DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 22     <-- 22 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKA I SUMSKO-UZGOJNA VAŽNOST STARIH PARKOVA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 221-233
This work was written in the form of scientific monography including a
short hystory, pedological characteristics, general and local climate conditions,
ecological microdistribution of species, localities of plus trees with their number,
clonal lay-out for each species and color photographs (10). Importance
of living archive in a gene pool preservation and possibility of selected seed
production was discussed from the aspect of genetic diversity in relation to
the other natural and artificial resources.


Key words: gene pool, clonal archive, conifers, Persian walnut, seed
orchards, selected seed.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 21     <-- 21 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994). 203-220
of desirable forest populations. Internacionalni simpoRadovi
Šumarskog instituta, Vol. 25, br. 2, 277-284,
zij I.U.F.R.O. Zagreb 1965. Šumarski list 1/2, 88-95, Zagreb.
Zagreb.


Prpić, B., (1989): Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i JugoLiddicoet,
A. R., Righter, F. I., (1960): Trees of the slaviji, Šumarski list, br. 6—8, 233—242, Zagreb.
Eddy Arboretum. U.S. Dept. of Agriculture, Forest


Soegard, B., (1979): The Arboretum in Hohrsholm. The


service, Miscellaneous paper, 43, 1—41.


Royal veterinary and agricultural university, 1—24.
Jeglič, C, (1956): Arboretum Volčji potok, Kmečka knjiga


To da, R., (1966): Preservation of gene pool in forest tree


Ljubljana, 1-195.


populations. Internacionalni simpozij I.U.F.R.O. Zagreb
1965, Šumarski list 1/2, 72-75, Zagreb.


Mrva, F., (1986): I.U.F.R.O. konferencija, zajednički sastanak
radnih grupa za teoriju oplemenjivanja, testiranje Vidaković, M., Žufa, L., (1966): Preservation of gene
potomstava i sjemenske plantaže u SAD (Williampool
in natural stands for genetical research. Internasburg
— VA) — stručni izvještaj. Dokumentacija Šum. cionalni I.U.F.R.O. simpozij, Zagreb 1965. Šumarski
instituta, Jastrebarsko, 20—21. list 1/2, 55-71, Zagreb.


Mrva, F., (1990): Teškoće u selekciji plus stabala smreke Vidaković, M. i sur. (1986): Arboretum Lisičine. Roš.
u populacijama oštećenim od zračnog zagađivanja. Slavonska šuma, Vinkovci, str. 1—87.


SUMMARY: Gene pool of forest tree species can be preserved in natural
and artificial populations such as nature reserves, seed stands, seed generative
plantations and in special purpose plantations (arboreta, clonal archives, seed
orchards, provenance trials, progeny tests and clonal tests). Clonal archives
as breeding populations have an important role in the preservation of the
best part of gene pool of selected forest populations of indigenous and non-indigenous
tree species.


Living archive in Jastrebarsko, as mainly a clonal archive was founded
on an area of (7.435 ha) on land owned by Forest Research Institute, total
area 23 ha. The majority of clonal collections was introduced into the archive
an a 1971—1975 period. Two smaller seed orchards are within the archive;
one composed of Omorika spruce, the other one of Colorado spruce founded
in 1983—1984 period. Living archive contains clonal collections of 8 conifer
species and one broad-leaved species in the following species structure:


Pinus strobus: 40 clones — 200 grafts
Pinus sylvestris: 34 clones — 143 grafts
Pinus nigra: 63 clones — 228 grafts
Larix decidua: 59 clones — 279 grafts
Larix leptolepis: 12 clones — 275 grafts
Picea abies: 13 clones — 63 grafts
Picea omorika: 19 clones — 287 grafts
Picea pungens: 25 clones — 297 grafts
Juglans regia: 22 clones — 75 grafts


There are 23 progenies with 399 genotypes in the generative collection


Juglans regia.


In the additional dislocated part of the archive which was founded much
earlier (1962), a collection of 13 clones of Sudeten larch with 23 grafts and
4 clones of Japanese larch with 6 grafts is situated. In living archive and in
the additional part of the archive there is a total of 301 clone with 1976 grafts.


Clonal collections in the archive represent an important basis for the
intensification of the seed orchards establishment because they can be useful
as a source for high quality scions in clonal reproduction.


Clones of all species in the archive show good fructification and could be
used for the obtaining of selected seed the variability of clonal collections is
higher than in seed orchards. One research carried out in the clonal archive
of European larch showed that the average germinability of clonal seed samples
from 1989 crop was 45% higher, and the growth of seedlings was very good.


Living archive offers the possibility of complementing clonal collections
for more than 100%.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 20     <-- 20 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA..
taže. Sekundarne plemke iz arhiva općenito su bolje
nego one s plus stabala u sjemenskim sastojinama.
Velika je prednost što je relativno velik broj klonova
iz različitih područja (lokaliteta) koncentriran na malom
prostoru i dostupan gotovo u svako vrijeme. U


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


klonskim se zbirkama mogu vidjeti razlike u cvatnji i
plodonošenju klonova u osjetljivosti prema bolestima
i štetnicima, a mogu se izvoditi radovi na hibridizacijama
kao što je to bio slučaj 1968. godine sa sudetskim
arišem u dodatnom dislociranom dijelu arhiva.


MOGUĆNOST ARHIVA ZA PROIZVODNJU SELEKCIONIRANOG SJEMENA
POTENTIALS OF ARCHIVE FOR SELECTED SEED PRODUCTION


Šumarski genetičari i oplemenjivači svjesni su značenja
genetičke raznolikosti u oplemenjivanju šumskog
drveća, a naročito kod osnivanja sjemenskih plantaža.
Težnja da se broj klonova od 20—25, koliko ih je bilo
u prvim sjemenskim plantažama u različitim zemljama
svijeta poveća, odraz je bojazni da se u takvim selekcioniranim
populacijama (breeding populations) gubi
jedan dio varijabilnosti. Stalno prisutna dilema da se
povećanjem genetičke raznolikosti smanjuje genetička
dobit kao jedan od ciljeva osnivanja sjemenskih plantaža
može se pojasniti jedino s aspekta ciljeva oplemenjivanja.
Sjemenske plantaže koje se osnivaju isključivo
za produkciju drvne mase u kraćim ophodnjama mogu
imati malen broj klonova koji daju veliku genetičku
dobit. Takav je slučaj sa sjemenskim plantažama Pinus
taeda u SAD koje služe za osnivanje industrijskih nasada
na velikim površinama i ophodnjom od 30 godina.
Tu nije važna prirodna regeneracija jer se sve siječe
golom sječom i onda ponovno pošumljava. U takvim
sjemenskim plantažama od prvobitno znatno većih
klonskih kolekcija ostavlja se nakon eliminacije nepoželjnih
klonova samo 8 klonova, a zahtjevi su kompanija
koje financiraju takav program, još veća dobit,
što se može postići s najmanje 4 najbolja klona. Za
sjemenske plantaže koje se pak osnivaju radi obnavljanja
prirodnih populacija ili pak njihovog širenja u kul


ZAKLJUČCI


1. Klonski arhivi kao selekcionirane populacije
imaju značajnu ulogu u očuvanju najkvalitetnijeg dijela
genofonda izabranih šumskih populacija autoktonih i
aloktonih vrsta potrebnog za njihovu reprodukciju.
2. Živi arhiv u Jastrebarskom, kao pretežno klonski
arhiv s 8 vrsta četinjača i jednom vrstom listače,
u svojim klonskim kolekcijama sadrži 301 klon dobiven
vegetativnom reprodukcijom superiornih fenotipova
prirodnih i umjetnih populacija Hrvatske, Slovenije,
te Bosne i Hercegovine. To je značajan resurs kvalitetnih
gena za oplemenjivanje šumskog drveća.
3. Klonske kolekcije u arhivu predstavljaju značajnu
osnovicu za intenziviranje programa osnivanja
turama potrebna je veća varijabilnost koja pretpostavlja
i mogućnost prirodne regeneracije. No ta varijabilnost
zavisi od raširenosti i sačuvanosti vrste koja određuje
i širinu selekcije odnosno broj klonova u plantaži.
U našim sjemenskim plantažama gospodarskih vrsta
broj klonova se kreće od 28—42. U živom su arhivu
veće klonske kolekcije nego u plantažama, što znači
da je pretpostavljena veća varijabilnost. Klonovi su u
linijskom rasporedu u parcelicama od 5 rameta, za
razliku od sjemenskih plantaža gdje je raspored klonova
slučajan. Klonovi u arhivu dobro rode i ta je
okolnost bila povod da se u klonskom arhivu europskog
ariša 1989. godine sakupe uzorci češera od većeg
broja klonova, istrusi sjeme, ispita klijavost i rast sadnica.
O tome će se napisati poseban rad, a za sada
navodimo ohrabrujući podatak da je prosječna naturalna
klijavost klonskih uzoraka sjemena bila veća od
45%, a rast sadnica vrlo dobar. Vrijedno je istaknuti
da je klonska kolekcija (59 klonova) europskog ariša
locirana u blizini potoka što omogućuje veću vlažnost
zraka i dobro oprašivanje. Zbog genetičke raznolikosti
mogle bi se gotovo sve zbirke klonova koristiti za
proizvodnju selekcioniranog sjemena na osnovi fenotipske
karakterizacije, a kasnije i verificirati kroz testove
potomstava.


CONCLUSION


sjemenskih plantaža. Plemke su u arhivu bolje nego
one s izvornih plus stabala, te dostupne u svako vrijeme
što pojeftinjuje rad na oplemenjivanju i čini ga
fleksibilnijim.


