DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 43     <-- 43 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 95 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994) 241-251


GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ


FOREST MANAGEMENT OF THE »MACELJ« MANAGEMENT UNIT


Dragutin KONDRES*


SAŽETAK: Šumama gospodarske jedinice Macelj do 1945. godine gospodarilo
se na osnovi gospodarskih osnova koje su rađene prema potrebama i
željama tadašnjih vlasnika šume. Poslije 1945. godine gospodari se na osnovi
jedinstvene gospodarske osnove odnosno, danas, po osnovi gospodarenja.


Do osnove gospodarenja izrađene 1987. godine u mješovitim šumama jele
i bukve gospodarilo se po stablimičnoj i grupimičnoj te skupinastoj prebornoj
sječi, a od 1987. godine uvodi se preborno grupimično gospodarenje s ciljem
da se osigura stabilna grupimična i optimalna preborna struktura te osigura
trajna prirodna obnova uz odgovarajući omjer smjese između četinjača i
Us taca.


Ključne riječi: šuma Macelj, preborno gospodarenje, stabilnost sastojine.


UVOD


Gospodarska jedinica Macelj nalazi se u medurječju Matični supstrat čine silikatni pješčenjak i silikatno-
Save i Drave na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Rekarbonatne
stijene zelenkasto sive boje, u više-manje
publike Hrvatske, u Hrvatskom Zagorju i čini dio horizontalnim slojevima, što je važan čimbenik za duMacelj
gore koja jednim svojim dijelom prelazi iz Slobinu
tla i razvoj korjenovog sustava šumskog drveća.
venije u Hrvatsku. Macelj gora je krajnji istočni obronak
Karavanki s najvišom točkom 626 m, a najnižom Mikroklima uvjetovana reljefom tla, a u vezi s mi


206 m nadmorske visine, i po svom orografskom izkroekspozicijama
i lokalnim inklinacijama, ima znatan
gledu s vrlo razvijenim mikroreljefnim formama predutjecaj
na rast šume odnosno povoljan razvoj šumskih
stavlja Alpe u malom. sastojina, tako da je bonitet staništa, odnosno proiOštri
grebeni između kojih su se usjekli duboki zvodna sposobnost tla u Macelju u prosjeku dobra.
potoci i jarci s vrlo strmim obalama, obilježavaju takvu Radi optimalnog iskorišćenja proizvodne sposobnosti
mikroreljefnu ispresjecanost, koja zahvaljujući humid-tla, u Macelju treba forsirati proizvodnju vrste drveća
noj klimi uvjetuje pojavu inverzije vegetacije, pa se koje tu najbolje odgovaraju (bukva, kitnjak, grab, ja


tako jela spušta po jarcima i na sjevernim ekspozicivor
od bjelogorice, te jela, smreka, bor, zelena duglajama
sve do 200 m nadmorske visine. zija i ariš od Crnogorke).


POVIJESNI PRIKAZ ŠUMA MACELJ


A. Posjedovni odnosi i gospodarenje do 1945. godine
1. Šume Krapinske tvornice pokućstva na površini od
970 ha (zapadni dio gospodarske jedinice Macelj)
Način gospodarenja šumama ove gospodarske jediOve
šume bile su prvotno vlasništvo grofa Samuela
nice do 1945. godine, ostavio je tragove čije su posljeFesteticha,
a kupljene su 1859. godine za veleposjed
dice još nazočne, pa je neophodno prikazati gospodarkneza
Alfreda Windischgratza, da bi je 1924. godine
ski odnos prema Maceljskoj šumi tadašnjih vlasnika. kupila Krapinska tvornica pokućstva.


Dragutin Kondres, dipl. inž., A. Mihanovića 9, Krapina.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 44     <-- 44 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251
Gospodarska jedinica MACELJ
Šumarija KRAPINA
(Gospodarsko razdjeljenje 1975. g.)


Vlasničko razdjeljenje
prema »Pregledovidu šuma
u Macelj Gori« iz 1930. god.


G.j. Trakošćan
Slovenija


´ - -I


.´.´..".:2
_j_z^ i


" ´´"


: » —" ,


Šumoposjednici


1. Krapinska tvornica pokućstva površina 970 ha
2. Filip Deutch — sinovi površina 621 ha
3. Barun Ottenfels površina 650 ha
4. Grof Draskovic Trakošćanski površina 418 ha


Prema navodu u Gospodarskoj osnovi iz 1908. godine
»ta cijela planina Macelj zbog dubokih i uskih
dolinah te strmih stranah ima nekakvo raskidano lice,
pa je teška za obilaženje«.


Problem teških terena i skupih uvjeta gospodarenja
posebno zbog transporta, tadašnji vlasnik šuma rješava
godine 1862. do 1864. izradom hrastove dužice za Trst


do 1945. g..
5. Zemljišne zajednice
6. Šumska zajednica
7. Mali šumski posjednici
površina 203 ha
površina 70 ha
površina 74 ha
Sveukupno 3 006 ha


»i bila su onda u tu svrhu sposobna stabla u cijeloj
šumi isječena«.


