DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 165.62.001/2 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220 ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA I OPLEMENJIVANJU ŠUMSKOG DRVEĆA SIGNIFICANCE OF CLONAL ARCHIVES IN GENE POOL CONSERVATION AND FOREST TREE BREEDING Franc MRVA* SAŽETAK: U ovome radu repliciraju se opće poznati pojmovi o genofondu sa šumarskog aspekta i aspekta kvantitativne genetike u uvjetima stabilnosti populacija kao i promjenama koje nastaju u populacijama zbog selekcijskih pritisaka čovjeka (globalno i lokalno zagađivanje zraka, tla i voda, hidromeliorativni zahvati i dr.). Prirodni i umjetni resursi u očuvanju genofonda prikazani su njihovim glavnim karakteristikama. Osobita pozornost posvećuje se živom arhivu u Jastrebarskom s podrobnim opisom, izvorima i nacrtima klonskih kolekcija 8 vrsta četinjača i jedne listače. Prikazan je značaj živog arhiva u očuvanju genofonda, osnivanju sjemenskih plantaža i mogućnost dobivanja selekcioniranog sjemena. Kolekcije u živom arhivu i dodatnom dislociranom dijelu, danas sadrže 301 različit klon i generativni materijal — 23 potomstva običnog oraha. Ključne riječi: genofond, klonski arhivi, četinjače, obični orah, sjemenske plantaže, selekcionirano sjeme. UVOD - INTRODUCTION Pod genofondom podrazumijevamo ukupno genskobogatstvo svih živih organizama u prirodi, nastalih upovijesnom procesu evolucije. U šumarskom smislugenofond šuma predstavlja sveukupnu raznolikost genai individua u populacijama koje su se mehanizmimaselekcije, mutacije i izolacije izdiferencirale u posebnevrste, podvrste, rase, varijetete i dr. Sa stanovišta populacije to je konačni broj gena, odnosno njihovihfrekvencija, koje pripadnici populacije slučajnomoplodnjom međusobno izmjenjuju, prenoseći ih gametama u sljedeće generacije (Falcone r 1967.) U velikim populacijama gdje svaka individua imapodjednaku šansu dati ili primiti gene od drugih individua putem slučajne oplodnje (random mating) frekvencije gena i genotipova su konstantne iz generacijeu generaciju. Ova se ravnoteža može promijeniti procesima mutacije, migracije i selekcije. Iz šumarskogaspekta najvažnije je očuvanje gospodarski najvrijednijeg genofonda šuma radi njegove reprodukcije u sije * Dr. Franc Mrva, Šumarski institut Jastrebarsko. dećim generacijama. U populacijama šumskog drveća u našem vremenu, promjene genofonda najčešće su izazvane selekcijskim pritiscima ljudske populacije, Promjene u globalnoj klimi uzrokovane općim zagađivanjem atmosfere (učinak staklenika) kao i one izazvane lokalnim zagađivanjem zraka, tla i voda, snažan su selekcijski pritisak na genofond šuma. Jednako tako genofond remete u njegovoj ravnoteži veliki hidromeliorativni i drugi zahvati kao što su regulacije rijeka i vodotoka, iskopavanje kanala, izgradnja hidrocentrala, cestogradnje, urbanizacija i dr. Recentni procesi sušenja i propadanja šuma i to onih najvrednijih, alarmantna ugroženost pojedinih vrsta kojima prijeti gotovo istrjebljenje, očigledan su dokaz značajnog gubitka genofonda (Prpi ć 1989.). To je ujedno i poziv šumarskim stručnjacima i znanstvenicima da u najrazličitijim oblicima svog djelovanja, zaštite postojeći genofond stvarajući nove populacije, relevantne za njegovu reprodukciju i očuvanje. |