DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 165.62.001/2 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA
I OPLEMENJIVANJU ŠUMSKOG DRVEĆA


SIGNIFICANCE OF CLONAL ARCHIVES IN GENE POOL
CONSERVATION AND FOREST TREE BREEDING


Franc MRVA*


SAŽETAK: U ovome radu repliciraju se opće poznati pojmovi o genofondu
sa šumarskog aspekta i aspekta kvantitativne genetike u uvjetima stabilnosti
populacija kao i promjenama koje nastaju u populacijama zbog selekcijskih
pritisaka čovjeka (globalno i lokalno zagađivanje zraka, tla i voda,
hidromeliorativni zahvati i dr.). Prirodni i umjetni resursi u očuvanju genofonda
prikazani su njihovim glavnim karakteristikama. Osobita pozornost
posvećuje se živom arhivu u Jastrebarskom s podrobnim opisom, izvorima
i nacrtima klonskih kolekcija 8 vrsta četinjača i jedne listače. Prikazan je
značaj živog arhiva u očuvanju genofonda, osnivanju sjemenskih plantaža i
mogućnost dobivanja selekcioniranog sjemena. Kolekcije u živom arhivu i
dodatnom dislociranom dijelu, danas sadrže 301 različit klon i generativni
materijal — 23 potomstva običnog oraha.


Ključne riječi: genofond, klonski arhivi, četinjače, obični orah, sjemenske
plantaže, selekcionirano sjeme.


UVOD - INTRODUCTION


Pod genofondom podrazumijevamo ukupno genskobogatstvo svih živih organizama u prirodi, nastalih upovijesnom procesu evolucije. U šumarskom smislugenofond šuma predstavlja sveukupnu raznolikost genai individua u populacijama koje su se mehanizmimaselekcije, mutacije i izolacije izdiferencirale u posebnevrste, podvrste, rase, varijetete i dr. Sa stanovišta populacije
to je konačni broj gena, odnosno njihovihfrekvencija, koje pripadnici populacije slučajnomoplodnjom međusobno izmjenjuju, prenoseći ih gametama
u sljedeće generacije (Falcone r 1967.)


U velikim populacijama gdje svaka individua imapodjednaku šansu dati ili primiti gene od drugih individua
putem slučajne oplodnje (random mating) frekvencije
gena i genotipova su konstantne iz generacijeu generaciju. Ova se ravnoteža može promijeniti procesima
mutacije, migracije i selekcije. Iz šumarskogaspekta najvažnije je očuvanje gospodarski najvrijednijeg
genofonda šuma radi njegove reprodukcije u sije


* Dr. Franc Mrva, Šumarski institut Jastrebarsko.
dećim generacijama. U populacijama šumskog drveća
u našem vremenu, promjene genofonda najčešće su
izazvane selekcijskim pritiscima ljudske populacije,
Promjene u globalnoj klimi uzrokovane općim zagađivanjem
atmosfere (učinak staklenika) kao i one izazvane
lokalnim zagađivanjem zraka, tla i voda, snažan
su selekcijski pritisak na genofond šuma. Jednako tako
genofond remete u njegovoj ravnoteži veliki hidromeliorativni
i drugi zahvati kao što su regulacije rijeka i
vodotoka, iskopavanje kanala, izgradnja hidrocentrala,
cestogradnje, urbanizacija i dr. Recentni procesi sušenja
i propadanja šuma i to onih najvrednijih, alarmantna
ugroženost pojedinih vrsta kojima prijeti gotovo
istrjebljenje, očigledan su dokaz značajnog gubitka genofonda
(Prpi ć 1989.). To je ujedno i poziv šumarskim
stručnjacima i znanstvenicima da u najrazličitijim
oblicima svog djelovanja, zaštite postojeći genofond
stvarajući nove populacije, relevantne za njegovu reprodukciju
i očuvanje.