Velika udaljenost prodajnih tržišta i željeznice, te
skupoća vozača »zapriječila« je izvoz osobito gorivih
drva, koja su se zbog toga morala potrošiti na mjestu
u staklani Glažuta, podignutoj 1864. godine kraj ruba
šume u Logu, pa »tečajem toga vremena jesu za po




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 45     <-- 45 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ
trebe iste staklane dosta velike površine obližnjih bukovih
šuma posječene čistom sječom.«


Kada je staklana 1884. godine »preobražena« u
tvornicu pokućstva i savijenog drva, koja radi do 1897.
godine »iz bližnjih predjela opet za tu svrhu sposobna
bukova stabla prebornim putem su sječena bila, pa s
razloga toga je kakvoća preostalih takovih starih sastojinah
— i to na dosta velikoj površini — dosta slaba.«


Posljedice su takvog gospodarenja:


— kulture smreke i ostalih crnogorica podignute
80-tih godina 19. st.
— izrada prve gospodarske osnove u 1880. godini
»koja je sastavljena iz uzroka toga, što do sada jošte
nikakova sastavljena ne bijaše, a bez takove nije moguće
voditi potrajno i valjano šumarenje« kao i
— odredba Županije Varaždinske od 11. prosinca
1899. godine, kojom je dio šuma Macelj stavljen pod
zaštitu i prema kojoj se šume ne smiju sjeći čistom
sječom nego samo prebirati. »Šume posječene čistom
sječom ili iskrčene imadu se u roku od 2 godine pošumiti,
jer zadaća šuma na strminah jest vezati zemlju
da je ploha kiše u dolinu ne odnese´ i ostavi goli
kamen.«


2.
Šume Filipa Deutcha — sinovi u površini od 621 ha
(sjeverni središnji dio gospodarske jedinice Macelj)
Ove šume dijela Centralnog Macelja predstavljaju
dio veleposjeda grofa Keglevića, koje kupuje udova
inženjera šumarstva Zloh i zbog uposlenja šumskih
radnika koji nisu mogli raditi u poplavljenim zakupljenim
sječinama u nizinskim šumama Slavonije i Srijema.
Firma Filipa Deutcha — sinovi, te šume kupuje 1910.
godine.


U gospodarskoj osnovi izrađenoj i odobrenoj 1939.
godine navodi se:


— da je osamdesetih godina prošlog stoljeća »šuma
uglavnom posječena bila nekom neurednom sječom
iza koje su ostajala samo neuporabiva stabla ili samo
mlade sastojine, kulture ili predrast iz koje je nastala
današnja vladajuća sastojina«
— da su izvozne prilike tako loše, da se iskorišćenje
godišnjeg etata ne rentira, jer drvo ne vrijedi toliko
koliko stoji izrada i prijevoz do željezničke stanice
Durmanec, pa je organizirana povratna sječa bliže naseljima
ili izdavanje sječine na panju manjim trgovcima
ne vodeći računa o uspostavi šumskog reda.
3.
Šume baruna Ottenfelsa na površini od 650 ha
(južni središnji dio gospodarske jedinice Macelj)
Vlasnik šuma barun Franjo Ottenfels iskorišćivanje
šuma obavlja tako da prodaje drvo na panju firmi
Drach, koja prethodno 1928. god. investira veliki kapital
u izgradnju pilane u Durmancu i industrijske šumske
pruge od pilane do šume.


Prema odredbi sreskog načelstva u Krapini od 21.
XII 1929. god. dozvoljena je sječa na cijeloj eksploatacijskoj
površini kojom treba obuhvatiti:


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251


— sva stabla iznad 30 cm tamo gdje su zastupljeni
svi dobni razredi,
— u jednodobnim starim sastojinama ostaviti sjemenjake
i
— tamo gdje se nalazi gusti pomladak obavlja se
dovršni sijek.
»Ali je potrebno da se na cijeloj eksploatacionoj
površini ostavi 282 komada sjemenjaka, što je za površinu
od 600 rali svakako minimalan broj, ali broj
koji će osigurati osjemenjivanje nepomlađene površine.
«


Govoreći o posljedicama sječnog zahvata, u zapisniku
od 1930. g. piše da je prilikom pregleda ustanovljeno,
da je u nekim dijelovima gotovo sav pomladak
uništen, jer su se na kosini porušena stabla skotrljala
do jarka i sa sobom povukla sav pomladak, pa šumovlasnik
treba osnovati šumski vrt radi osiguranja sadnog
materijala za pošumljavanje tako ogoljelih površina.


4. Šume
grofa Draškovića-Trakošćanskog u površini
418 ha (istočni dio gospodarske jedinice Macelj)
I u ovom vlastelinskom posjedu od godine 1919.
do 1925. posječena su sva bliža stabla iznad 30 cm
prsnog promjera, da bi bili ostavljeni sjemenjaci i to
redovito na onim mjestima gdje je bio težak izvoz.
Zbog tako provedenih sječa propisano je »da se kroz
cijelo vrijeme od čitave jedne ophodnjice sječa mora
ograničiti samo na čišćenje sastojina i na stvaranje
prvog debljinskog razreda koji je zastupljen samo u
zastarčenim i silno potištenim stablima, koja ni u kom
slučaju ne mogu dati buduću sastojinu.«


5. Šume zemljišnih
i šumske zajednice te ostalih malih
šumoposjednika (južni i jugoistočni rubni pojas gospodarske
jedinice Macelj)
Osim naprijed navedenih veleposlanika, šumama


gospodarske jedinice Macelj u posjedu su bile:
zemljišna zajednica »Kal«
na površini od 135 ha
zemljišna zajednica »Konjsko«
na površini 31 ha
plemenska zajednica »Kravnjak«
na površini 17 ha
šumska zajednica »Lukovščak«
na površini 70 ha
mali šumoposjednici »Velika Drenova«
na površini 74 ha


