DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 56 <-- 56 --> PDF |
opseg skripta je 330 stranica rukom pisanog teksta koji je dopunjen s »pomno i lijepo risane razgovjetne 155 slike«. Iz UVODA Lapainea citira Hlavinkinu definiciju zadaće vodnog graditeljstva da »u najširem smislu otkloni štete a s druge strane da se voda izrabi što korisnije potrebama čovječanstva.« U skriptama je obrađeno: — cirkulacija vode u prirodi, — vode tekućice, — geodetičko-hidrometrička izmjera, — umjetni vodotoci i vodovodi, — gradnja spremnika ili rezervoara, — regulacija potoka i rijeka, — kulturna tehnika, — uređivanje ili ogradba bujica. Regulacija vodotoka, kaže Hlavinka, treba biti cjelovita t.j. na cijelom perimetru određenog vodotoka, a to znači, u koliko je potrebno, i uređenje bujica. Kao značajan činitelj regulacija rijeka Hlavinka naglašava i šumu, jer ako nje nema u brdskim predjelima nema ni postupnog otjecanja vode, a postoji i opasnost od erozije i donošenja materijala u vodotoke. Nije isključeno, da je Hlavinka imao u vidu i rječicu Gradnu, koja je početkom XX. stoljeća nakon jačih sječa šume u njezinom izvorištu postala bujični vodotok ugrožavajući i grad Samobor. Spremnici za vodu su zapravo akumulacije iz kojih će se voda koristiti za navodnjavanje, za ribnjake, za splavarenje, brodarstvo i dr., a ne samo za osiguranje pitke vode. Na kraju prikaza Lapainea između ostalog piše: »Ovu knjigu smatram naime krasnim stupom, klesan za gradnju nam vrlo potrebne visoke škole, klesane od lijepa, vrsna i trajna kamena (te) knjigu koju je pisao za sada za potrebe svojih slušatelja dao litografirati treba tiskati.« Uz Vodno graditeljstvo u tisku je registrirana i skripta Uređenje bujica po CH/lavi) u Viestima Društva inžinira i arhitekta (br. 7/1902.). Hlavinka je teoretsku nastavu dopunjavao i vježbama sve do projektiranja na terenu. Od većih praktičnih radova treba navesti projektiranje cesta u šumama Ogulinske imovne općine, dakle na kraškom terenu, te željezničke pruge u Novogradiškoj imovnoj općini. To je 12 km duga šumska pruga koja je šumski kompleks u Babjoj gori povezala sa željezničkom prugom Zagreb — Brod u Starom Petrovom selu. Da je Hlavinka kao nastavnik piše i prof. Nenadić (i sam Hlavinkin student) bio visoko cijenjen, »odličan na stavnik i pedagog« te da se »spram svojih slušača stalno pokazivao veoma susretljivim ili bolje rečeno kao dobar i brižan otac, da se kod nadležnih vlasti neprestance zauzimao za materijalnu pomoć svojih slušača, a nije bila rijetkost, da ih je i sam materijalno podupirao. « Da to nije samo prigodna pohvala nego i stvarnost dokazuje činjenica, da se i u Brnu brinuo za materijalno stanje studenata, osobito za vrijeme prvog svjetskog rata. Aktivnost Hlavinke u Društvu inženjera i arhitekata Hrvatski inženjeri i arhitekti 1878. godine udružuju se u Klub inžinira i arhitekta koji se 1894. godine pretvara u Družtvo inžinira i arhitekata a 1904. godine imenuje Hrvatsko društvo inžinira i arhitekta (u daljnjem tekstu Dl A). Hlavinka se učlanjuje u DIA 1891. godine i ostaje članom i nakon odlaska iz Zagreba te je tridesetih godina jedini član iz XIX. stoljeća. Dolaskom na Šumarsku akademiju omogućen je Hlavinki i aktivniji rad u DIA. Tako je na skupštini održanoj 22. II. 1901. izabran za knjižničara, a 1905. za urednika