4. Klonske kolekcije svih vrsta u arhivu dobro rode
i po svojoj varijabilnosti koja je veća nego u sjemenskim
plantažama, pružaju mogućnost za dobivanje kvalitetnog,
selekcioniranog sjemena.
5. Istraživanja provedena u klonskom arhivu europskog
ariša pokazala su da je prosječna klijavost
klonskih uzoraka sjemena (urod 1989.) bila veća od
50%, a rast sadnica vrlo dobar.
LITERATURA-- REFERENCES


Bialobok, S., (1966): Conservation of natural forest popuFalconer,
D. S., (1967): Introduction to quantitative genelations
in Poland. Internacionalni simpozij tics. Oliver and Boyd, Edinburgh i London, 5—8.


I.U.F.R.O. Zagreb 1965. Šumarski list 1/2, 76-87, Giertych, M. M., (1966): Adapting provenance trials toZagreb.
wards the most efficient selection and preservation


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 19     <-- 19 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA.. Šumarski list br. 7-8, CXVI1I (1994), 203-220
1. Pinus strobus:
2. Pinus sylvestris:
3. Pinus nigra:
4. Larix decidual
5. Larix leptolepis:
6. Picea omorika:
1. Picea abies:
8. Picea pun gens:
9. Juglans regia:
Ukupno:


40 klonova -200 biljaka
34 ? ? -143 „
63 > i -228 ,,
59 > 7 -279 „
12 > 1 -275 „
19 <> -287 „
13
25
)>
> i
-63-297
,,
,,
22 > > -75 „
287 klonova 1.847 biljaka


/. regia (gener.): 23 potomstva —399 genotipova
(2 nasada).


U dodatnom dislociranom dijelu arhiva je 14 klonova
sudetskog ariša s 23 biljke, od čega su 3 klona
već zastupljena u živom arhivu, i 4 klona japanskog
ariša sa 6 biljaka.


U poglavlju Plan živog arhiva istaknuto je da se
zbirke pojedinih vrsta mogu proširiti novim klonovima
na rezervirane površine arhiva. Slobodne površine


(uključivši rezervnu zbirku)
(uključivši biljke iz sjem. plantaže — u sjemenskoj
plantaži su isti klonovi kao i u klonskom arhivu)


(sjemenska plantaža)
(dva klonska nasada)


omogućuju da se kolekcije nekih vrsta povećaju za
više od 100%. U postupku su cijepljenja i uzgoj biljaka
korzičkog crnog bora, smreke, nekih novih klonova
sudetskog ariša, a u bližoj perspektivi dopunit će se
i kolekcija običnog bora. Na posebnoj plohi fiksirat
će se i neki novi hortikulturni kultivari prvenstveno
domaćih vrsta četinjača. Ovaj arhiv programiran je za
četinjače, a tu svoju usmjerenost zadržat će i u perspektivi.


ZNAČAJ ŽIVOG ARHIVA U OPLEMENJIVANJU I OČUVANJU GENOFONDA
SIGNIFICANCE OF LIVING ARCHIVE IN TREE BREEDING AND CONSERVATION OF GENE POOL


Živi arhiv u Jastrebarskom pretežno je klonski arhiv
većine naših gospodarskih vrijednih četinjača. To
je ujedno i jedini arhiv takve vrste četinjača, ne samo
u Hrvatskoj već i na prostoru bivše Jugoslavije. U
usporedbi s arhivima nekih zemalja, u kojima šumarstvo
ima veći gospodarski značaj, nego kod nas, taj
arhiv nije velik, ali je bogat, jer u svojim zbirkama
sadrži najvrijedniji dio genofonda četinjača. U njemu
su zastupljeni na osnovi fenotipske selekcije, najbolji
predstavnici autoktonih i aloktonih populacija iz Hrvatske
i susjednih država (Slovenija, BiH). Ako se uzme
u obzir da izabrani dijelovi populacije (sjemenske sastojine)
u sadašnjoj veličini ne zadovoljavaju jedan genetički
objektivni kriterij individualne selekcije, to se
je u tim populacijama izabralo čak i više plus stabala
nego što bi to bilo dopustivo. Prema tome sve što je
najbolje koncentrirano je u arhivu. Velika je važnost
ovog arhiva u očuvanju genofonda jer su neke sjemenske
sastojine ozbiljno ugrožene od zračnog zagađivanja
i potrebno ih je posjeći u bliskoj budućnosti (Mrv a
1990.). Druge su već djelomično zahvaćene gospodarskim
sječama, a jedna od njih je i pod zdravstvenom
karantenom. U daljnjoj budućnosti sve te sjemenske
sastojine bit će potrebno zamijeniti. To se može postići
na dva načina: izlučivanjem novih u boljim dijelovima
gospodarskih šuma, ukoliko takvih ima, ili pak sustavnim
osnivanjem mladih rezervnih sjemenskih sastojina,
što se prakticira u nekim zemljama Europe (Češka,
Slovačka). Na taj način može se očuvati široka varijabilnost
genofonda postojećih populacija.


Razmatrajući odnos između potencijalnih mogućnosti
za selekciju kvalitetnog genofonda »in situ« tj. u
izabranim sjemenskim sastojinama na području Hrvatske
i genofonda zastupljenog »ex situ«, tj. u klonskim
arhivima u Jastrebarskom može se reći da kolekcija
klonova u živom arhivu ne predstavljaju završnu fazu
u osnivanju genofonda. Kod nekih vrsta kao što je
obična smreka, te mogućnosti još ni izdaleka nisu iscrpljene.
Od 265 ha postojećih sjemenskih sastojina
selekcijom superiornih fenotipova moglo bi se izabrati
još najmanje 50—70 stabala i fiksirati u arhivskim kolekcijama.
Kod austrijskog crnog bora mogućnosti za
selekciju su gotovo iscrpljene osim kod dalmatinskog
crnog bora gdje bi se na površini od 393 ha sjemenskih
sastojina moglo izabrati najmanje 50 superiornih fenotipova.
U sjemenskim sastojinama običnog bora zbog
male površine sjemenskih sastojina (34 ha) moglo bi
se izabrati ponajviše još 20 plus stabala. Za vrste koje
nisu autoktone u Hrvatskoj kao europski ariš i vajmutov
bor mogućnosti za individualnu selekciju su u potpunosti
iskorišćene. Proces selekcije kvalitetnog genofonda
treba gledati dinamički što znači da bi se izborom
novih sjemenskih sastojina zamijenile stare i fiziološki
iscrpljene sastojine što bi stvorilo nove mogućnosti
na individualnu selekciju i popunjavanje klonskih
kolekcija u živom arhivu.


Živi arhiv ima veliko značenje za oplemenjivanje
šumskog drveća. Klonske zbirke omogućuju kvalitetnu
i jeftinu reprodukciju klonova za nove sjemenske plan




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 18     <-- 18 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
SHEMA ŽIVOG ARHIVA


SCHEME OF LIVING ARCHIVE


PINUS SYLVESTRIS - obični bor
34 klona -143 biljke


——— i


JUGLANS REGIA - obični i orah
21 Won - 62 biljke


PINUS NIGRA - crni bor
63 klona - 228 biljaka


LARIX DECIDUA - europski ariš
59 klonova - 279 biljaka


M = 1:1830


PICEA OMORIKA - omorika
19 klonova - 95 biljaka


PICEA ABIES - obična smreka LARIX
13 klonova-63 biljke LEPTOLEPIS
japanski ariš


KLONSKE PLANTAŽE 15 klonova >
15 biljaka


PICEA
EA PUNGENS-OMORIKA


rebma smreka omorika


nova - 297 biljaka 15 klonova
192 biljke M


wBSSBi


JUGLANS REGIA


obični orah


5 klonova -13 biljaka
5 potomstva -10 biljaka


JUGLANS REGIA - obični orah


23 potomstva - 389 biljaka


Pinus Strobus: 40 klonova - 200 biljaka
PiriUS sylvestris: 34 klona - 143 biljke
Pinus nigra: 63 klona - 228 biljaka
Larix decidua: 59 klonova - 279 biljaka
Larix leptolepis: 12 klonova - 275 biljaka (2 lokacije)
Picea abies: 13 klonova - 63 biljke
Picea omorika: 19 klonova - 287 biljaka
Picea pungens: 25 klonova - 297 biljaka


Junglans regia: 22 klona - 75 biljaka (2 lokacije)
Junglans regia: 23 potomstva - 399 biljaka (2 lokacije)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 17     <-- 17 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSK1H ARHIV, U OČUVANJU GENOFONDA.. Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
DODATNI KLONSKI ARHIV SUDETSKOG ARIŠA


ADDITIONAL CLONAL ARCHIVE OF SUDETEN LARCH


U sklopu institutskog posjeda od 23 ha, izvan lokacije
glavnog arhiva smještena je u vrtu Odjela za oplemenjivanje
i sjemenarstvo zbirka od 14 klonova sudetskog
ariša (Larix decidua, sudetica) s ukupno 23 biljke
i 4 klona japanskog ariša sa 6 biljaka. Kolekcija klonova
sudetskog ariša (cijepljenje 1961.) pribavljena je
1962. godine iz Mengeša u Sloveniji (Semesadike —
Mengeš), koji je te klonove dobio, posredstvom tadašnjeg
Jugoslavenskog centra za poljoprivredu i šumarstvo
u Beogradu, iz Češke. Zbirka je presađena na
sadašnje mjesto 1966. godine. Klonovi japanskog ariša
dobiveni su iz Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo
u Ljubljani (dr. se. M. Brinar). U vremenu unošenja
većine klonskih kolekcija u glavni arhiv,
1970—1975. godine, biljke klonova sudetskog ariša bile
su prevelike za presadnju, pa je stoga ta vrijedna klonska
kolekcija ostala na odijeljenoj lokaciji gdje se i
sada nalazi (Fotografija 10 i Plan 10).


SI. 10. Zbirka klonova sudetskog ariša (Larix decidua sud.).


Fig. 10. Clonal collection of Sudeten larch (Larix decidua sudetica).
Photo: F. Mrva.


