DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Upisnina u tečaj iznosila je 10 kruna
i nitko je ne može biti oprošten a »naukovina
25 kruna po semestru za semestar
«. Naukovinu »siromašni a valjani
i napredni slušači« može kr. zemaljska
vlada, Odio bogoštovja i nastave na prijedlog
profesorskog zbora i osloboditi.


Redovni slušači tečaja mogu nastaviti
školovanje kao redovni slušači na šumarskoj
akademiji uz uvjet polaganja
predmeta koje nisu slušali.


Uska povezanost geodetskog tečaja
sa šumarskom akademijom očituje se i
u odredbi čl. 28. Naredbe da »ostali
propisi, koji vrijede za šumarsku akademiju
imaju se primjenjivati i na geodetskom
tečaju«.


Mogućnost, da tako kažemo, naslanjanja
geodetskog tečaja na Šumarsku
akademiju bio je jaki argument za njegovo
osnivanje budući, da su time izdaci
bili znatno manji nego da je bio
posve samostalna ustanova, jer su se
koristile prostorije i inventar Šumarske
akademije.


Prve godine upisalo se 14 kandidata,
a tečaj je djelovao do osnivanja Visoke
tehničke škole u Zagrebu 1918. godine
kada je priključen toj školi.


Iz društvenog rada ostalo je zabilježeno,
u Vijestima DIA br. 5/1907., njegovo
sudjelovanje u komisiji za ocjenu
prijedloga urbanističkog plana za grad
Zagreb.


Po tom prijedlogu komunikacijska
veza između sjevernog i južnog dijela
grada trebala je biti na razini željezničke
pruge. Komisija, u kojoj su bili
ing. V. Lapaine-a, kr. tehn. savjetnik,
i Ing. j . Mally, ovi. civ. inžinjer, s takvim
rješenjem nije se suglasila nego
predložila u dvije razine, što je kasnije
i ostvareno.


PUBLICITSIKA
Uz skripta, Hlavinka je objavljivao i
stručne članke ili informativne prikaze.
Objavljivao je u Agramer Zeitung-u,
Viestima (Vijestima) Društva inžinira i
arhitektah, Šumarskom listu, u Jutarnjem
listu i dr.


1. U dnevniku AGRAMER ZEITUNG
(Zagrebačke novine) 1891. godine,
br. 131. i 132., uz naznaku »kulturni
inžinir« objavio je članak Das
neue Wassergesetz und die Landwirtschaft
— Novi Zakon o vodama i poljoprivreda.
Uvodno Hlavinka naglašava, kako se
u svim europskim agrarnim zemljama
prelazi na intenzivno gospodarenje i intenzivnu
poljoprivrednu proizvodnju, te
se teži na kultiviranim površinama po


većati proizvodnju a neproduktivne
proizvodnje učiniti produktivnim, koristeći
rijeke ali i gradnje kanala. U Hrvatskoj
i Slavoniji za odvodnju i za navodnjavanje
postoji široko polje rada,
jer mnoga polja i livade stradaju od
poplava. To omogućuje novi Zakon o
vodama. Razlog zadovoljstva s novim
Zakonom o vodama je i to, što on
organski ureduje vodne odnose, omogućuje
provođenje sprečavanja štetnih
utjecaja nekontroliranih voda, regulaciju
rijeka, gradnju vodovoda u različite
svrhe te i osnivanje zajednica za regulaciju
rijeka i melioracije polja.


Za ostvarivanje mjera predviđenih
Zakonom Hlavinka posebno predlaže:


— osnivanje kreditnih organizacija za
te poslove kao npr. hrvatske hipotekarne
banke za kulturu tla na područjima,
na kojima za nju postoji potreba.
U tu svrhu treba koristiti i sredstva iz
Krajiške investicijske zaklade, koja je
već financirala mnoge radove; — ustrojiti
kulturno-tehničku službu koja bi »osigurala
željeni uspjeh i koja bi integrirala
dio agendi Zemaljskog kulturnog
vijeća.«7


