DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PORTRETI UDK 630* 902.1 Ing. VINKO HLAVINKA, profesor Šumarske akademije u Zagrebu Oskar PIŠKORIĆ* Pripremajući tekst o prof. ing. Vinku Hlavinki za Hrvatski biografski leksikon nisam raspolagao s informacijom o mjestu njegova rođenja. U spomenknjizi »Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960« (str. 111) navedeno je samo »rođen .. . u Češkoj«. Stoga se uredništvo HBL-a obratilo Visokoj tehničkoj školi u Brnu s molbom za taj podatak. Kao odgovor poslan je članak objavljen prigodom njegove 70-godišnjice života.1 Iz toga članka, koji je nesumnjivo napisan s podacima samoga Hlavinke, proizlazi, da se u navedenoj knjizi nalaze i dva netočna podatka. Netočan je podatak o studiranju Hlavinke na Visokoj tehničkoj školi u Pragu te da je službovao u Gospiću. K tome u članku prof. Zavadila prikazan je i rad Hlavinke kao profesora Visoke tehničke škole u Brnu. Ispravci navedenih podataka, ali i za opširniji prikaz 1 Prof. ing. dr. Jan Zavadil: Prof. Ing. Vincenc Hlavinka sedamdesatnikem. Vestnik pro vodni hospodafstvf. XI (1932), br. 3, str. 41-43 sa slikom. * Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. u m., Zagreb, Vukovarska 224/1V Vinka Hlavinke u Hrvatskoj negoli je prikazan u članku prof. Nenadića,2 koji je također prigodnog značaja, zadaća je ovog portreta. ŽIVOTNI PUT Vinko Hlavinka rođen je 5. studenoga 1862. godine u mjestu Vincencove, Češka. Realku polazi u gradu Prostejove a studij hidrotehnike i kulturnog inžinjerstva na Visokoj školi za kulturu tla u Beču, dakle ne u Pragu kako stoji u navedenoj spomen-knjizi, prethodno odsluživši vojnu jednogodišnju vojnu obvezu. Studij završava 1887. godine i nastupa mjesto u Zemedelske rady u Pragu. Nezadovoljan uredskim radom 1888. godine odlazi u Hrvatsku. U Hrvatskoj ostaje do 1911. godine kada odlazi u Brno gdje i umire 25. veljače 1934. godine. DJELATNOST VINKA HLAVINKE U HRVATSKOJ Djelatnost Vinka Hlavinke u Hrvatskoj višestruka je. Od 1888. do 1889. u upravno-operativnoj je službi, najprije kod Zemaljske vlade u Zagrebu, a zatim u Bjelovarsko-križevačkoj županiji. Od 1899. do 1911. godine profesor je na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Značajan je i njegov rad kao člana Društva inžinira i arhitekta, a poslije Prvog svjetskog rata izradio je i idejni projekt željezničke pruge Bihać - Senj. Djelatnost od 1888. do 1899. godine Za vrijeme službovanja kod Zemaljske vlade u Zagrebu projektira meliorativne radove na poplavama izvrgnutim područjima u kotarevima Vinkovci, Županja i Mitrovica, površine 180 km2, a zatim u dolini Gacke. Drugi dio radova obavlja u Lici, na gradnji vodovoda za grad Gospić te na uređenju bujica u Senjskoj Dragi. Prema Zavadilu tada je bio samo u ugovornom odnosu, a mjesto državnog službenika dobiva 1896. godine s mjestom u Križevačkoj podžupaniji Bjelovarsko-križevačke županije. Glavni posao bio mu je regulacija rijeka Glogovnice i Struga. 2 Prof. dr. Nenadić, Đuro: Prof. ing. Vinko Hlavinka. Šumarski list LVI (1932) 8-9, str. 489-491 sa slikom. 1899. godine, od 1. IV. do 3. XL, docent je na Kr. gospodarskom višem učilištu u Križevcima,3 gdje predaje geodeziju, graditeljstvo, graditeljsko crtanje i kulturnu tehniku (hidrotehničke melioracije poljoprivrednih površina). Hlavinka kao profesorŠumarske akademije Na Šumarskoj akademiji Hlavinka počinje s radom šk. god. 1899/1900. i ostaje do kraja šk. god. 1910/11. Tijekom svih 12 godina predaje geodeziju, gradnju cesta i željeznice te tlocrtno crtanje. Nadalje od god. 1900. do 1911. predaje vodo i mostogradnje, 1900. do 1909 konstrukciju gatova i brana, 1899. do 1900. opće šumarsko graditeljstvo, od 1900. do 1903. uređenje bujica te od 1908. do 1911. šumska transportna sredstva. »Svoj nastavnički poziv«, piše prof. Nenadić4, »prigrlio je prof. Hlavinka svim srcem i dušum (a) zbog oskudice na stručnim knjigama na našem jeziku, izdao je ubrzo litografirane skripte . . .« Danas su poznata Gradnja cesta i željeznica (1900, str. 47), Uređenje bujica (1901., 86 str. teksta i posebnih 27 listova crteža), Vodno graditeljstvo (1907.) te Geodezija (prvi dio 359 stranica, drugi 428 stranica i treći, visinomjerstvo, 138 stranica) i to II. izdanje (1911. godine). Tri izdanja, osim Vodnog graditeljstva, nalaze se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva, a Geodezije i u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Iako skripte vodnog graditeljstva za sada neposredno nisu poznate, o njihovom sadržaju i vrijednosti saznajemo iz prikaza Ing. Valentina Lapaine-a, kr. tehničkog savjetnika, objavljenog u Prilogu dnevnika HRVATSKA br. 97. od 27. IV. 1907. pod naslovom Vodno graditeljstvo. Predavanja Prof. ing. Vinka Hlavinke na kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu «. Prikaz je opširan, što dokazuje da je zauzeo četiri novinska stupca veličine 53 x 7,5 cm. Iz tog prikaza saznajemo: 3 Spomenica o pedesetgodišnjici postojanja kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevci 1910. 4 Kao pod 2 |