DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
D. Kondres: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACELJ trebe iste staklane dosta velike površine obližnjih bukovih šuma posječene čistom sječom.« Kada je staklana 1884. godine »preobražena« u tvornicu pokućstva i savijenog drva, koja radi do 1897. godine »iz bližnjih predjela opet za tu svrhu sposobna bukova stabla prebornim putem su sječena bila, pa s razloga toga je kakvoća preostalih takovih starih sastojinah — i to na dosta velikoj površini — dosta slaba.« Posljedice su takvog gospodarenja: — kulture smreke i ostalih crnogorica podignute 80-tih godina 19. st. — izrada prve gospodarske osnove u 1880. godini »koja je sastavljena iz uzroka toga, što do sada jošte nikakova sastavljena ne bijaše, a bez takove nije moguće voditi potrajno i valjano šumarenje« kao i — odredba Županije Varaždinske od 11. prosinca 1899. godine, kojom je dio šuma Macelj stavljen pod zaštitu i prema kojoj se šume ne smiju sjeći čistom sječom nego samo prebirati. »Šume posječene čistom sječom ili iskrčene imadu se u roku od 2 godine pošumiti, jer zadaća šuma na strminah jest vezati zemlju da je ploha kiše u dolinu ne odnese´ i ostavi goli kamen.« 2. Šume Filipa Deutcha — sinovi u površini od 621 ha (sjeverni središnji dio gospodarske jedinice Macelj) Ove šume dijela Centralnog Macelja predstavljaju dio veleposjeda grofa Keglevića, koje kupuje udova inženjera šumarstva Zloh i zbog uposlenja šumskih radnika koji nisu mogli raditi u poplavljenim zakupljenim sječinama u nizinskim šumama Slavonije i Srijema. Firma Filipa Deutcha — sinovi, te šume kupuje 1910. godine. U gospodarskoj osnovi izrađenoj i odobrenoj 1939. godine navodi se: — da je osamdesetih godina prošlog stoljeća »šuma uglavnom posječena bila nekom neurednom sječom iza koje su ostajala samo neuporabiva stabla ili samo mlade sastojine, kulture ili predrast iz koje je nastala današnja vladajuća sastojina« — da su izvozne prilike tako loše, da se iskorišćenje godišnjeg etata ne rentira, jer drvo ne vrijedi toliko koliko stoji izrada i prijevoz do željezničke stanice Durmanec, pa je organizirana povratna sječa bliže naseljima ili izdavanje sječine na panju manjim trgovcima ne vodeći računa o uspostavi šumskog reda. 3. Šume baruna Ottenfelsa na površini od 650 ha (južni središnji dio gospodarske jedinice Macelj) Vlasnik šuma barun Franjo Ottenfels iskorišćivanje šuma obavlja tako da prodaje drvo na panju firmi Drach, koja prethodno 1928. god. investira veliki kapital u izgradnju pilane u Durmancu i industrijske šumske pruge od pilane do šume. Prema odredbi sreskog načelstva u Krapini od 21. XII 1929. god. dozvoljena je sječa na cijeloj eksploatacijskoj površini kojom treba obuhvatiti: Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251 — sva stabla iznad 30 cm tamo gdje su zastupljeni svi dobni razredi, — u jednodobnim starim sastojinama ostaviti sjemenjake i — tamo gdje se nalazi gusti pomladak obavlja se dovršni sijek. »Ali je potrebno da se na cijeloj eksploatacionoj površini ostavi 282 komada sjemenjaka, što je za površinu od 600 rali svakako minimalan broj, ali broj koji će osigurati osjemenjivanje nepomlađene površine. « Govoreći o posljedicama sječnog zahvata, u zapisniku od 1930. g. piše da je prilikom pregleda ustanovljeno, da je u nekim dijelovima gotovo sav pomladak uništen, jer su se na kosini porušena stabla skotrljala do jarka i sa sobom povukla sav pomladak, pa šumovlasnik treba osnovati šumski vrt radi osiguranja sadnog materijala za pošumljavanje tako ogoljelih površina. 4. Šume grofa Draškovića-Trakošćanskog u površini 418 ha (istočni dio gospodarske jedinice Macelj) I u ovom vlastelinskom posjedu od godine 1919. do 1925. posječena su sva bliža stabla iznad 30 cm prsnog promjera, da bi bili ostavljeni sjemenjaci i to redovito na onim mjestima gdje je bio težak izvoz. Zbog tako provedenih sječa propisano je »da se kroz cijelo vrijeme od čitave jedne ophodnjice sječa mora ograničiti samo na čišćenje sastojina i na stvaranje prvog debljinskog razreda koji je zastupljen samo u zastarčenim i silno potištenim stablima, koja ni u kom slučaju ne mogu dati buduću sastojinu.« 5. Šume zemljišnih i šumske zajednice te ostalih malih šumoposjednika (južni i jugoistočni rubni pojas gospodarske jedinice Macelj) Osim naprijed navedenih veleposlanika, šumama gospodarske jedinice Macelj u posjedu su bile: zemljišna zajednica »Kal« na površini od 135 ha zemljišna zajednica »Konjsko« na površini 31 ha plemenska zajednica »Kravnjak« na površini 17 ha šumska zajednica »Lukovščak« na površini 70 ha mali šumoposjednici »Velika Drenova« na površini 74 ha Ukupno: 347 ha 6. Rezime o gospodarenju do 1956. god. O gospodarenju šumama sadašnje gospodarske jedinice Macelj na ukupnoj površini od 3.006 ha u iznijetom razdoblju govori: — navod u gospodarskoj osnovi iz 1939. god. prema kojem »Šuma Macelj zbog vrlo dobre produk |