Ukupno:
347 ha


6. Rezime o gospodarenju do 1956. god.
O gospodarenju šumama sadašnje gospodarske jedinice
Macelj na ukupnoj površini od 3.006 ha u iznijetom
razdoblju govori:


— navod u gospodarskoj osnovi iz 1939. god.
prema kojem »Šuma Macelj zbog vrlo dobre produk


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 46     <-- 46 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACEU
tivne sposobnosti tla već decenijama odolijeva svim
mogućim nastojanjima da se uništi, umjesto da daje
odlične rezultate kada bi se gospodarstvo uskladilo sa
potrebama šume i produktivnom sposobnošću tla.«


— konstatacija u gospodarskoj osnovi iz 1957. godine
prema kojoj »Ova gospodarska jedinica se smatra
neuređenom, jer pregledom postojećih gospodarskih
osnova iz godine 1939. smatra se da su njihove odredbe
štetne i usmjerene prema momentalnim potrebama i
željama tih vlasnika i da se pri tom nije vodilo dovoljno
računa o racionalnom šumskom gospodarenju i intenziviranju
šumske proizvodnje«, te
— podatak da je nakon drugog svjetskog rata u
Macelju
naslijeđeno:
gravitacione šumske pruge u duljini 18 km
zemljani put za Loborščak u duljini 2 km
i šumske pješačke staze u duljini 50 km


B.
Načini gospodarenja od 1956. g. do 1990. g.
1.
Prva gospodarska osnova od 1956.—1965. godine
(Oskar Kostelić)
Gospodarska jedinica Macelj formirana je kao
jedna gospodarska cjelina s posve određenim smjernicama,
povodom revizije dugoročne osnove sječe tijekom
1955. i 1956. godine.


Prema načinu gospodarenja razlikujemo preborne
šume (2.094 ha) u kojima se provodi stablimična i
grupimična preborna sječa s ciljem da u sastojini stvorimo
mnogo etaža sa stepenastim vertikalnim sklopom,
već prema rasporedu stabala ili stabalnih grupa u sastojini,
te jednodobne šume (901 ha) u kojima se provodi
oplodna sječa. Zbog masovnog sušenja i prioritetne
sječe sušaca jelovih, koja iznosi više od 10 godišnjeg
etata jele, onemogućeno je uredno preborno gospodarenje.


2.
Polurazdoblje od 1965.—1974. godine
(Franjo Presečki)
Godine 1964. pristupa se obnovi gospodarske
osnove kojom su sve sastojine svrstane u dva uređajna
razreda i to u mješovite sastojine bukva—jela (2.060
ha) u kojima se provodi skupinasta preborna sječa, te
jednodobne šume (950 ha) sa skupinasto oplodnom
sječom. Nastavkom sušenja jele od 1965. do 1971.


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251


godine dolazi do odstupanja u gospodarenju. Do kraja
1974. godine gospodari se na osnovi godišnjih planova
gospodarenja.


3.
Polurazdoblje od 1975.-1984. godine
(Stjepan Ljevak)
Novo izrađenom osnovom sve su šume na površini
od 3.029 ha jednodobne, koje su prema vrsti drveta,
ophodnji i načinu gospodarenja podijeljene na pet ured
ajnih razreda i to na sastojine: bukve (600 ha), jela-
bukva (1.875 ha), smreke (170 ha), hrasta (292
ha) te zaštitne šume (92 ha).


Prirodna obnova s duljim pomladnim razdobljem
propisana je oplodnim sječama u skupinama, pa obnova
pojedinog odsjeka s više skupina može trajati
20—40 godina. I za šume uređajnog razreda jela—bukva
prosječno starijim od 80 godina, propisana je ophodnja
od 100 godina također, s time da mnoge sastojine
treba prolongirati na znatno dulju ophodnju i to
tako da se raznim oblicima skupinaste, oplodne i skupinasto
oplodne sječe sadašnje stare sastojine obnove
u slijedećih 40 godina.


4. Polurazdoblje
od 1987.-1996. god.
(Ante Tustonjić, Juraj Pavelić)
Pošto nije na vrijeme dovršena nova osnova gospodarenja,
to se 1985. i 1986. godine gospodari po godišnjim
planovima gospodarenja. Izrađenom osnovom
propisano je gospodarenje po načelima jednodobne
šume s oplodnim sječama i duljim pomladnim razdobljem.
Za sve sastojine utvrđena su četiri ekološka gospodarska
tipa unutar kojih je izlučeno sedam uređajnih
razreda.


Propisani prosječni godišnji etat od 17.780 m3 veći
je od tečajnog godišnjeg prirasta koji iznosi 16.773 m3.


Zbog nedovoljnog prirodnog pomlađenja kod uređajnog
razreda jela—bukva nastao je problem u realizaciji
propisanih intenziteta sječa glavnog prihoda.


Na traženje prakse obavljena je 1990. g. izvanredna
revizija osnove gospodarenja, a prema definiranim
smjernicama u studiji »Gospodarenje u prebornim šumama
bukve i jele u Macelju«, koju su izradili profesori
dr. Slavko Matić i dr. Šime Meštrović i to tako
da je u uređajnom razredu jela-bukva uvedeno preborno
grupimično gospodarenje.


OSNOVNI KOMPARATIVNI GOSPODARSKI
PODACI U RAZDOBLJU OD 1956.-1990. G.