KLONSKI NACRT SUDETSKOG I JAPANSKOG ARIŠA ( DODATNI ARHIV U A - polju)
CLONE LAY-OUT OF SUDETEN AND JAPANESE LARCH (A´ TIONAL ARCHIVE IN A - FIELD )


L. decidua sudetica: 14 klonova, 23 biljke i L. leptolepis: 4 klona 6 biljaka Plan 10
V - 202 1
b
V - 206 3 b V-195 2
b
V-191
2b
S-61b
1 V-205
1 b
V-456 1
b
S-60 3 b S-47
b
V-100 1 V201 V-194 2 V-190 1 V- 210 V-204 1 V-196 1 V-198 V-192 V-203 V-202 1
b 1b b b 1 b b b 1 b 4b 3b b


Sadnja. 8.11. 1966. godine. Razmak: 4,5 x 3,5 m b = biljka


SADAŠNJE STANJE I PERSPEKTIVA ŽIVOG ARHIVA


PRESENT CONDITION AND PERSPECTIVE OF LIVING ARCHIVE


Klonske kolekcije pojedinih vrsta u arhivu su od Manji broj biljaka bio je oštećen i osušio se kod
vremena osnivanja arhiva do danas u velikoj mjeri održavanja arhiva posebice pri košnji trave, a isto tako
dobro očuvane, zahvaljujući prethodnim hidromeliora-manji su gubici nastali i zbog iskopavanja trase za
tivnim zahvatima i dobrom mikrolociranju vrsta na kanalizacijski kolektor iz susjednog naselja.
makroplohama. Pojedinačna sušenja pojavila su se u
nekim klonskim parcelama bilo zbog mjestimično slaU
živom arhivu je uključivši obje sjemenske planbije
oblikovanih slogova (baula) tj. u mikrodepresija-taže 8 vrsta četinjača s 265 klonova i jedna vrsta listača
ma, bilo zbog nekih bioloških razloga kao što je rana s 22 klona, te 23 generativna potomstva (polusrodniili
kasna inkompatibilnost cjepova u nekih vrsta. ka). Struktura po vrstama je slijedeća:




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 16     <-- 16 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
KLONSKI NACRT OBIČNOG ORAHA (Juglans regia L.) - CLON LAY-OUT


21 klon, 62 biljke 21 clones, 62 plants Plan 8


Š - Šeinovo: 9 biljaka D - Drenovo: 6 biljaka D Š D Š D


519 521 Š D Š D Š D Š D Š D Š D Š D Š D Š


J - 522 -1 b J - 523 -1 b J -524 J - 525 - 4 b J-526 J-519


J -511 -3b J-512-4b J-513-4b J-514-5b 518 520 J - 522 - 3 b


J-214-3b J - 302 - 2 b 304 J-416-2b 420 449 J - 506-2b J - 509 - 4 b J-511 -3 b


Sadnja: 1986. godine. Razmak: 6 x 5 m b = biljka


Generativni nasad običnog oraha (Juglans
regia L.). U ovom su nasadu 23 potomstva polusrodnika
(half sib progeny) s ukupno 389 genotipova. Gotovo
polovica od ovog broja biljaka pripada kasno
tjerajućem orahu -5 potomstava. Glavna je svrha
ovog pokusa identifikacija željenih genotipova kasnog
oraha otpornih na niske temperature i mrazeve, i s
dobrom produkcijom kvalitetnih plodova. Sva potomstva
potječu od selekcioniranih roditeljskih stabala u
Hrvatskoj (Fotografija 9 i Plan 9).


SI. 9. Generativna zbirka običnog oraha (Juglans regia L.).


Fig. 9. Generative collection of Persian walnut (Juglans regia L.J.
Photo: F. Mrva.


GENERATIVNA KOLEKCIJA OBIČNOG ORAHA (Juglans regia L.)
GENERATIVE COLLECTION OF PERSIAN WALNUT
23 potomstva, 389 biljaka: 23 progenies, 389 plants Plan 9


[s -1 -1 b S-2-2b |S-3 -2b S-4-3b |S-5-1b |s-6-2b S-9-6b


I


S- 11 -16b
S-9-16b
S - 11 -15b
|S-9-2b S-10-3b S-11 -10b


I


S-11 -14b


I


S-11 -14b
S-11 -14b


I


S-11 -13b |S - 12 - 1 b
S-11 12b S-13-2b
S-3-4b |s -15 1 b S-16 3b S-17- 6b


I


S-13-4b S-18-9b
S-18-8b S-2-5b


I


S-18-2b | S - 20 -11 b
S-2-6b S-11 -7b
S-20-12 b
S-11 -5b S-16-7b


I


S - 22 -11 b
S-16-5b S-19-6b


I


S-22-10 b
S-19-10b
S - 25 - 9 b
S-19-8b | S - 20 - 1 b
S - 25 - 8 b
S - 20 - 5 b S - 22 - 4 b


I


S - 25 - 8 b
S - 22 - 4 b S-23 -4b
S - 25 - 8 b
| S - 23 -1 b S - 24 - 7 b
S - 25 - 5 b | S-24-2b
S - 24 - 6 b


I


| S-24-2b | S-23 -1 b S-21 -3 b
S - 24 - 4 b S-25 -3b
S-21 -5b S-19-1 b
| S - 25 -1 bS - 19-1 b S-11 -3b S-2 1 b
S-2-1 b ČERVENI-2b


Sadnja: proljeće i jesen 1984. godine. Razmak sadnje: 3 x 7 m b = biljka




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 15     <-- 15 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
MMHMi wamam
SI. 7. Sjemenske plantaže bodljikave, srebrne smreke (Picea pun-
gens Engelm.) — s lijeva i Pančićeve omorike (Picea omorika/
Pančić/Purkyne) — s desna.


Fig. 7. Seed orchards of Colorado spruce (Picea pungens Engelm.)
— left and Pančić spruce (Picea omorika/´Pančići´Purkyne) —
right. Photo: F. Mrva.


SJEMENSKE PLANTAŽE PANCICEVE I SREBRNE ( BODLJIKAVE ) SMREKE


SEED ORCHARDS OF PANČIĆ SPRUCE AND COLORADO SPRUCE


Picea pungens


7 4 1


8 5 2


9 6 3


Picea pungens:


Broj klonova (No. of clones):25
Broj biljaka (No. of plants):272
Broj blok-ponvljanja: 9
(No. of block-replications)
Razmak sadnje (space of plant.):2,5x2 m
Godine sadnje (year of plant.):1983/1984.


Običan orah (Junglans regia L.). Jedna nešto
veća klonska kolekcija obuhvaća 21 klon sa 62 biljke.
20 klonova potječe iz Hrvatske, a dva su klona strana,
bugarske selekcije. Kolekcija biljke locirana je na prvoj,
većoj makroplohi kraj klonske kolekcije crnog
bora. Drugi manji klonski nasad lociran je na izrazitom
mrazištu u depresiji na priobalnoj terasi potoka Reka.
U tom je nasadu 5 klonova pretežno kasnog oraha iz
Hrvatske s 13 biljaka (4 klona su već zastupljena u
prijašnjem nasadu). U sklopu ovog nasada je 5 potomstava
kasnog oraha s 10 biljaka. Klonske i generativne
kolekcije u ovom nasadu potječu od roditeljskih stabala
selekcioniranih na području Hrvatske. Svrha ovih nasada
je proučavanje otpornosti genotipova u uvjetima
mrazišta i eventualne selekcije genotipova (sorti) otpornih
na niske temperature i mrazeve, te kvalitetu i
obilnost plodonošenja (Fotografija 8 i Plan 8).


Plan 7
Picea omorika


10 7 6 1


11 8 5 2


12 9 4 3


Picea omorika:


Broj klonova (No. of clones):15
Broj biljaka (No. of plants):192
Broj blok-ponvljanja: 12
(No. of block-replications)
Razmak sadnje (space of plant.):2,5x2 m
Godine sadnje (year of plant.):1983/1984.


SI. 8. Zbirka klonova običnog oraha (Juglans regia L.).
Fig. 8. Clonal collection of Persian walnut (Juglans regia L.).
F. Mrva.
Photo:
213




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 14     <-- 14 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
KLONSKI NACRT JAPANSKOG ARIŠA ( Larix leptolepis | Sieb. et Zucc.| Gordon)


CLONE LAY-OUT
12 klonova, 60 biljaka 12 clones, 60 plants Plan 5b


Sadnja: proljeće 1971.
Razmak sadnje: 6x 4
b = biljka


Pančićeva omorika (Picea omorika /Pančić/
Purkyne). Ova je vrsta zastupljena s 19 klonova. 14
klonova potječe od plus stabala s jednog od najvećih
prirodnih nalazišta te vrste u BiH (Veliki Stolac iznad
Višegrada), a pet klonova je selekcionirano u parku
Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Klonska zbirka Pančićeve
omorike osnovana je u okviru istraživanja na
Američkom projektu koji se je uz ostalo bavio i hibridizacijama
ove vrste s američkim vrstama smreka (Fotografija
6 i Plan 6).


Obična smreka (Picea abies /L./Karst./). Ova
je naša domaća vrsta zastupljena samo s 13 klonova.
Pet klonova potječe od plus stabala iz Gorskog Kotara
(lokaliteti: Kender i Gerovska Rebar), 4 klona su iz SI. 6. Zbirka klonova obične smreke (Picea abies/L./Karst.) -5


Trakošćana (Križišje), a preostala 4 klona pripadaju lijeva i Pančićeve omorike (Picea omorika/PančićlPurkyne)


- s desna.
boljim stablima (nisu plus stabla) iz parka u Jastrebar-


Fig. 6. Clonal collection of Norway spruce (Picea abies/L.IKarst.)


skom namijenjenim za pokuse cijepljenja. U zbirci je


- left and Pančić spruce (Picea omorika/ Pančićl Purkyne)


ukupno 63 kom. biljaka (Fotografija 6 i Plan 6). right. Photo: F. Mrva.