društvenog lista — Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta. Neumorno je njegovo nastojanje za osnivanje Visoke tehničke škole u Zagrebu. Kao knjižničar već u izvješću o radu DIA u 1902. godini, njegov rad je ocjenjen s »naš vriedni član gosp. Hlavinka, profesor na kr. šumarskoj akademiji, uredio je konačno našu društvenu knjižnicu, koja broji 438 knjiga s 490 svezaka i 330 svezaka godišnjaka od trideset vrsti časopisa, dakle ukupno 803 sveska«. Za urednika Vijesti DIA Hlavinka je izabran zaključkom Upravnog odbora od 25. II. 1905. U prva tri broja u 1905. godine u uredništvu sudjeluje još dotadašnji urednik inž. Josip Chvalava. Na uredništvu zbog zauzetosti drugim poslovima se zahvalio početkom 1910. godine, dakle Vijesti je uređivao pet godina. Na sjednici Upravnog odbora od 14. II 1905. ostavka je prihvaćena »s općenitim žaljenjem i uz sveopće priznanje velikih zasluga, što ih je prof. Hlavinka kao petogodišnji urednik po društvo stekao.« O djelovanju i nastojanju Hlavinke da se osnuje Visoka tehnička škola u Zagrebu pod tekstom o dvogodišnjem geodetskom tečaju. Geodetski tečaj pri Šumarskoj akademiji O potrebi osnivanja visoke tehničke škole u Zagrebu, samostalne ili uz Sveučilište, raspravljalo se već dvadesetih godina prošlog stoljeća. Na godišnjoj skupštini DIA održanoj 21. veljače 1898. godine zaključeno je da se obrazloženi prijedlog podnese tadašnjem banu Khuen Hedervaryu. Na proračunskoj sjednici Hrvatskog sabora održanoj 14. prosinca 1898. godine u raspravi, da li prije osnovati medicinski ili tehnički fakultet Khuen-Hedervary bio je za tehnički, jer »većina liječnika u Hrvatskoj sinovi su ove zemlje, dok je gotovo polovina inženjera zaposlenih na području Hrvatske i Slavonije priseljeni stranci«.5 Kako su sva nastojanja DIA ostajala bez uspjeha, to je iskorišćena proslava 25-godišnjice rada DIA, koja je održana 7. i 8. studenoga 1903. da se progovorilo i o višoj tehničkoj školi ili o tehničkom fakultetu. Sastav referata za skupštinu i izradu prijedloga Zemaljskoj vladi povjerena je Hlavinki kao »po odlasku Ursinya (tajnika DIA) jednom od najagilnijih pobornika ideje osnutka hrvatske visoke tehničke škole «.6 Međutim VTŠ trebala je čekati kraj prvog svjetskog rata i nove države da se to ostvari. Uspjelo se samo osnovati dvogodišnji geodetski tečaj. Početak rada Tečaja najavljen je u br. 3/ 1908. Vjesnika DIA a o početku rada u br. 5/1908. izvjestio je sam Hlavinka. Osnivački dokument tečaja glasi: »Naredba kr. zemaljske vlade, odio za bogoštovje i nastavu u sporazumu s vladinim odjelom za unutarnje poslove od 25. rujna 1908. broj 25391 osniva geodetski tečaj početkom naukovne godine 1908/9.« Geodetski tečaj osnovan je kao samostalna visoka škola sa svojim profesorskim zborom i vlastitom upravom time da se predmeti koji se podudaraju u opsegu i materiji sa naukovnom osnovom kr. šumarske akademije slušaju kao redoviti slušači šumarske akademije- Prema čl. 5. Naredbe »u šumarskoj akademiji predaju se matematika I. dio, deskriptivna geometrija, geodezija niža I. i II. dio, tlocrtno risanje u I. semestru, enciklopedija gospodarstva, enciklopedija šumarstva, privatnoupravno pravo, narodno gospodarstvo i financijska znanost. 5 Marijan Brezinščak: Hrvatska inžinjerska udruga. Svezak prvi. Zagreb, 1993. Str. 47. 6 Ibid. str. 48. |