Relevantni gospodarski podaci prikazani su u priloženoj
tablici 1 i prema iznijetom proizlazi:


1. Način gospodarenja u mješovitim sastojinama
jele i bukve obilježava razdoblje od 1956. do 1974. te
polurazdoblje od 1975. do 1986. i polurazdoblje od
1987. g. do 1996. g. s tim da se revidiranom osnovom
u 1990. g. ponovno uvodi preborno gospodarenje, koje
je u polurazdoblju od 1975. —1986. g. bilo napušteno.


2. Udio jele u ukupnoj drvnoj masi smanjeno je
u apsolutnom i relativnom iznosu.
3. Etat, uz približno isti tečajni godišnji prirast,
propisivan je po polurazdobljima, različito o načinu i
smjernicama gospodarenja.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 47     <-- 47 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251
Osnovni komparativni gospodarski podaci za gospodarsku jedinicu Macelj u razdoblju
od 1956. god. do 1990. godine


Basic Comparative Management Data for the Management Unit »Macelj« in the Period
from 1956 until 1990. Tablica 1


UREDAJNO RAZDOBLJE


Red.
br.
TAKSACIJSKI
ELEMENTI
Jed.
mj.
od 1956. do 19~4. god.
stanje 1955. stanje 1965.
od 1975. stanje
1975.
1986. god.
stanje 1987.
od 1987. revidirana
g. os. 1990.
1996. god.
Namj.
šume
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Jednodobne šume ha 901 950 3 028 3 017 1 267 10
1
oi
>o
0Preborne
šume
Obrasla
Neobrasla
UKUPNO
ha
ha
ha
ha
2 094
2 995
11
3 006
2 060
3 010
32
3 042
X
3 028
31
3 059
X
3 017
52
3 069
1 750
3 017
52
3 069
16
26
X
26
2 > J
d <
O N
Jela i ostale četinjače
Jela i ostale četinjače
Ukupna
Na 1 ha (ukupno)
m 3
m
/o
m 3
m
m3/ha
261 292
41
642 150
214
261 643
38
686 310
224
249 889
26
726 326
239
206 778
26
789 127
262
206 778
789 127
262
10 826
413
Jednodobne šume m3 5 360 3 397 14 395 16 773 6 149
3
Preborne šume
UKUPNO
m3
m3
10 003
15 363
11236
14 663
X
14 395
X
16 773
10 624
16 773 183
Nalh a m3/ha 5,13 4,87 4,75 5,56 5,56 7,03
4
z
Jednodobne šume glavnog prihoda
Jednodobne šume prethodnog prihoda
Preborne šume
m3
m3
m3
1 150
1 282
5 335
4 029
660
9 035
12 404
2 781
X
15 310
2 470
X
4 194
830
8 722
WO UKUPNO m3 7 767 13724 15 185 17 780 13 746
PREBORNE ŠUME


Površina obrasla ha 2 094 2 060 1 750
Jela i ostale četinjače m3 245 296 245 872 182 015
Bukva i ostale listače m3 262 927 254 328 336 706


<
5 Ukupno m3 494 223 500 200 518 721
<


Jela i ostale četinjače nrVha 111 119 104
< Bukva i ostale listače m3/ha 126 123 192
Z> Ukupno m3/ha 237 242 296


Q


Omjer smjese jele i bukve % 47:53 49:51 35:65
Temelj, prosj. m2/ha 23.46 25.8
Obrast 237/331=0.72 242/355=0.68 296/345=0.86


GOSPODARENJE PREBORNIM ŠUMAMA
PREMA EKOLOŠKO GOSPODARSKIM
TIPOVIMA


Na temelju rezultata dobivenih istraživanjima ekopet
uređajnih razreda i to: jela—bukva, bukva iz sjeloško
gospodarskih tipova na području gospodarske mena, grab, smreka i obični bor.
jedinice Macelj, definirana su četiri ekološko gospodar


Prema ekološkim karakteristikama u tom tipu za


ska tipa i to II-C-10, II-D-10, II-E-10, II-E-20. Unutar
navedenih ekološko gospodarskih tipova izlučeno je stupljene su zajednice:
sedam uređajnih razreda i to: jela—bukva, bukva iz


Šuma jele i bukve (Abieti Fagetum »pannonicum«


sjemena, kitnjak iz sjemena, grab, smreka, obični bor


Rauš 69) te


i duglazija.
Daleko najviše zastupljen je EGT II-C-10, koji zauŠuma
jele s rebračom {Blechno-Abietum boreale
zima oko 70% ukupne površine i u njemu je izlučeno Pelcer).


245




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 48     <-- 48 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ
Polazeći od bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva
jele kao i njenih pratitelja (bukva i ostale listače) te
ekoloških osobina staništa na kojima pridolaze mješovite
jelovo-bukove šume, kao i uzgojnih zahvata, treba
očekivati da će se površina ovih prirodnih sastojina


(1.750 ha) postepeno proširiti.
Pri tome zasađene smrekove i druge brzorastuće
kulture četinjača, koje dolaze na normalnom staništu
jele i bukve, osim što sudjeluju u drvnom fondu, omogućuju
prostorno prirodno naplodenje jelom i bukvom,
a time s proširenje sadašnje površine mješovitih šuma
jele i bukve.


Kod gospodarenja Maceljskim šumama treba uvažiti
ekološko gospodarsko načelo da je ona šuma koja
daje najbolje opće koristi i najbolja šuma, pa treba
gospodarenje sprovoditi tako da šuma bude produktivna
i stabilna te da se pomlađuje prirodno.