KLONSKI NACRT PANČIĆEVE OMORIKE (Picea omorika |Pančić|Purkyne) I OBIČNE SMREKE
(Picea abies |L| Karst.) - CLONE LAY-OUT


Picea omorlka:19 klonova, 95 biljaka; Picea abies: 13 klonova, 63 biljke Plan 6
H-24 - 5 b H-25 - 5 b H-26 - 5 b H-27 - 5 b H-28 - 5 b V-346 - 5 b V-349 - 5 b V-350 -5 b V-351
V-359 - 5 b V-358 - 5b V-357 - 5b V-356 - 5b V-355 -5 b V-354 - 5b V-353 - 5 b V-352 - 5 b 5b
V- 360 - 5 b V- 361 - 5 b H-43 H-42 V- 201 - 5 b V - 202 5 b V - 203 5 b V-204- 5b
V-365 V - 364 - 5 b V- 363 - 5 b V-362 - 5 b V- 275 - 5 b V - 274 - 5 b V - 273 - 5 b V - 272 - 5 b V - 271 -5b
5b
Sadnja : 1975, godine. Razmak: 4 x 3 m, 5 biljaka u plohlcl b - biljka


Klonske sjemenske plantaže. Na plohama klonova i 192 biljke i druga od srebrne (bodljikave)
živog arhiva osnovane su 1983. i 1984. godine, prvensmreke
(Picea pungens Engelm.) s 25 klonova i 272
stveno za hortikulturne potrebe dviju manjih sjemencijepljene
biljke. Obje su plantaže namijenjene za proiskih
plantaže i to jedna od Pančićeve omorike s 15 zvodnju selekcionog sjemena (Fotografija 7 i Plan 7).




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 13     <-- 13 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIV > U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
KLONSKI NACRT EUROPSKOG ARIŠA ( Larix decidua Mill.) - CLONE LAY-OUT
59 klonova, 279 biljaka 59 clones, 279 plants Plan 4
V-13-5b V-10-5b V-9-5b V-8-5b V-7-4b V-4-4b V-3-4b
V-14-5b V-15-4b V-17-5b V-18-5b V- 19-5b V - 20 - 3 b
V-21 7-4b V - 27 - 5 b V - 26 - 5 b V - 25 -5 b V - 24 - 5 b V - 22 - 5 b V-21 -5 b


V - 29 - 6 b V-2-5b V-5-5b V - 207 - 5 b V-211 -5 b V-212-4b
V - 230 - 5 b V - 227 - 5 b V - 224 - 3 b V - 223 - 5 b V-218-5b V-213-5b
V - 232 - 5 b V - 285 - 5 b V - 286 - 5 b V - 290 - 5 b V - 291 - 5 b V - 301 -5b


V - 306 - 5 b V - 305 - 5 b V - 304 - 5 b V-6-5b V - 302 - 5 b
V-30 7-4b V - 308 - 5 b V-12-5b V-16-4b V - 23 - 5 b V-210-5b
V - 221 - 5 b V - 220 - 5 b V-216-4b V-215-5b V-214-4b
V - 222 - 2 b V - 225 - 5 b V - 226 - 5 b V - 228 - 5 b V - 229 - 5 b
Sadnja: 1971 .godine. Dosadnja: 1975. godine. Razmak sadnje: 6 x 4 m, 5 biljaka u plohici b = biljka


Japanski ariš (Larix leplolepis /Sieb. et Zucc./
Gordon). U zbirci je 12 klonova japanskog ariša koji
potječu iz jedne vrlo kvalitetne kulture u Sloveniji
(Ruše kraj Maribora) nepoznatog izvora sjemena. U
istočnom dijelu makroplohe arhiva, locirana je i rezervna
zbirka s 11 klonova japanskog ariša koji su svi
do jednog već zastupljeni u prethodnoj zbirci. Ova je
rezervna zbirka bila namijenjena za proizvodnju cvjetnog
praha (polena) kod međuvrsnih hibridizacija kontroliranim
oprašivanjem. Oznake klonova potječu iz
evidencije vegetativnog razmnožavanja (V-registar)
koja je vodena na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
(katedra za dendrologiju i Šumarsku genetiku). U re


SI. 5. Zbirka klonova japanskog ariša (Larix leptolepis/5/efe. et
ZuccIGordon).


dovitoj je zbirci 60 biljaka, a u rezervnoj 215 kom
Fig. 5. ´ >nal collection of Japanese larch (Larix leptolepis/Sieb. etbiljaka (Fotografija 5, Plan 5a i 5b). ^acc./Gordon). Photo: F. Mrva.


KLONSKI NACRT JAPANSKOG ARIŠA ( Larix leptolepis | Sieb.et Zucc.|Gordon )


CLONE LAY-OUT
11 klonova, 215 biljaka 11 clones, 215 plants Plan 5a
V-176 28 b
V -174 26 b V-176 2b
V-75 13b V-174 15b
V-184 2b V-173 14b V-175 12b
V-184 28 b
V-184 25 b V-184 3b
V-182 27 b V-183 1b
V-180 27 b V-182 1b
V-172 1b V-179 24 b V-180 1b
V-177 11 b V-178 17b


Sadnja : proljeće 1976 godine. Razmak: 2x2 m b = biljka




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 12     <-- 12 -->        PDF

F. MrVa: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
U zbirku je unijeto ukupno 228 biljaka (Fotografija
3 i Plan 3).


SI. 3. Zbirka klonova crnog bora (Pinus nigra Arnold).
Fig. 3. Clonal collection of Austrian pine (Pinus nigra Am.). Photo:


F. Mrva.
KLONSKI NACRT CRNOG BORA ( Pinus nigra Arn.) - CLONE LAY-OUT


63 klons , 228 biljaka; 63 clones, 228 plants Plar 3


V-140-4b V-139-4b V -138 -4b V-137-5b V-136-2b V-135-4b V-133-5b


V-141-5b V-142-5b V- 143-5b V-145-2b V-146-3b V-148-1b


V-14 4-5b V-156-4b V -155 - 5b V-154-5b V-151 -5b V-150-5b V-149-3b


V-147-5b V -152 - 5b V-153-4b V-163-4b V-167-2b V-169-3b


V-178-5b V -177 - 4b V-176-4b V-175-2b V - 173 - 2b V-171 -4b V-170-2b


V-15 1 -2b V -134 - 4b V-183-5b V-182-5b V-181 -5b V-180-2b V-179-5b


V-158-4b V -159 - 4b V-160-0 V-161 -5b V-162-5b V-164-1b


V - 332 - 5b V - 331 - 5b V - 330 - 5b V - 329 - 5b V - 328 - 5b V - 166 - 5b V-165-5b


V - 333 - 5b V - 334 - 5b V - 335 - 5b V -336 - 5b V - 337 - 5b V - 338 - 5b


V - 345 - 5 b V - 344 - 5 b V - 343 - 5 b V - 342 - 5 b V - 341 - 5 b V - 340 - 5 b V - 339 -5b


Sadnja: proljeće 1971 .godine. Popunjavanje: 12 mjesec 1975. godine. Razmak sadnje: 6 x 4 m. b = biljka


Europski ariš (Larix decidua Mili.). U arhivu U arhiv je posađeno ukupno 279 biljaka (Fotograje
59 klonova od plus stabala koja potječu s dva lokafija
4 i Plan 4).
liteta u Hrvatskoj, jednog makrolokaliteta iz Slovenije
(Gornja Radgona - Negova), koji obuhvaća 7 mikrolokaliteta,
4 lokaliteta iz Češke (Donji Sudeti). Brojčana
zastupljenost klonova po lokalitetima je slijedeća:


Lokalitet, gosp.jed., država Br. klonova Nadm. vis.


Jagarica — G. Međimurje,
Čakovec (Hrvatska) 1 klon 200-250 m
Varaždin Breg - Kresovica
(Hrvatska) 30 250-300 m
Kogl, Negova - G.
Radgona (Slovenija) 250-280 m
Bukovje, Negova - G.
Radgona (Slovenija) 250-280 m
Kunovska dubrava, Negova,


G. Radgona (Slovenija) 250-280 m
Ivanševska dubrava,
Negova, G. Rad. (Slov.) 250-280 m
Ivanševski gaj, Negova,


G. Radgona (Slovenija) 1 250-280 m
Veliki Kunovski, Negova,
G. Radgona (Slovenija)
Grad nad Marofom,
Negova, G. Radgona
(Slovenija) 250-280 m


SI. 4. Zbirka klonova europskog ariša (Larix decidua Mili).
Sudeti (više lokaliteta)


Fig. 4. Clonal collection of European larch (Larix decidua Mill.).
(Češka) 366-890 m Photo: F. Mrva.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 11     <-- 11 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
Običan bor (Pinus sylvestris L.). U zbirci su 34
klona od razmnoženih plus stabala sa 7 lokaliteta.
Većina od 28 klonova pripada autoktonim planinskim
populacijama Bosne i Hercegovine (25 klonova, 3 lokaliteta),
te Hrvatske (3 klona). Preostalih 6 klonova
potječe iz nizinskog područja Hrvatske (Čakovec) tj.
iz populacija nizinskog običnog bora koji po svojim
morfološkim i drugim obilježjima pripada tipu relikantnog
panonskog bora, ali se pouzdano ne zna za izvor
sjemena. U kolekciji je zastupljeno 8 različitih lokaliteta,
a brojčana zastupljenost klonova po lokalitetima
je slijedeća:


Lokalitet, gosp. jed., država Br. klonova Nadm. vis.


