaj članak nastao je u želji da se povijesni doga


Već 1985. godine donesen je generalni urbanistički


đaji i bogato kulturološko i graditeljsko naslijeđe te
plan grada Samobora. Pored park šuma (Anindola,


prirodne ljepote, kao što su parkovi i vrtovi grada
Giznika, Stražnika, te dijela Tepec - Palačnik) ima i


Samobora, te njegove šume prepuste stihiji vremena
vrlo vrijednih parkova uz pojedine objekte.


i zaboravu. Sve je to naša hrvatska baština na koju
Posebnu i značajnu ulogu i funkciju u oblikovanju smo toliko ponosni.


* Mr. Josip Karavla, Šenoina 14, Zagreb