PREBORNO GRUPIMIČNO GOSPODARENJE
MJEŠOVITIM ŠUMAMA JELE I BUKVE


Da bismo u prebornoj šumi trajno održavali prebornu
strukturu, prirodno pomlađenje predstavlja prvi
i osnovni preduvjet koji će nam garantirati trajni pokrov
šumske vegetacije, koja distribuirana u prebornu
strukturu predstavlja idealnu gospodarsku i zaštitnu
šumu.


U skladu s navedenim načelom, smjernicama gospodarenja
prema revidiranoj gospodarskoj osnovi za
gospodarsku jedinicu Macelj iz 1990. godine, te definiranim
smjernicama u studiji »Gospodarenje u prebornim
šumama bukve i jele u Macelju«, u većem dijelu
šuma bukve i jele, treba gospodariti tako:


— da se uspostavi stabilnost, proizvodnost i njihova
sposobnost prirodne obnove na načelu trajnih grupa,
— da se uzgojem mladika osigura što prije priliv
stabala i na taj način postigne željena struktura broja
stabala po debljinskim stupnjevima,
— da se usklađuje omjer debljinskih razreda po
drvnoj masi, i vodeći računa o slojevitosti sječe postigne
optimalna preborna struktura,
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251


- da se kod uzgojnih zahvata vodi računa o omjeru
smjese s težnjom da se postojeći neadekvatan omjer
smjese između crnogorice i bjelogorice (35:65) mijenja
dok se ne postigne povoljniji odnos za četinjače,
- da se u svezi s iznijetim, poslovi doznake povjere
diplomiranim inženjerima šumarstva osposobljenim za
iniciranje i održavanje prirodne obnove po načelu trajnih
grupa, kao i na poznavanju normalne drvne zalihe.
PROVOĐENJE DOZNAKE
U PREBORNOJ ŠUMI


Za postizanje postavljenog cilja gospodarenja u
mješovitim sastojinama jele i bukve, doznaku treba
provoditi tako da se konkretno stanje dovede u normalno.
Stoga uzimajući u obzir izračunati etat, stanje
podmlatka, omjer smjese i ostale šumsko uzgojne momente,
prije doznake treba dobro proučiti strukturu
dotičnog odjela — odsjeka kako bi se doznaka mogla
usmjeriti na debljinske stupnjeve koji su previše zastupljeni.


Kako normalan broj stabala po debljinskim stupnjevima
daje normalnu frekvencijsku krivulju, to se za
svaki odjel — odsjek crta konkretna frekvencijska krivulja
i uspoređuje s normalom.


Isto tako raspored stabala po debljinskim razredima
konkretne drvne zalihe uspoređujemo s ustanovljenom
normalnom drvnom masom.


Prema smjernicama za preborno grupimično gospodarenje
u gospodarskoj jedinici Macelj (Revidirana
osnova iz 1990. god.) osiguravamo prirodnu obnovu
u grupama veličina kojih treba biti jednaka dvostukoj
visini dominantnih stabala u grupi.


Glede primjerice da se kod prebornog gospodarenja
provode sve faze sječe na istoj površini i u isto vrijeme,
doznaku treba voditi tako da preborna sječa istodobno
obuhvaća njegu i pomlađivanje na istoj površini, s tim
da za sječu valja uvijek obilježiti stabla koja smetaju
boljim.


PREBORNA STRUKTURA DRVNE ZALIHE
SASTOJINA UREDAJNOG RAZREDA
JELA-BUKVA SA STANJEM 31. XII 1986. GOD.


Odnos preborne strukture i omjera smjese za ustanovljenu
konkretnu drvnu zalihu u mješovitim prebornim
šumama jele i bukve u gospodarskoj jedinici Macelj
uspoređeno prema osnovnoj normali za Šurićev


III. bonitetni razred, pokazuju numerički podaci u tablici
2.
Prema iznijetim podacima u tablici 2 uz nepovoljan
omjer smjese, očiti je manjak tankih jelovih stabala,
pa ako se tome doda preostala prezrela jela, tada
prvenstveno treba poboljšati strukturu sastojina u korist
jele.


Za postizanje optimalnog prihoda i stabilne mješovite
sastojine, treba jeli posvetiti više pozornosti u
uzgojnom obliku i u smislu čuvanja te vrste, kao i
zastupljeniju i fiziološki jaču bukvu pa određeno vrijeme
ne sjeći više od njenog prirasta, kako se ne bi
previše otvorio sklop čime bi izostala zaštita jele.


Prema Sommer u (1961.) ključni ili kritični momenat
u oblikovanju prebornih struktura je zadovoljavajuće
prelaženje stabala iz debljinskog razreda tankog
drva (10—30 cm) u debljinske razrede srednje debelog
drva (31-50 cm).




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 49     <-- 49 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACEU Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251
Preborna struktura sastojina jela—bukva - stanje 31. XII 1986. g.
Selection System in the Composition of the Fir/Beech Stands, as Recorded on 31. December 1986. Tablica 2


Stadij


R. vrsta ukupno m3/ha
deblj. 3


br. drveta m


stabla razred


Po Šurić


cm


osnovi Ill-b


1 2 3 4 5
1 tanka 10-30
jela i OČ
BuiO L
35 588
73 507
ukupno 109 091
2 srednje
debela
31-50
jela i OČ
BuiO L
ukupno
92 886
140 602
233 488
3 debela 51
jela i OČ
BuiO L
53 541
122 601
ukupno 176 142
jela i OČ 182 015
UKUPNO BuiO L 336 706
Sveukupno 518 721


Uvažavajući maceljske stanišne, mikroreljefne i klimatske
uvjete, te odnos vrsta drveta i dimenziju zrelosti,
potrebno je uspostavljati uravnoteženo stanje,
koje se uz povoljan odnos prirasta i drvne mase i
ciljno određivanje etata, stvarno može postići.


