DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 26     <-- 26 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I ŠUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
-Cf:?´


SI. 2: t/z rab granice Alnochovog parka — obična smreka, visećih
grana I Picea abies ´viminalis´


stočna, a nagib terena 5-10°. 1886. godine osnovao
ga samoborski vrtlar Zistler.


13. Park »Bistrac« oko dvorca u Bistracu, osnovao
ga je 1886. god. vrtlar Zistler na staroj cesti Samobor—
Bregana. Ekspozicija je sjeveroistočna, a nagib
terena 5-10°.
14. Park oko Šmidhenova kupališta, nalazi se na
novoj cesti Samobor—Bregana. Ekspozicija je sjeveroistočna,
a nagib terena od 0—20°: Ovaj park je podigao
gradonačelnik Šmidhen.
15. Park u Lugu kraj Samobora uz staru cestu
Samobor—Bregana, udaljen oko 1 km od Bregane.
Park se nalazi pod upravom »Specijalnog zavoda za
učenike u privredi«. Ekspozicija sjeveroistočna, a nagib
terena od 0—10°. Park je bio vlasništvo mnogih obitelji,
a sadašnji je izgled dobio 1830. godine.
16. Park uz dvorac »Hamor« (bivša vila Reizer),
3 km zapadno od središta Samobora ispod sela Gradišće.
Ekspozicija je južna, a nagib terena od 0-5°. Osnovan
je početkom XIX. stoljeća od mnogih vlasnika,
zadnje je bio u vlasništvu Franje Reizera, a sada je u
vlasništvu obitelji Borovečki.
17. Park oko vile Gušić u Starogradskoj ulici br.
32, zapadno od središta Samobora, udaljen oko 1,5
km. Ekspozicija južna, a teren ravan.
18. Važniji vrtovi u Samoboru nalaze se u ulicama:
Starogradskoj (br. 2, 15, 18), Perkovčevoj (br. 17, 34,
42), Lj. Gaja br. 24, J. Mišića br. 5. U donjem dijelu
Perkovčeve ulice zasađeni su obični divlji kesten (Aesculus
hippocastanum L.) i crveni divlji kesten (Aesculus
pavia L.) U Zagrebačkoj ulici i Langovoj obični divlji
kesten (Aesculus hippocastanum L.). U Mahovićevoj
ulici posađen je s obje strane pajavac, negundovac
(Acer negundo L.) opsega 0,98-1,70 metara i to 18
stabala.
PREGLED VRSTA GLEDE SISTEMATSKE PRIPADNOSTI I OSTALIH OSOBINA


Sistematizacija i pregled pojedinih vrsta i determinacija za crnogorične vrste obavljeni su po Vidakoviću
(Vidaković M.: Četinjače, morfologija i varijabilnost. Zagreb 1982.). Za bjelogorične vrste sistematski pregled
obavljen je prema Takhtajanu (Prof, dr Takhtajan Armen: Die Evolution der Angiospermen, Jena 1959), a
determinacija po Kriissmanu i Rehderu (Kriissman G.: Handchbuch der Laubegholze I/III, Berlin — Hamburg
1978, Rehder A.: Manuel of Cultivated Trees and Shrubs, New York 1951, Hillieris Manual of Trees and
Shrubs, Romsey 1978).


OZNAKE upotrebljene za geografsku rasprostranjenost vrsta:
Az. = Azija


Z. Az. = Zapadna Azija
Eur. = Europa
J. Eur. = Južna Europa
S. Afr. = Sjeverna Afrika
J. Am. = Južna Amerika
S. Am. = Sjeverna Amerika
M. Az. = Mala Azija
Hort. = Hortikultirna vrsta, bez prirodnog lokaliteta
O uzgojnim osobinama, vitalnosti i korišćenju za parkiranja (»ozelenjavanje«) i sabiranje sjemena).
A = vrsta se uspješno uzgaja, raste i otporna je na studen;
B = vrsta se manje uspješno uzgaja, raste i otporna je na studen;
C = vrsta se slabo uzgaja, slabo je vitalna i osjetljiva je na studen;


a = upotrebljava se vrlo često;
b = upotrebljava se osrednje;
c = rijetko se upotrebljava;
x = dolazi u obzir za sabiranje sjemena;


224