DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 24     <-- 24 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVHI (1994), 221-233
PRIRODNE OSOBITOSTI
SAMOBORSKOG OKOLIŠA


a) Litološke značajke


Prema V. Kranjcu (1961 — 1964 g.) vidi se da užu
zonu, u kojoj se nalaze parkovi Samobora, izgrađuju
nekoliko različitih matičnih supstrata. Ilovača, glina i
šljunak pleistocena pokrivaju usko područje lijevo od
ceste Samobor — Bregana te rubno područje jugoistočno
od Samobora. Suvislu zonu čini usko područje
koje se proteže od Samobora do Hamora. S lijeve i
desne strane halocenske zone šire područje izgrađuju
dolomiti, a mjestimično vapnenci i lapoviti vapnenci.
Unutar spomenutog područja kao matični supstrat dolazi
tzv. pijesak ili grus.


b) Podneblje


Grad Samobor karakterizira umjereno — kontinentalna
klima s toplim ljetima i hladnim zimama. Srednja
godišnja temperatura zraka iznosi 10,3°C, s apsolutnim
maksimumom 35°C i apsolutnim minimumom 24,3°C.
Srednja minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca
iznosi - 2,2°C u siječnju, a srednja maksimalna temperatura
iznosi 20°C u srpnju. Srednja godišnja količina
oborina za Bistrac iznosi 1165 mm, od čega u vegetacijskom
razdoblju padne 641 mm padalina, što je vrlo
znakovito za rast raslinja. Za povoljni rast dendrobilja
bitna je srednja relativna vlaga zraka, a ona za Bistrac
iznosi 83%, a u vegetacijskom periodu 79,7%. Prema
srednjoj godišnjoj jačini prevladava južni smjer vjetra
(s 19,0%) uz koji se javlja jugozapadni vjetar (SW
14,5%) i zapadni (W 12,5%).


c) Tipovi tala


Na području Samobora nalaze se ove vrste tala:
Pseudoglejna tla — u zoni koja se proteže lijevo od
ceste Samobor—Bregana. U toj zoni nalaze se parkovi
s oznakom 13, 14 i 16. Aluvijalna tla — na potezu od


Hamora do Trga Kralja Tomislava, kao i na užem
gradskom području. U toj zoni nalaze se označeni
parkovi 4, 5, 6, 9 i 17. Tla na vapnencu — su površinski
najmanje zastupljena na istraživanom području parkova
Samobora. Najviše su rasprostranjena na području
parkova 1, 2, 3 i 7, ali ne obuhvaćaju kontinuirano
te površine zbog interkalacije različitih litoloških
supstrata. Tla na dolomitu pretežno se rasprostiru u
parkovima 8, 10, 11, 12 i 14. — to su rendzine na
dolomitu i rendzine na dolomitnom grusu u parku
Alnoch i Podolje.


d) Šumski pokrivač


Šume Samoborskog okoliša nalaze se u nižim i
toplijim položajima u klimazonalnom području hrasta
kitnjaka i običnog graba, a na višim i hladnijim položajima
u arealu gorske šume obične bukve.


U užem istraživačkom području zastupljene su slijedeće
šumske zajednice (fitocenoze) i to:


1. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-
Carpinetum betuli (Horv.) Borh.). U sjeverozapadnom
dijelu Samoborske gore uz cestu Samobor—Bregana,
nalazimo ostatke te šumske zajednice u parku Bistrac,
parku oko kuće Bućar i dr.
2. Šuma hrasta medunca i crnog graba (Querco-
Ostryetum carpinifoliae Horv.). Neke biljne vrste iz te
fitocenoze nalazimo u parku Podolje, oko škole u Samoboru
i drugdje.
3. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpinobetuli
— Quercetum roburis (Horv.) Jov.). U okolišu
Samobora, park Lug i park oko Šmidhenovog kupališta
pripadaju arealu navedene zajednice.
4. Gorska bukova šuma (Lamio orvalae — FagetumHorv).
Spomenuta zajednica je djelomično zastupljena
iznad parka Podolje.
POLOŽAJ POJEDINIH PARKOVA
U SAMOBORU


Na području Samobora postoji nekoliko većih i
manjih parkova te kućnih vrtova u kojima je zasađeno
različito strano drveće i grmlje. Te vrste predstavljaju
vrlo zanimljiv i vrijedan dendrološki materijal koji
može poslužiti kao osnovu za dobivanje različitih vrsta
bilja za parkove i park-šume, nove arboretume, za
rad na oplemenjivanju vrsta, mogućnosti njihove introdukcije
u naše šume te različna i biološka proučavanja.


U ovom radu proučeno su slijedeći parkovi i vrtovi
(karta 1):


1. Park »Mojmir«, jugoistočno od trga kralja Tomislava,
udaljen oko 1 km, na istočnoj ekspoziciji i nagibu
terena 10—20°. Samoborski sudac Stjepan Drčić
dao je osnovati park u drugoj polovici XVIII. stoljeća.
Danas je vlasništvo prof. dr. Vaska Muačevića.


2. Park »Giznik« jugoistočno od trga kralja Tomislava,
udaljen oko 500 metara na istočnoj ekspoziciji
i nagibu terena 10-15°. Park je uredio krajem XVIII.
stoljeća plemić Ferenc Tistapakati.
3. Park »Wagner« u Langovoj ulici br. 39 jugoistočno
od samog središta Samobora, udaljen oko 500
metara, na sjeveroistočnoj ekspoziciji, a teren je ravan.
Ovaj park osnovan je 1878. god. kao izrazito lijep
pejzažni perivoj.
4. Park oko dječjeg vrtića Samobora nalazi se između
potoka Gradne i ulice Zvonimira Mahovića. Ekspo