Uzimajući u obzir informaciju Šumarije Krapina,
prema kojoj je za proteklih 7 godina propisa osnove


6 7
20 37
42 29
62 66
53 77
80 48
133 125
31 100
70 38
101 138
104 214
192 115
296 329


Debljinska struktura


udjel %
Po Šurić


osnovi IH-b
8 9
20


22 25
20 20
51 36


42 42
45 38
29 47


36 33


35 42
100 100
100 100
100 100


omjer smjese %


Po Šurić
osnovi IH-bon.
10 11


35 60
60 40
100 100


posječeno slučajnog prihoda jele u količini od 6.229
m3, što predstavlja udio u etatu od 32%, te imajući
u vidu zdravstveno stanje dijela jelovih sastojina, to
sa sušenjem jele kao i prioritetnom sanitarnom sječom,
na teret redovnog etata jele, treba i dalje računati što
će imati odraza na postizanje optimalne preborne
strukture i omjera smjese.


PRETPOSTAVLJENO KRETANJE DRVNE
ZALIHE, PRIRASTA ETATA I OMJERA SMJESE
U RAZDOBLJU OD 1987. DO 2036. GOD.


Koristeći relevantne pokazatelje o kretanju drvne
zalihe, prirasta i posječenog etata u gospodarskoj jedinici
Macelj za razdoblje od 1956. do 1987. godine, te
postojeće stanje na dan 31. XII 1986. god., postavljena
je hipoteza o potrebnom vremenu izjednačenja konkretne
i normalne drvne zalihe kao što je vidljivo u
tablici 3.


Polazeći od zatečenog stanja u šumama uređajnog
razreda jela—bukva u 1986. g., prema kojem je ustanovljena
drvna zaliha od 296 m3/ha, omjer smjese jela—
bukva 35:65%, godišnji prirast 6,07 m3/ha, te uzevši
u obzir zatečenu debljinsku strukturu prema tablici 2,
analizom je utvrđeno, da je za postizanje optimalne
drvne mase ovih šuma od 345 m3/ha, potrebno razdoblje
od 50 godina.


Kao što je u tablici 3 vidljivo, za postizanje normale
u razdoblju od 1987. do 2036. g., pretpostavljeno je:


— povećanje postotka prirasta jele od 1,66% (1986.
g.) na 2,15% u 2036. g.,
— pad postotka prirasta bukve od 2,25% (1986.
g.) na 1,85% u 2036. g.,
- pad, u apsolutnom i relativnom iznosu, 10 godišnjeg
etata jele sa 27.925 (polurazdoblje
m
1987.-1996. g.) na 22.000 polurazdoblju


m
2027.-2036. g.,


— porast, u apsolutnom i relativnom iznosu, 10
godišnjeg etata bukve s 59.293 m3 (polurazdoblje
1987.-1996. g.) na 80.000 m3 u polurazdoblju
2027.-2036. g., te
— blagi porast, u apsolutnom i relativnom iznosu,
ukupnog 10 godišnjeg etata s 87.218 m3 (polurazdoblje
1987.-1986. g.) na 102.000 m3 u polurazdoblju
2027.-2036. g.
Imajući u vidu preborno grupimično gospodarenje
te pretpostavljeni prirast i etat po (lO)godištima, u
razdoblju od 1987.—2036. g. zatečena drvna zaliha
konkretne preborne strukture postepeno se mijenja,
te bi u skladu s pretpostavljenim prirastom i etatom
iznosila:


Drvna zaliha jele od 104 m3/ha povećala bi se na
143 m3/ha
Drvna zaliha bukve od 192 m3/ha povećala bi se
na 202 m3/ha




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 50     <-- 50 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ
Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251
Pretpostavljeno kretanje drvne zalihe (DZ) u razdoblju od 1987.—2036. godine


Hypothetic Changes
of Growing Stock in the Period from 1987 to 2036. Tablica 3


Kretanje drv. zalihe, prirasta Razlika normalne
i etata i konkretne drvne zalihe


Red.
Jed.


Razdoblje


br.
Taksacijski elementi mj.


Jela i bukva i Jela i Bukva i


Ukupno
Ukupno


ostale čet. ostale list. ostale čet. ostale list.


