DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 46     <-- 46 -->        PDF

D. Kondres: GOSPODARENJE SUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE MACEU
tivne sposobnosti tla već decenijama odolijeva svim
mogućim nastojanjima da se uništi, umjesto da daje
odlične rezultate kada bi se gospodarstvo uskladilo sa
potrebama šume i produktivnom sposobnošću tla.«


— konstatacija u gospodarskoj osnovi iz 1957. godine
prema kojoj »Ova gospodarska jedinica se smatra
neuređenom, jer pregledom postojećih gospodarskih
osnova iz godine 1939. smatra se da su njihove odredbe
štetne i usmjerene prema momentalnim potrebama i
željama tih vlasnika i da se pri tom nije vodilo dovoljno
računa o racionalnom šumskom gospodarenju i intenziviranju
šumske proizvodnje«, te
— podatak da je nakon drugog svjetskog rata u
Macelju
naslijeđeno:
gravitacione šumske pruge u duljini 18 km
zemljani put za Loborščak u duljini 2 km
i šumske pješačke staze u duljini 50 km


B.
Načini gospodarenja od 1956. g. do 1990. g.
1.
Prva gospodarska osnova od 1956.—1965. godine
(Oskar Kostelić)
Gospodarska jedinica Macelj formirana je kao
jedna gospodarska cjelina s posve određenim smjernicama,
povodom revizije dugoročne osnove sječe tijekom
1955. i 1956. godine.


Prema načinu gospodarenja razlikujemo preborne
šume (2.094 ha) u kojima se provodi stablimična i
grupimična preborna sječa s ciljem da u sastojini stvorimo
mnogo etaža sa stepenastim vertikalnim sklopom,
već prema rasporedu stabala ili stabalnih grupa u sastojini,
te jednodobne šume (901 ha) u kojima se provodi
oplodna sječa. Zbog masovnog sušenja i prioritetne
sječe sušaca jelovih, koja iznosi više od 10 godišnjeg
etata jele, onemogućeno je uredno preborno gospodarenje.


2.
Polurazdoblje od 1965.—1974. godine
(Franjo Presečki)
Godine 1964. pristupa se obnovi gospodarske
osnove kojom su sve sastojine svrstane u dva uređajna
razreda i to u mješovite sastojine bukva—jela (2.060
ha) u kojima se provodi skupinasta preborna sječa, te
jednodobne šume (950 ha) sa skupinasto oplodnom
sječom. Nastavkom sušenja jele od 1965. do 1971.


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 241-251


godine dolazi do odstupanja u gospodarenju. Do kraja
1974. godine gospodari se na osnovi godišnjih planova
gospodarenja.


3.
Polurazdoblje od 1975.-1984. godine
(Stjepan Ljevak)
Novo izrađenom osnovom sve su šume na površini
od 3.029 ha jednodobne, koje su prema vrsti drveta,
ophodnji i načinu gospodarenja podijeljene na pet ured
ajnih razreda i to na sastojine: bukve (600 ha), jela-
bukva (1.875 ha), smreke (170 ha), hrasta (292
ha) te zaštitne šume (92 ha).


Prirodna obnova s duljim pomladnim razdobljem
propisana je oplodnim sječama u skupinama, pa obnova
pojedinog odsjeka s više skupina može trajati
20—40 godina. I za šume uređajnog razreda jela—bukva
prosječno starijim od 80 godina, propisana je ophodnja
od 100 godina također, s time da mnoge sastojine
treba prolongirati na znatno dulju ophodnju i to
tako da se raznim oblicima skupinaste, oplodne i skupinasto
oplodne sječe sadašnje stare sastojine obnove
u slijedećih 40 godina.


4. Polurazdoblje
od 1987.-1996. god.
(Ante Tustonjić, Juraj Pavelić)
Pošto nije na vrijeme dovršena nova osnova gospodarenja,
to se 1985. i 1986. godine gospodari po godišnjim
planovima gospodarenja. Izrađenom osnovom
propisano je gospodarenje po načelima jednodobne
šume s oplodnim sječama i duljim pomladnim razdobljem.
Za sve sastojine utvrđena su četiri ekološka gospodarska
tipa unutar kojih je izlučeno sedam uređajnih
razreda.


Propisani prosječni godišnji etat od 17.780 m3 veći
je od tečajnog godišnjeg prirasta koji iznosi 16.773 m3.


Zbog nedovoljnog prirodnog pomlađenja kod uređajnog
razreda jela—bukva nastao je problem u realizaciji
propisanih intenziteta sječa glavnog prihoda.


Na traženje prakse obavljena je 1990. g. izvanredna
revizija osnove gospodarenja, a prema definiranim
smjernicama u studiji »Gospodarenje u prebornim šumama
bukve i jele u Macelju«, koju su izradili profesori
dr. Slavko Matić i dr. Šime Meštrović i to tako
da je u uređajnom razredu jela-bukva uvedeno preborno
grupimično gospodarenje.


OSNOVNI KOMPARATIVNI GOSPODARSKI
PODACI U RAZDOBLJU OD 1956.-1990. G.


Relevantni gospodarski podaci prikazani su u priloženoj
tablici 1 i prema iznijetom proizlazi:


1. Način gospodarenja u mješovitim sastojinama
jele i bukve obilježava razdoblje od 1956. do 1974. te
polurazdoblje od 1975. do 1986. i polurazdoblje od
1987. g. do 1996. g. s tim da se revidiranom osnovom
u 1990. g. ponovno uvodi preborno gospodarenje, koje
je u polurazdoblju od 1975. —1986. g. bilo napušteno.


2. Udio jele u ukupnoj drvnoj masi smanjeno je
u apsolutnom i relativnom iznosu.
3. Etat, uz približno isti tečajni godišnji prirast,
propisivan je po polurazdobljima, različito o načinu i
smjernicama gospodarenja.