Komarnica — Samar,
Vrhovine (Hrvatska)
Sastavci — Palež, Donji
Janj, Jajce (BiH)
Smiljevac — Gornji Janj,
Jajce (BiH)


Ravna Glavičica -Klekovača,
Bos. Petrovac, Drinić
(BiH)


Kartača -Čakovec
(Hrvatska)
Križoputje -Čakovec


(Hrvatska)
Zelena — Čakovec
(Hrvatska)


Neidentificirani lokalitet


3 klona 820-860 m
6 >
>> 900 m
8 ;» 1000 m


10 830 m


>i


4 >; 200 m


1 >) 200 m


1 )) 200 m


1 ?


ali jedan od 7 prije navedenih najvjerojatnije Bos.
Petrovac (nema formulara od plus stabla)


U nasad bilo je ukupno posađeno 143 kom biljaka,
i to u dva navrata; 1975. godine 19 klonova s 90
biljaka i 1982. godine 15 klonova s 53 biljke (Fotografija
2 i Plan 2).


SI. 2. Zbirka klonova običnog bora (Pinus sylvestris L.).
Fig. 2. Clonal collection of Scotch pine (Tinus sylvestris L.). Photo:


F. Mrva.
KLONSKI NACRT OBIČNOG BORA ( Pinus sylvestris L.) -CLONE LAY-OUT
34 klona, 143 biljke 34 clones, 143 plants Plan
V -80 -5 b V -73 -5 b V -69 -5 b V -68 -5 b V -67 -5 b V -64 -5 b V-61 -5 b
V -83 -5 b V -84 -5 b V -88 -5 b V -89 -5 b V -95 -5 b V -86 -5 b
V -254 -5 b V -250 -5 b V -243 -5 b V -239 -5 b V -238 -5 b V-23 4-5b


V -60 -3 b V-66-5 b V -70 -5 b V -75 -5 b V -78 -4 b V -79 -4 b -81 -5 b
V-94 -5 b V -93 -5 b V -92 -5 b V-91 -5 b V -90 -5 b V -87 -5 b -85 -5 b
V-97 -5 b


Sadnja : jesen 1975. godine. Dosadnja: 1982. godine. Razmak: 6 x 4 m, 5 biljaka u plohici; b = biljka


Crni bor (Pinus nigra Arnold). U zbirci su 63
klona od kojih 47 potječe od plus stabala sa 6 lokaliteta.
Tri su autoktona, jedan u Hrvatskoj (Samar -
Komarnica, Vrhovine), a dva u BiH (Donji Janj -
Jajce), a tri su kvalitetne kulture u Hrvatskoj nepoznatog
izvora sjemena. Iz jedne od tih kultura u Istri na
lokalitetu Smolići kraj Labina potječu dva klona koji
pripadaju podvrsti crnog bora tj. korzičkom boru (Pinus
nigra ssp. Laricio, v. corsicana). Preostalih 16
klonova potječe od boljih test stabala.


Brojčana zastupljenost klonova po lokalitetima je:


Lokalitet, gosp. jed., država Br. klonova Nadm. vis.


Samar -Komarnica,
Vrhovine (Hrvatska)
Sastavci -Palež, Donji
Janj, Jajce (BiH)
Jašev -Begova kosa, Donji
Janj, Jajce (BiH)
Brdo -Dletvo, Klana
(Hrvatska)
Škalnica -Dletvo, Klana
(Hrvatska)
Smolići -Ripenda,
Labin (Hrvatska)
Park Jastrebarsko


31 klon 700-820 m


4 „ 8004
,, 8003
,, 5003
,, 5002
,,
16 ,,


-900 m
-900 m
-600 m
-550 m
200 m
100 m




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 10     <-- 10 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA..
rike osnovane su još na manjim razmacima 2,5 x 2


m. Rezervne kolekcije klonova europskog i japanskog
ariša raspoređene su u razmacima 4 x 3 m. U generativnom
nasadu oraha razmaci su najuži 2,5 X 2,5 m,
radi eventualnih proreda. Klonski nasad kasnog oraha,
smješten u priobalnoj depresiji potoka Reka, ima raspoređene
biljke na razmacima 5 x 5 m. Razdioba vrsta
s brojem klonova dana je u preglednom shematskom
planu arhiva.
Sastav i porijeklo klonskih kolekcija. Klonovi u
arhivu potječu od plus stabala, selekcioniranih na većem
broju najboljih prirodnih staništa ili pak u dobro
adaptiranim kulturama koje su isto tako zbog svojih
fenotipskih karakteristika bile izabrane kao sjemenske
sastojine. Klonske kolekcije domaćih vrsta kao što su
običan i crni bor, obuhvaćaju osim staništa u Hrvatskoj,
i neka vrlo kvalitetna prirodna staništa u Bosni
(Bosanski Petrovac i Jajce). Kod vrsta koje nisu prirodne
u Hrvatskoj kao što je europski i japanski ariš
klonske kolekcije potječu od plus stabala iz najboljih
kultura Hrvatske i Slovenije, a vajmutovog bora isključivo
iz Hrvatske. Klonske kolekcije običnog oraha,
raspoređene na dva mjesta u arhivu, potječu od najboljih
stabala pretežno s područja Hrvatske. Brojčana
zastupljenost klonova u pojedinih vrsta, neposredna je
posljedica istraživačkih programa oplemenjivanja. Oni
su u vremenu osnivanja arhiva više favorizirali brzorastuće
vrste (ariš, vajmutov bor i zelenu duglaziju koja
nije u arhivu) pred domaćim vrstama kao što je npr.
smreka, pa i običan bor, koje su zbog toga ostale


slabije zastupljene. Klonovi u arhivu zastupljeni su u
pravilu sa po pet članova-rameta, a njihove nevelike
razlike u starosti proizlaze iz kontinuiteta progama
vegetativnog razmnožavanja. Višak klonskog materijala
bio je nakon osnivanja sjemenskih plantaža deponiran
u živi arhiv. Klonske zbirke pojedinih vrsta dane
su u detaljnim nacrtima prema njihovom redosljedu u
arhivu, a njihove su glavne karakteristike slijedeće:


Vajmutov bor (Pinus strobus L.). Zbirka sadrži
40 klonova dobivenih od plus stabala izabranih u naj


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


boljim kulturama ove vrste u Hrvatskoj. U zbirci je
zastupljeno 8 lokaliteta od kojih je većina u Hrvatskom
Zagorju. Broj klonova po lokalitetima je slijedeći:


Lokalitet - gosp. jedinica


Bučice - Pregrada
Dubrava - Stubičko Pogorje
Bela - Željeznica
Zelendvor
Trakošćan
Brdo - Klana, Dletvo
Begovica - Južni Psunj,


N. Gradiška
Strmac - Južni Psunj,
N. Gradiška
Broj klonova Nadm. visina


4
4
3 klona 180 m
?) 250 m
3 300 m


71


10 100 m


71


8 250 m


71


5 600 m


71


6 380 m


17


1 350 m


11


U zbirku je posađeno ukupno 400 biljaka (Fotografija
1 i Plan 1).


SI. 1. Zbirka klonova vajmutovog bora (Pinus strobus L.)


Fig. 1. Clonal collection of eastern white pine fPinus strobus L.).
Photo: F. Mrva.


KLONSKI NACRT VAJMUTOVOG BORA (Pinus strobus L.) - CLONE LAY-OUT
40 klonova, 200 biljaka 40 clones, 200 plants Plan 1


V-37 V - 36 - 5 b
5b V - 98 - 5 b V - 38 - 5 b
V-4"/ ?-5b V - 46 - 5 b


V-48-5b V - 49 - 5 b


V - 59 - 5 b V - 58 - 5 b


V - 277 - 5 b V-278 - 5 b


V - 35 - 5 b V - 34 - 5 b V - 33 - 5 b V - 32 - 5 b V-3 " -5 b
V - 97 - 5 b V - 39 - 5 b V - 40 - 5 b V-41 5 b
V - 45 - 5 b V - 99 - 5 b V - 44 - 5 b V - 43 - 5 b V-42 !-5 b
V - 50 -5 b V - 51 - 5 b V - 52 - 5 b V - 53 -5 b V-5 4
V - 57 - 5 b V - 56 - 5 b V - 55 - 5 b V - 299 - 5 b 5 b
V-279 - 5 b V - 280- 5 b V-281-5 b V - 282 - 5 b V-2 8 3-5 b


Sadnja: jesen 1970. godine. Dosadnja 1975. godine. Razmak: 6 x 4, 5 biljaka u plohici b = biljka




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 9     <-- 9 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA...
vanjem. Reakcija tla je u oba profila slabo alkalna
(7,6-8,1 u H20 i 6,9-7,4 u KC1) s nešto varijabilnijim
vrijednostima u profilu na prijelaznoj kosini. Opskrbljenost
NPK hranivima u oba profila zadovoljava s
nešto povoljnijim vrijednostima u profilu na prijelaznoj
kosini. Pedološke analize izrađene su u laboratoriju
Odjela za ekologiju Šumarskog instituta Jastrebarsko,


Temperature zraka, oborine, relativna vlažnost zraka u i
Air temperatures, precipitation, relative air humidity in


Jastrebarsko
Mjesec Mounth
I II III IV V
Temp, zraka °CAir temp.
sred.
max.
min.
-0,9
19,0
-23,5
1,5
21,0
-20,5
5,5
25,0
-18,0
9,9
29,0
-4,5
14,8
31,0
-2,0
Oborine m/m
Precipitation 55,6 54,5 68,2 74,6 80,0
Rel. vlaga zraka %
Relative air humidity 88,3 84,2 78,8 74,6 75,4


Vrijednosti u tablici svrstavaju klimu ovog kraja u
kontinentalnu. Prema Koppenovoj klasifikaciji to je
topla kišna klima oznake »Cfwbx«, karakteristična za
područje sjeverozapadne Hrvatke. Ljeta su topla, nerijetko
vruća, zime uglavnom blage s kraćim razdobljima
jačih zahlađenja i relativno malo snijega. Gotovo
redovita je pojava kasnih proljetnih i ranih jesenskih
mrazova. Prosječne vrijednosti oborina pokazuju njihov
raspored kroz sve mjesece u godini s maksimumom
u mjesecu lipnju i ne mnogo manjim maksimumom u
kolovozu. Najsuši dio godine su zimski mjeseci, iako
je u zadnjem desetljeću sve češća pojava duljih ljetnih
sušnih razdoblja.