1 2
3 4 5 6 7 8 9 10


Omjer smjese % 60 40 100
Optimum
1 drvne zalihe na 1 ha m3/ha 207 138 345
drvna zaliha
na 1750 ha m3 362 677 241 784 604 521


Omjer smjese % 35 65 100
Stanje


2
31. 12. 1986. na 1 ha m3/ha 104 192 296 -103 +54 -49
drvna zaliha
na 1750 ha m3 182 015 336 706 518 721 -180 662 +94 922 -85 800
teč. 10 god. m3 30 290 75 950 106 240
1987-1997. prirast god. tečaj m3/ha 1,73 4,34 6,07
3 postotak /o 1,66 2,25 2,05
I/l Etat 10 godina m 27 925 59 293 87 218 Isj=15.3% Isj = 17.6% Isj = 16.8%
Drvne zalihe 31. 12. 1996. m3 184 380 353 363 537 743 -178 297 + 111 579 -66 778
teč. 10 god. m3 33 188 75 973 109 161
1997-2006. prirast god. tečaj m3/ha 1,90 4,34 6,24
4 postotak /o 1,80 2,15 2,03
1/2 Etat 10 godina m3 26 000 65 000 91 000 Isj = 14.1% Isj = 18.4% Isj = 16.9%
Drvne zalihe 31. 12. 2006. m3 191 568 364 336 555 904 -171 109 + 122 552 -48 617
teč. 10 god. m3 37 356 74 689 112 045
2007-2016. prirast god. tečaj m3/ha 2,13 4,27 6,40
5 postotak % 1,95 2,05 2,02
II/l Etat 10 godina m3 24 000 70 000 94 000 Isj = 12.5% Isj=19.2% Isj = 16.9%
Drvne zalihe 31. 12. 2016. m3 204 924 369 025 573 949 -157 753 + 127 241 -30 572
teč. 10 god. m 42 009 71 960 113 969
2017-2026. prirast god. tečaj m3/ha 2,41 4,11 6,51
6 postotak % 2,05 1,95 1,99
m/i Etat 10 godina m3 22 000 75 000 97 000 Isj = 10.7% Isj=20.3% Isj = 16.9%
Drvne zalihe 31. 12. 2026. m3 224 933 365 985 590 918 -137 744 + 124 201 -13 603
teč. 10 god. m3 48 360 67 707 116 067
2027-2036. prirast god. tečaj m3/ha 2,76 3,87 6,63
7
postotak /o 2,15 1,85 1,96
III/2 Etat 10 godina 22 000 80 000 102 000 Isj=9.8% Isj=21.9% Isj=17.3%


m3


m
Drvne zalihe 31. 12.2036. m3 251 293 353 692 604 985


Omjer smjese % 42 58 100
Stanje 3


8 31. 12. 2036.
na 1750 ha m251 293 353 692 604 985 -111 384 + 111 908 +464
drvna zaliha
na 1 ha m3 143 202 345 -64 +64


Drvna zaliha ukupno od 296 m3/ha povećala bi se Povećanje odnosno smanjenje postotka prirasta i
na 343 m3/ha. etata za jelu odnosno bukvu, uvjetovala je zatečena


Na taj način u razdoblju od 50 godina izjednačuje debljinska struktura prikazana u tablici 2 kao i pretpose
konkretna i normalna drvna zaliha (345 m3/ha) s stavljeno stanje sastojina i preborne strukture kroz
tim da istodobno nije postignut omjer smjese u korist predstojeća polurazdoblja do 2036. godine, u kojem
jele 60:40%, već je postignut omjer smjese jela—bukva razdoblju se manjak tankih jelovih stabala (10-30 cm)
42:58% što ipak pretpostavlja poboljšanje u odnosu treba nadoknaditi gospodarskim mjerama u korist prina
zatečeno stanje. liva jelovih stabala na teret zastupljenije bukve.


248




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 51     <-- 51 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251
Cilj je uređivača i zadatak šumarske operative usprirodno
pomlađivanje garancija produktivnosti i stapostaviti
takvu prebornu strukturu i omjer smjese po bilnosti mješovitih sastojina jele i bukve u gospodarskoj
odjelima i odsjecima (161 odsjek), koja je uz optimalno jedinici Macelja.


Gospodarska jedinica Macelj: odjel 26a


Površina 21,90 ha
Obrast 0,72
Temeljnica 26,75 m2/ha
God. prirast 6,75 m3/ha
God. etat 6,39 m3/ha


Struktura broja stabala po debljinskim stupnjevima na 1 ha
Stand Composition According to the Number of Trees by Diameter Degrees per One Hectare


Sfefala


LEGENDA:


SO 1 Jela i OČ — početno stanje
7o . 2 Bukva i OL — početno stanje
1,2 \ 1+2 Jela + Bukva — početno stanje


60


50


2


*


5}


2a


i v


lo ´


^vE>^^^z:^^^^_ OT


J2,5 7,5 22,5 27,5 52,5 51,5 12,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5


Jela i OC stabala 21 17 21 18 15 10 9 10 6 5 1 1 0 134


Sta


nje Bukva i OB stab. 70 42 31 28 12 13 12 12 10 4 2 2 1 239


1987.


Ukupno stabala 91 59 52 46 27 23 21 22 16 9 3 3 1 373


Preborna struktura
Selection Stand


Drvna zaliha Omjer smjese %


Deblj.


razred DZ m3/ha Stabala /ha


Udio %


cm m3/ha


% J B J B


10-30 68 20


31-50 153 44


51> 124 36


345 100 141 204 345 134 239 373


i


41 59 100 36 64 100


249




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 52     <-- 52 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251
Gospodarska jedinica Macelj: odjel 65e


Površina 17,36 ha
Obrast 0,55
Temeljnica 20,36 m2/ha
God. prirast 5.75 nrVha


(Postotak 1,93%)
God. etat 5.76 m3/ha


Struktura broja stabala po debljinskim stupnjevima na 1 ha
Stand Composition According to the Number of Trees by Diameter Degrees per One Hectare


StabaJi
too _


Sto . 1.2 \


LEGENDA:


80


1 Jela i OČ - početno stanje
/o 2 Bukva i OL - početno stanje


So .