2. Od dvadesetak tekstova objavljenih
u Vijestima Društva inžinirah i arhitektah
dio je prigodnog karaktera kao
prikaz novog mosta preko Vltave u
Pragu (1902), izletu članova DIA u Sloveniju
na prokopavanju željezničkog tunela
kroz Karavanke (1904., 1906.), o
proslavi 100-godišnjice Visoke tehničke
škole u Pragu (1906.) i dr. Pojedinačno
se osvrćemo na sljedeće članke:
2.1. Godine 1894. godine objavljuje
članak Kanalizacija istočnog Srijema,
koja je postojala već u Rimsko doba,
za cara Proba (oko 282. godine). U
XIX. stoljeću prvi kanal, Jaružara, prokopan
je 1866. godine, a intenzivnije
se nastavilo nakon poplava 1872. godine
pa je do 1890. iskopano 125,7 km
kanala s iskopom 569 195 m3. Prosječna
cijena iskopa 1 m3 iznosila je 40 novčića;
u ukupnom trošku od 286 057 forinti
Krajiška inveslici ona zaklada, dakle
novac od prodanih šuma, sudjelovala
je sa 192 940 forinti.
2.2 Kod produbljivanja rijeke Kupe
u Sisku početkom ovog stoljeća naišlo
se na vodovod iz rimskog doba. Olovne
cijevi bile su položene u »Betonu« od
dva dijela hidrauličkog vapna i pet dijelova
pijeska, položene na brijestove
pilote promjera 30—40 cm dugih 2,5
7 Zemaljsko vijeće imalo je zadaću razmatrati
i zemaljskoj vladi predlagati mjere za
unapređenje gospodarstva. U tom Vijeću
bili su članovi i šumari, kao npr. A. Danhelovski
i dr.


do 3 m. »Drvo pilota vanredno dobro
je uzdržano« bilježi Hlavinka 1902. godine
pod naslovom »Stari rimski vodovod
preko Kupe u Sisku« (zapravo ispod
Kupe).


2.3 Godine 1903. (br. 1.) objavio je
prikaz o meliorativnim radovima u dolini
Nila i o tek dovršenoj Asuanskoj
brani »na osnovi neposrendog uvida u
ove radove.«
2.4 O povijesti isušenja Vranske doline
u Dalmaciji, od početka 1751. godine
po posjedniku Borelli-ju do početka
XX. stoljeća, kada je dovršena
»prikopa Presika« kod Modrave objavio
članak 1907. godine (u br. 1.).
2.5 U br. 6. 1903. godine pod naslovom
Napredak regulacije Save kod Zagreba
piše prema Izvještaju Građevinske
uprave za regulaciju Save kod Zagreba
(od Prečkog do Mičevca) za
1903. godinu a 1907., u br. 1., analizira
»može li se Sava kraj Zagreba izrabiti
za motorne svrhe« tj. za gradnju hidroelektrana.
Odgovor je negativan, jer troškovi
gradnje nisu u skladu s polučenim
koristima.


2.6 Godine 1908. dovršena je i stavljena
u promet uskotračna željeznička
pruga Sarajevo-Međeđa-Višegrad i
Međeđa-Uvac, kao dio ostvarenja ideje
Austrougarske monarhije Drang nach
Osten tj. prodor na istok. Hlavinka je
obišao tu prugu i, što više, dalje do
Albanije, te je o tome održao 2. ožujka
1908. predavanje u Društvu inžinjera i
arhitekata pod naslovom »Nova željeznica
iz Sarajeva na tursku granicu i
njezin nastavak kroz Sandžak — Novi
Pazar«. Predavanje je objavljeno u Vjesniku
DIA te u novinama Agrammer
agbatt, Pokret, Tršćanski lloyd i Ustavnost
a bilo je i reagiranja u beogradskim
novinama. Danas ta pruga pripada
prošlosti, jer je sedamdesetih godina
ukinuta kao »nerentabilna« i tako
je osuđeno na propast djelo, koje se
plaćalo dukatima, kako mi je 1937. godine
u Višegradu rekao jedan seljak,
koji je radio na njezinoj gradnji. Danas
je dio pruge potopljen (Višegradsko jezero),
dio pretvoren u cestu (prema
Uvcu) ali dio zavređuje da ostane konzerviran
kao spomenik tehničke kulture.
To je dio između nekadašnjih željezničkih
stanica Prača i Rogatica - Mesići
gdje je pruga ukopana u »kanjon«
Prače te iz tunela prelazi na most s
mosta u tunel gotovo desetak km.
U svom predavanju Hlavinka je, uz
ostalo rekao, da je pruga izgrađena do
granice Bosne time, da se iz Višegrada
produži u središnju Srbiju a iz Uvea do
Kosova i, tada već izgrađenu, prugu za


255