Površina pod arhivom leži na najnižoj terasi ukupne
površine institutskog posjeda i njezin je najhladniji dio.
Redovita pojava magle u kasnim proljetnim i ranim
jesenskim mjesecima koja se nerijetko proteže i do
polovice plohe arhiva daje tom dijelu obilježje tipičnog
mrazišta. Zbog toga su na tom dijelu locirani pokusi
i arhiv kasnog oraha, kojih je glavna zadaća ispitivanje
otpornosti na nisku temperaturu i mrazove.


Plan živog arhiva. Cijela površina arhiva podijeljena
je u dva polja nejednake veličine odnosno dvije
makro-plohe podijeljene središnjim putem u pravcu
glavnog nagiba terena od sjevera prema jugu. Okomito
na taj put prostiru se sa jedne i druge strane plohe
pojedinih vrsta. Izbor ploha za klonske kolekcije pojedinih
vrsta učinjen je prema pedološkim i mikroklimatskim
značajkama lokacije respektirajući što je više
moguće ekološke zahtjeve vrsta. Meliorativne popravke
terena baulacijom, okomito na smjer pada zemljišta,
doprinijele su poboljšanju fizikalnih svojstava tla
naročito vodozračnog režima.


Redosljed vrsta u arhivu započinje na pseudoglejnoj
terasi slabokisele reakcije tla s klonskim kolekcijama


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


a interpretaciju rezultata izradio je dr. se. Branimir
Mayer.


Glavne klimatske značajke. Prema podacima meteorološke
postaje I reda u Jastrebarskom, postavljene
unutar užeg okoliša Instituta, glavne značajke klime
za razdoblje od 26 godina prikazane su u sljedećoj
tablici:


azdoblju od 1965—1990. godine


1965-1990. period


26 god. (year)
VI VII VIII IX X XI XII God. (year)
17,933,53,5
19,7
36,8
6,0
18,8
34,5
3,0
15,2
33,5
-2,0
10,0
29,5
-5,6
4,5
22,2
-14,5
0,6
22,5
-22,6
9,8
36,8
-23,5


97,5 82,7 95,3 93,4 72,0 90,8 66,0 930,6


76,9 76,2 79,6 83,3 84,1 87,7 89,7 81,6


vajmutovog bora (P. strobus L.). Na to se nastavlja
ploha običnog bora (P. sylvestris L.). U donjem dijelu
koji prelazi u aluvijalno-koluvijalno tlo slabo alkalne
reakcije locirane su kolekcije crnog bora (Pinus nigra
Arnold), a na priobalnoj terasi potoka Reka s većom
vlagom zraka kolekcije europskog ariša (Larix decidua
Mili.) i japanskog ariša {Larix leptolepis /Sieb. et
Zucc./ Gordon). Jednu malu iznimku čini ploha s klonskom
kolekcijom običnog oraha (Juglans regia L.),
koja je naknadno interpolirana na slobodnoj površini
kraj plohe crnog bora. Plohe glavnih vrsta četinjača
dovoljno su velike, te omogućavaju proširenje arhiva
novim kolekcijama. Na drugoj manjoj makro-plohi
koja se prostire istočno od središnjeg puta arhiva smještene
su kolekcije Pančićeve omorike (Picea omorika
/Pančić/ Purkyne) i obične smreke (Picea abies L.
Karst.). Na njih se nastavljaju dvije manje klonske
sjemenske plantaže od kojih je jedna od srebrne
smreke (Picea pungens Engelm.), a druga od Pančićeve
omorike. Neposredno iza njih smještene su rezervne
kolekcije klonova europskog i japanskog ariša na koje
se nastavlja generativni nasad potomstava polusrodnika
običnog oraha. Ploha u tom dijelu postepeno prelazi
u aluvijalno-koluvijalni tip tla. U priobalnom dijelu
terase kojeg karakterizira izrazita depresija, smještena
je manja kolekcija klonova pretežno kasnog oraha,
radi ispitivanja otpornosti na mrazeve.


Razmaci između redova kao i između biljaka bili
su prilagođeni potrebama vrsta, što je bilo respektirano
već kod same izvedbe slogova (baula). Za klonove
svih triju vrsta borova, te za europski i japanski ariš,
razmak između redova je 6 m, a između biljaka 4 m.
Klonske kolekcije Pančićeve omorike i obične smreke
posađene u razmacima redova od 4 m, a biljaka 3 m.
Sjemenske plantaže srebrne smreke i Pančićeve omo




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 8     <-- 8 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVHI (1994), 203-220
- Klonski testovi sastavljeni su od većeg broja
klonova, prvenstveno razmnoženih iz reznica izabranih
genotipova ili njihovih križanaca, koji se isto sade po
statističkim shemama na nekoliko lokaliteta. Jednako
tako kao i testovi potomstva imaju važnu ulogu u
očuvanju najkvalitetnijeg genofonda u kojem se zbog
favoriziranja jakog kriterija selekcije gubi isto tako
jedan dio prirodne raznolikosti populacija.


ŽIVI ARHIV ŠUMARSKOG INSTITUTA U JASTREBARSKOM
LIVING ARCHIVE OF FOREST RESEARCH INSTITUTE IN JASTREBARSKO


Ideja za podizanje arhiva s klonskim materijalom
javlja se u okviru prvog istraživačkog programa
1961 — 1965: »Oplemenjivanje i selekcija šumskog
drveća četinjača«. Ovaj istraživački program predstavlja
početak organiziranih istraživanja na oplemenjivanju
šumskog drveća ne samo u Hrvatskoj, već i na
području cijele bivše Jugoslavije. Program obuhvaća
rad na selekciji plus stabala, vegetativnom razmnožavanju,
osnivanju sjemenskih plantaža, hibridizacijama,
živom arhivu i citološkim istraživanjima. Na ovom medurepubličkom
programu uspješno surađuju svi šumarski
instituti tadašnjih republika. Odsjek za genetiku i
selekciju prijašnjeg Zavoda za kulturu četinjača u Jastrebarskom
(sada Šumarski institut), kao nositelj i
koordinator istraživanja potiče i razvija ideju o osnivanju
središnjeg arhiva četinjača na području Instituta u
Jastrebarskom. Prema toj zamisli bilo je predviđeno
da istraživači-suradnici iz drugih instituta šalju selekcionirani
klonski materijal u arhiv. Ali, to se na žalost
nije ostvarilo. Prve sadnje u arhivu s vlastitim klonskim
materijalom plus stabala obavljaju se nedaleko od Instituta,
u blizini sela Hrastje na lokalitetu Gović. Parcela
veličine 1 ha izabrana je na šumskoj površini
(sječina). U arhiv je posađeno 10 klonova japanskog
ariša (0,5 ha), koji se održao do danas i 27 klonova
zelene duglazije koja se nije održala. Ova lokacija
pokazala se nepodesnom radi male površine i teškoća
u održavanju i ubrzo je napuštena. Novi poticaj za
osnivanje živog arhiva dan je u istraživačkim programima
koji se financiraju iz sredstava Republike Hrvatske,
poglavito iz Fonda Poslovnog udruženja šumskoprivrednih
organizacija Hrvatske. Taj fond od 1964.
godine financira temu: »Oplemenjivanje i selekcija brzorastućih
četinjača u Hrvatskoj«, koja omogućava da
se rad na individualnoj selekciji, vegetativnom razmnožavanju
i sjemenskim plantažama nastavi, što stvara
mogućnost i za nastavak rada na živom arhivu. U
razdoblju od 1968-1970. godine, isti fond kroz financiranje
zadatka: »Osnivanje živog arhiva četinjača«,
omogućuje da se ideja živog arhiva počinje ostvarivati.


Izbor nove lokacije i priprema zemljišta. Nova lokacija
za arhiv izabrana je na poljoprivrednom zemljištu
u sklopu objekata Instituta. Na sjevernoj strani
ona graniči sa šumskim rasadnikom Instituta, dok je
u južnom dijelu omeđena potokom Reka.


Prirodni reljef zemljišta je ravničast u većem dijelu,
s blagim prirodnim padom od sjevera prema jugu (cea
5 m visinske razlike ili 1,4% na najduljoj strani). Oblik
parcele je nepravilni trapez. Parcela je geodetski izmjerena,
a njezina površina iznosi 7,435 ha. Zemljište je


bilo na većem dijelu površine isplanirano teškim strojevima,
a potom uzdignuto naoravanjem tla u slogove
(baulacija) da se izbjegne, zbog teškog tla, negativni
utjecaj padavinskih voda. Jarci između slogova bili su
povezani na nešto dublje jarke na kraju slogova, koji
su prirodnim padom odvodili suvišnu vodu iz ploha.


Pedološke značajke tla. Zemljišni posjed Instituta
na kojem su smještene zgrade i svi drugi istraživačkogospodarski
objekti zajedno s rasadnikom i živim arhivom
zauzima površinu od 23 ha. U najvećem dijelu
te površine razvijen je antropogenizirani pseudoglej zaravni
s pretežno srednje dubokim, teško propusnim
Bg horizontom na 40—50 cm i dublje. Lokacija za
arhiv nalazi se u završnom - topografski najnižem
dijelu pleistocenske terase u doticaju s aluvijalnim nanosima
iz potoka Reka.