\ V 1+2 Jela + Bukva - početno stanje
* \\
40


Vv\ \


-So ,


20 -! ^^^^ \ "^-^__


to .


^, cm


12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5


Jela i OC stabala 18 12 14 6 5 9 6 6 5 2 2 1 86


Sta


nje Bukva i OB stab. 47 27 18 11 11 6 7 4 5 7 6 3 2 155


1987.


Ukupno stabala 65 39 32 17 16 15 13 10 10 9 8 4 2 241


Preborna struktura
Selection Stand


Drvna zaliha Omjer smjese %


Deblj.


razred DZ m3/ha Stabala /ha


Udio %


cm m3/ha


% J B J B


10-30 35 12


31-50 89 30


51> 173 58


297 100 102 195 297 86 155 241


*
34 66 100 36 64 100




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 53     <-- 53 -->        PDF

D. Konđres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ Šumarski lisl br. 7-8, CXVIII (1994). 241-251
ZAKLJUČAK


U mješovitim šumama jele i bukve potrebno je
provoditi preborno grupimično gospodarenje na načelu
trajnih grupa, pri čemu prirodno pomlađenje i normalna
preborna struktura predstavljaju preduvjet uspješnog
gospodarenja.


Za objektivno praćenje uspješnosti prebornog gospodarenja
poželjno je provesti barem jedan totalni
premjer prebornih sastojina radi praćenja i uspoređivanja
osnovnih pokazatelja kao što su broj i drvna masa
posječenih stabala u odnosu na početno stanje i normalu.


Grafički prikaz realiziranog etata (redovni, slučajni,
izvanredni) po debljinskim stupnjevima važan je pokazatelj
u analizi i tumačenju evidencije sječe, pa za
cjelovitu i realnu ocjenu uspješnosti »dosadašnjeg gospodarenja
« potrebno je brojčane podatke realiziranog


etata po broju stabala i drvnoj masi prikazati i analizirati.


Prije redovne doznake, za svaki odjel-odsjek, analizira
se frekvencijska krivulja broja stabala po debljinskim
stupnjevima i grafički prikazuje struktura drvne
mase po debljinskim razredima konkretne drvne mase
i uspoređuje s normalom.


Osim u gospodarskoj jedinici Macelj jela se u Hrvatskoj
javlja u panonskoj varijanti na izoliranim arealima
u međurječju Save i Drave i to na matičnom
supstratu silikatnih stijena u gospodarskoj jedinici Trakošćan,
Medvednici i Papuku te na karbonatnim stijenama
Strahinjčice, Ravne gore i Ivančice. I u ovim
šumama napušteno je preborno gospodarenje u korist
oplodnih sječa što bi trebalo ispraviti i u skladu s
biološkim, ekološkim i gospodarskim osobinama sastojina
jele i bukve, pristupiti čim prije prebornom gospodarenju.


LITERATURA


Klepac, D., (1961): Novi sistem uređivanja prebornih šuma.
Polj.-šum. komora Zagreb, 46 pp.


Kostelić, O., (1957): Osnova gospodarenja za gosp. jed.
Macelj (Elaborat).


Križanec, R., (1993): Kako evidenciji sječa po broju stabala
proširiti stupanj informiranosti, Šum. list, br.
1—2, Zagreb.


Matić, S., Meštrović, Š., (1990): Studija o gospodarenju
s prebornim šumama bukve i jele na Macelju (rukopis).


Medvedović, J., (1991): Ekološke i florističke osobitosti
bukovo-jelovih šuma, Šum. list, br. 6—9, Zagreb.
Ljevak, S., (1974): Osnova gospodarenja za gosp. jed.
Macelj (Elaborat).
Presečki, F., (1964): Osnova gospodarenja za gosp. jed.
Macelj (Elaborat).
Šafar, J., (1965): Problem sušenja jele i način gospodarenja
na Macelj gori, Šum. list, br. 1—2, Zagreb.


Tustonjić, A., Pavelić, J., (1986): Osnova gospodarenja
za gosp. jed. Macelj (Elaborat).


Tustonjić, A., (1990): Revidirana osnova gospodarenja za
gosp. jed. Macelj (Elaborat).


Majer, D., (1992): Šume Maceljske gore prema gospodarskim
osnovama od 1888. do 1986. godine. Šumarski
list, br. 3-5.


Vrbek, B., (1990): Izradba pedološke karte 1:25.000 s posebnom
ulogom nagiba u šumsko-gospodarskoj jedinici
Macelj. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko,
Vol. 25, br. 2.


Vrbek, B., (1991): Primjena karte nagiba terena kod izdvajanja
formi distričkog kambisola na maceljskim pješčenjacima.
ANUBiH, Posebna izdanja knjiga XCVIII


— Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga
15.
SUMMARY: Until 1945 the forests within the »Macelj« Management Unit
were managed on the basis of rules which reflected the needs and wishes of
forest owners at that time. After 1945 the forests were managed in accordance
with through united management plan, and today by the plan of management.


Until 1987, when the management basis were worked out, the mixed forests
of Fir and Beech were managed by stem and by group systems, with nestwise
selection felling. Since 1987 the selection groupwise management has been
practiced with the aim of providing a stable groupwise and optimal selection
structure and securing permanent natural reforestation with adequate ratio of
mixture between coniferous and broadleaved species.


Key words: forest Macelj, selection management, stability of stand.