Prilikom osnivanja sjemenskih plantaža Pančićeve
omorike i srebrne smreke 1983/84. godine, objavljeni
su u najgornjem — sjevernom dijelu arhiva hidromeliorativni
zahvati; duboko oranje na slogove, kopanje
međuslogovnih jaraka do 50 cm dubine i ručno formiranje
slogova. Na pedološkom profilu koji je u tom
melioriranom dijelu iskopan, analizirane fizikalne i kemijske
osobine tla pokazuju popravke vodozračnog režima
u odnosu na kontrolni profil koji je bio iskopan
na samo uzoranom dijelu izvan plohe. Reakcija tla je
bila u oba profila slabo kisela:


— na melioriranom dijelu pH u HzO se kreće
prema dubini od 0-100 cm od 6,7—7,2, a u KC1 je
od 6,3-6,4,
— na samo uzoranom dijelu izvan plohe, pH u
H20 je od 6,5-6,9, a u KC1 je od 6,1-6,3.
Opskrbljenost NPK hranivima u površinskom horizontu
je u oba profila dobra, a u dubljem srednja. U
dijelu parcele arhiva koja se proteže uz potok Reka
namijenjenom za podizanje prvog klonskog nasada
običnog oraha, iskopana su 1979. godine 2 pedološka
profila; na prvoj priobalnoj terasi potoka Reka širine
dvadesetak metara iskopan je jedan profil, a na prelaznoj
kosini prema povišenoj terasi drugi. Pedološkim
analizama uzoraka utvrđeno je da oba profila pripadaju
rangu varijeteta: aluvijalno-koluvijalno oglejeno karbonatno
tlo, čija je geneza i dinamika vezana uz fluvijalno
djelovanje potoka Reka.


Na istraživanoj površini potočni nanosi su već smireni
i obuhvaćeni procesima gleizacije. U priobalnom
profilu prevladava pjeskovita glinasta tekstura, a na
prelaznoj kosini ilovasta tekstura s izraženijim ogleja




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 7     <-- 7 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA...
varijabilitet prirodnih šuma. Specijalizirani arboretumi
koji svoju aktivnost usmjeravaju na genetička istraživanja
i oplemenjivanje unutar pojedinog roda ili vrste
imaju u svom sastavu veći broj predstavnika ili čak i
posebne pokuse u kojima se proučava genetička varijabilnost
populacija iz šireg područja (provenijenčani
pokusi). Dobar primjer za to je Eddyjev arboretum u
kojem je prema publikaciji iz 1960. godine, već bilo
sakupljeno 50 provenijencija žutog bora {Pinus ponderosa
Laws.), a isto tako i Arboretum Lisičine u Hrvatskoj
u čijem sklopu je velik broj raznih genetičkih
pokusa (Vidaković i dr. 1986.).


— Živi arhivi su specijalni nasadi koje oplemenjivači
šumskog drveća osnivaju u okviru istraživačkih
instituta, eksperimentalnih postaja, kako bi sebi olakšali
rad i učinili ga što dostupnijim i ekonomičnijim.
Interes je svakog istraživača da na jednom mjestu skupi
vrijedan genetički materijal iz šireg područja pa čak i
različitih država kao ishodište za vlastita istraživanja.
U živom arhivu uzgajaju se klonovi različitih vrsta iz
različitih populacija šumskog drveća dobiveni vegetativnim
razmnožavanjem superiornih fenotipova (plus
stabla), koji pretpostavljeno predstavljaju najkvalitetniji
dio genofonda. Takve klonske kolekcije mogu se
upotrijebiti za raznovrsna istraživanja i oplemenjivački
rad kao što su hibridizacije, proučavanje cvatnje i plodonošenja,
osjetljivosti na bolesti i štetnike i dr. Osim
toga živi arhivi su značajna reprodukcijska osnova za
osnivanje novih sjemenskih plantaža jer su grančice za
cijeljenje (plemke) uzete iz klonova u arhivu, mnogo
kvalitetnije nego one koje se uzimaju s izvornih plus
stabala u šumama. Oni mogu sadržavati klonirani materijal
iz hibridizacija, manje sjemenske plantaže, a
isto tako i generativni materijal od posebnog značenja.
Klonske zbirke u arhivu oblikovane su u linijskom
rasporedu klonova u kojem je svaki klon zastupljen
obično s 5-10 biljaka (rameta). Na sličan način može
se fiksirati i generativni materijal, s time da je poželjno
imati veći broj biljaka od jedne kombinacije križanja
ili od jednog roditelja ili pak od jedne rase (provenijencije),
dok se sjemenske plantaže osnivaju već po
ustaljenom slučajnom rasporedu.
- Klonski arhivi ili banke klonova su
zbirke vrlo slične živim arhivima u kojima se prvenstveno
kolekcioniraju klonovi dobiveni vegetativnim
razmnožavanjem najboljih predstavnika populacija
(plus stabla) dakle onih iz početne selekcije. U njima
se fiksira klonirani materijal iz križanja najboljih predstavnika
potomstava prve generacije za osnivanje sjemenskih
plantaža druge generacije. Klonski arhivi kao
i živi arhivi imaju isti značaj za očuvanje genofonda,
koji može biti i ponešto sužen u odnosu na matičnu
populaciju, zbog favorizirane selekcije određenog tipa
(kao što su npr. uskokrošnjati tipovi kod Pinus sylvestris
ili Picea abies). Klonski arhivi i živi arhivi su
tipične oplemenjivačke zbirke, koje svoj vlastiti razvoj
zahvaljuju napretku oplemenjivanja šumskog drveća.
U klonskim se arhivima fiksira i uzgaja materijal isklju


Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


čivo iz vegetativnog razmnožavanja, za razliku od živih
arhiva koji sadrže i generativni materijal.


— Sjemenske plantaže su objekti za proizvodnju
genetički poboljšanog sjemena, a osnivaju se na
dva načina; klonski i generativno. Klonske sjemenske
plantaže sastoje se od kolekcije selekcioniranih klonova
(20—50), koji potječu od, cijepljenjem razmnoženih,
superiornih fenotipova jedne ili više populacija
prirodnih šuma ili kultura. Specijalne sjemenske plantaže
u kojima se favorizira jedno ili dva svojstva mogu
imati vrlo malen broj (dva i više) klonova. Generativne
sjemenske plantaže uzgojene su iz sjemena najboljih
predstavnika potomstava koja potječu od plus stabala
(potomstva polusrodnika). Oba tipa sjemenskih plantaža
osnivaju se po statističkim načelima, a glavna je
razlika da se klonalne plantaže sade gotovo u definitivnom
rasporedu, a generativne u mnogo gušćem rasporedu
koji omogućuje kasnije prorede. Sjemenske
plantaže kao i arhivi značajne su riznice najkvalitetnijeg
genofonda u kojem se zbog eventualne favorizirane
selekcije može izgubiti jedan dio genetičke raznolikosti.
— Pokusi provenijencija su pokusi u kojima
se proučava genetički varijabilitet populacija jedne
vrste iz šireg područja pa čak i različitih država sa
svrhom da se definiraju njihove razlike u adaptivnosti,
rastu, otpornosti na bolesti i štetnike, i dr., što je
osnova za izbor sjemenskih izvora u pošumljivanju pojedinih
područja. Provenijenčni pokusi postavljaju se
po statističkim načelima na više različitih lokaliteta.
Oni su dobar način za očuvanje genskog bogatstva,
prirodnih i umjetnih populacija, pogotovo ako su zastupljene
s dovoljnim brojem predstavnika izabranih
po slučajnom kriteriju. Takvi se nasadi osnivaju na
više lokaliteta, u većoj gustoći sadnje, da bi se kasnijim
proredama razmaci povećali, čime se isto tako gubi
jedan manji dio genetičke raznolikosti.
— Testovi potomstava osnivaju se sa svrhom
da se kroz njihove nasljedne karakteristike ocjenjuju
vrijednosti roditeljskih stabala. U testovima potomstava
klonalnih sjemenskih plantaža ocjenjuju se vrijednosti
selekcioniranih klonova u raznim svojstvima, na
osnovi kojih se odstranjuju nepoželjni klonovi iz sjemenske
plantaže, čime se povećava genetička dobit u
slijedećoj generaciji. Testovi potomstava mogu se osnivati
i izravno sa sjemenom od plus stabala, što je vrlo
korisna informacija prije kloniranja takvih stabala za
sjemenske plantaže. Kroz testove potomstava u sjemenskim
sastojinama može se ocijeniti velik broj sjemenskih
stabala i usmjeriti sakupljanje na ona stabla
koja daju najbolji doprinos slijedećoj generaciji. Sve
ove vrste testova značajne su za očuvanje vrlo kvalitetnog
genofonda izabranih populacija, jer se jednako
kao i pokusi provenijencije osnivaju po statističkim
načelima i na više lokaliteta. Zbog veće gustoće sadanje
i kasnijih proreda gubi se jedan manji dio genofonda.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 6     <-- 6 -->        PDF

F. Mrva: ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA... Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220
PRIRODNI I UMJETNI RESURSI U OČUVANJU GENOFONDA (GLAVNE KARAKTERISTIKE)
NATURAL AND ARTIFICIAL RESOURCES IN GENE POOL CONSERVATION


Gensko bogatstvo prirodnih šuma može se očuvati
na više načina u:


— prirodnim šumskim rezervatima,
— sjemenskim sastojinama,
— sjemenskim generativnim nasadima, iz kojih će
se razviti buduće sjemenske sastojine, i u
— nasadima posebne namjene.
Prirodni šumski rezervati obuhvaćaju veće komplekse
izabranih dijelova šuma pa čak i cijela područja
s prirodnim ljepotama, kao što su nacionalni parkovi
u kojima su dobro očuvane u svoj svojoj raznolikosti
ne samo pojedine vrste, već i cijele biljne zajednice.
U njima drveće živi prirodnim životom doživljavajući
fiziološku starost. Rezervati su izuzeti iz redovitog režima
gospodarenja, a poduzimaju se samo one minimalne
zaštitne mjere kojima se podupire prirodna stabilnost
populacije. U rezervatima je očuvan genofond
u najpotpunijoj varijabilnosti jer se ne provode mjere
negativne selekcije. Oni pružaju veliku mogućnost za
svestrana znanstvena istraživanja, nastavno-pedagoški
rad, a isto tako zadovoljavaju turističko rekreacijske
potrebe društva. Neki od tih rezervata mogu služiti i
potrebama šumskog sjemenarstva, a jedan od primjera
je Nacionalni park u Kalabriji.


Sjemenske sastojine su najljepši dijelovi prirodnih
i umjetno osnovanih šuma (kulture) domaćih i stranih
vrsta, kojima je glavna namjena proizvodnja kvalitetnog
šumskog sjemena. One su polazna osnova za proučavanje
genetičke varijabilnosti populacija (provenijenčni
pokusi), te izbor superiornih fenotipova (plus stabala)
koji se, nakon vegetativnog razmnožavanja cijepljenjem
koriste za osnivanje sjemenskih plantaža. Sjemenske
sastojine su isto tako objekti izvan režima
redovitog gospodarenja u kojima se provode ograničene
sječe, prvenstveno sanitarne kao i one koje se
odnose na uklanjanje stabala slabe kvalitete. Sjemenske
sastojine sadrže nakvalitetniji dio genofonda, ali
se zbog izražene negativne selekcije gubi jedan dio
genetičke varijabilnosti.


Sjemenski generativni nasadi ili buduće sjemenske
sastojine osnivaju se sa ciljem da se u njima očuva
što širi genetički varijabilitet postojećih sjemenskih sastojina,
a koje, bilo zbog svoje starosti i opadanja
fiziološke snage, rijetkih i slabih uroda, bilo zbog ugroženosti
i propadanja uslijed štetnih polutanata, ne
mogu udovoljiti proizvodnji kvalitetnog sjemena.


Nasadi posebne namjene su arboretumi, klonski
arhivi, živi arhivi, sjemenske plantaže, pokusi provenijencija,
testovi potomstava i klonski testovi.


— Arboretumi su žive zbirke drveća i grmlja
većinom uređene po botaničkim ili dendrološkim načelima
ili pak po geografskim, s velikim brojem vrsta,
rasa, varijeteta, često iz različitih država i kontinenata
koji su zastupljeni u manjim ili većim grupama ili
pojedinačno. Arboretske su kolekcije oblikovane u prirodnom
krajoliku ili nekom drugom sistematičkom rasporedu.
Veliki arboretumi kao što su Kew Gardens
kraj Londona, ili Nacionalni arboretum u Les Barresu
kraj Orleansa u Francuskoj, kao i mnogobrojni drugi
u Europi i SAD u svojim, gotovo univerzalnim kolekcijama,
čuvaju i po nekoliko tisuća predstavnika različitih
vrsta, rasa i varijeteta (Jegli č 1956.). Oni imaju
značajnu ulogu u očuvanju genofonda nudeći velike
mogućnosti za znanstvena i praktična istraživanja širokom
krugu različitih specijalista kao i za pedagoško-nastavni
rad, a služe i drugim ciljevima. Neki manji
arboretumi specijalizirali su se za stvaranje kolekcija
u kojima se najveća pozornost posvećuje samo jednom
rodu predstavljenom s velikim brojem vrsta. Takav
(jedan) je Eddyjev arboretum u Placervilleu u Kaliforniji
s najpotpunijom zbirkom vrsta borova njihovih
varijeteta i hibrida u svijetu (Liddicoet, Righter
I960.). Osnovan je u sklopu eksperimentalne postaje
za oplemenjivanje šumskog drveća iz koje se kasnije
razvija Institut za šumarsku genetiku. Ponešto sličan
je Jenkinsov »Hemlock Arboretum« u Germantownu
u okolici Philadelphije s najvećom kolekcijom vrsta iz
roda Tsuga. Jednako tako mogli bi se navesti i drugi
primjeri arboretuma koji u svojoj kolekcionarskoj i
istraživačkoj aktivnosti više pozornosti posvećuju jednom
rodu ili manjem broju rodova kao što je Magnolia
Gardens u Charlestonu u Južnoj Karolini, ili pak Highland
Park Arboretum u Rochesteru (New York) s
možda najvećom kolekcijom topola i vrsta iz roda
Syringa. Specijalnom zbirkom mnoštva tipova iz roda
Ilex raspolaže arboretum eksperimentalne postaje u
New Brunswichu u državi New Jerseyu. National Arboretum
u Washingtonu sakupio je veliku zbirku tipova
iz roda Lagerstroemia i bavi se intenzivnim radom
na njihovom oplemenjivanju. U sklopu tog arboretuma
su velike zbirke iz rodova Ilex i Magnolia, koje se
koriste za oplemenjivanje. Zanimljiv je i Arboretum
Horsholm u Danskoj koji osim svoje dendrološke aktivnosti
veliku pozornost posvećuje istraživanjima iz
šumarske genetike. Upravo u tom arboretumu nastavio
je svoj rad na hibridizacijama između europskog i japanskog
ariša Syrach Larsen, koji je jedan od glavnih
utemeljitelja šumarske genetike, ne samo u Europi već
i u svijetu. Genetičkim istraživanjima i oplemenjivanju
šumskog drveća posvećen je Arboretum Tannenhoft
kraj Hamburga, kao već i prije spomenuti Eddyjev
arboretum u Placervilleu. Nije namjera ovoga rada da
se podrobno opisuju sve značajke arboretuma, već da
se na nekoliko primjera istaknu glavne karakteristike
i razlike u njihovom sastavu, aktivnostima, te njihova
uloga u očuvanju genofonda. Za većinu arboretuma,
poglavito onih starijih koji sadržavaju velike kolekcije
drvenastog bilja predstavljenog bilo pojedinačno bilo
s manjim grupama predstavnika (vrsta, rasa i varijeteta),
možemo reći da oni ne obuhvaćaju potpuno široki




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 165.62.001/2 Šumarski list br. 7-8, CXVIII (1994), 203-220


ZNAČAJ KLONSKIH ARHIVA U OČUVANJU GENOFONDA
I OPLEMENJIVANJU ŠUMSKOG DRVEĆA


SIGNIFICANCE OF CLONAL ARCHIVES IN GENE POOL
CONSERVATION AND FOREST TREE BREEDING


Franc MRVA*


SAŽETAK: U ovome radu repliciraju se opće poznati pojmovi o genofondu
sa šumarskog aspekta i aspekta kvantitativne genetike u uvjetima stabilnosti
populacija kao i promjenama koje nastaju u populacijama zbog selekcijskih
pritisaka čovjeka (globalno i lokalno zagađivanje zraka, tla i voda,
hidromeliorativni zahvati i dr.). Prirodni i umjetni resursi u očuvanju genofonda
prikazani su njihovim glavnim karakteristikama. Osobita pozornost
posvećuje se živom arhivu u Jastrebarskom s podrobnim opisom, izvorima
i nacrtima klonskih kolekcija 8 vrsta četinjača i jedne listače. Prikazan je
značaj živog arhiva u očuvanju genofonda, osnivanju sjemenskih plantaža i
mogućnost dobivanja selekcioniranog sjemena. Kolekcije u živom arhivu i
dodatnom dislociranom dijelu, danas sadrže 301 različit klon i generativni
materijal — 23 potomstva običnog oraha.


Ključne riječi: genofond, klonski arhivi, četinjače, obični orah, sjemenske
plantaže, selekcionirano sjeme.


UVOD - INTRODUCTION


Pod genofondom podrazumijevamo ukupno genskobogatstvo svih živih organizama u prirodi, nastalih upovijesnom procesu evolucije. U šumarskom smislugenofond šuma predstavlja sveukupnu raznolikost genai individua u populacijama koje su se mehanizmimaselekcije, mutacije i izolacije izdiferencirale u posebnevrste, podvrste, rase, varijetete i dr. Sa stanovišta populacije
to je konačni broj gena, odnosno njihovihfrekvencija, koje pripadnici populacije slučajnomoplodnjom međusobno izmjenjuju, prenoseći ih gametama
u sljedeće generacije (Falcone r 1967.)


U velikim populacijama gdje svaka individua imapodjednaku šansu dati ili primiti gene od drugih individua
putem slučajne oplodnje (random mating) frekvencije
gena i genotipova su konstantne iz generacijeu generaciju. Ova se ravnoteža može promijeniti procesima
mutacije, migracije i selekcije. Iz šumarskogaspekta najvažnije je očuvanje gospodarski najvrijednijeg
genofonda šuma radi njegove reprodukcije u sije


* Dr. Franc Mrva, Šumarski institut Jastrebarsko.
dećim generacijama. U populacijama šumskog drveća
u našem vremenu, promjene genofonda najčešće su
izazvane selekcijskim pritiscima ljudske populacije,
Promjene u globalnoj klimi uzrokovane općim zagađivanjem
atmosfere (učinak staklenika) kao i one izazvane
lokalnim zagađivanjem zraka, tla i voda, snažan
su selekcijski pritisak na genofond šuma. Jednako tako
genofond remete u njegovoj ravnoteži veliki hidromeliorativni
i drugi zahvati kao što su regulacije rijeka i
vodotoka, iskopavanje kanala, izgradnja hidrocentrala,
cestogradnje, urbanizacija i dr. Recentni procesi sušenja
i propadanja šuma i to onih najvrednijih, alarmantna
ugroženost pojedinih vrsta kojima prijeti gotovo
istrjebljenje, očigledan su dokaz značajnog gubitka genofonda
(Prpi ć 1989.). To je ujedno i poziv šumarskim
stručnjacima i znanstvenicima da u najrazličitijim
oblicima svog djelovanja, zaštite postojeći genofond
stvarajući nove populacije, relevantne za njegovu reprodukciju
i očuvanje.