DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1994 str. 59     <-- 59 -->        PDF

ZAKLJUČNA RIJEČ marstvo tako i za cjelokupno gospodarJutarnjem
listu11 dok su ga tehničari


Došavši u Hrvatsku ing. V. Hlavinki
ispunila se želja za terenskim i kreativnim
radom na kojem ostaje sve do imenovanja
za profesora na Šumarskoj
akademiji u Zagrebu. Ali i kao profesor
ne ograničava se na najuže izvršavanje
nastavničke dužnosti, nego ih dopunjuje
pisanjem skripata i intenzivnim
terenskim vježbama, osposobljavajući
tako slušače, kako su se tada nazivali
studenti Šumarske akademije, za neposredan
rad po završetku studija. Profesorska
dužnost omogućuje mu i intenzivni
rad u Društvu inžinira i arhitekta
sve do uredništva društvenog Vjesnika.
Oba djelovanja značajna su kako za šu


stvo i tehnički napredak Hrvatske. Cjelokupno
njegovo djelovanje dokazuje
da je Hrvatsku smatrao drugom domovinom
što je osobito došlo do izražaja
u njegovoj viziji da Zagreb bude ne
samo kulturno, kako sam kaže, nego i
gospodarsko središte povezivanjem Istoka
i Zapada Europe željezničkom
prugom preko Bosne. A prijateljem
Hrvata ostao je i u Brnu, kako pokazuje
njegova briga za moravsku hrvatsku
oazu. Stoga nije zaslužio da je njegova
smrt zabilježena samo u Šumarskom
listu10 i, po publicisti I. Esihu, u


10 Prof. Ing. Vinko Hlavinka. Šum. list
VIII (1934) br. 3, str. 125.


posve zaboravili! D. Nenadić, dakle šumar,
osvrnuo se na njegovo djelovanje
u Hrvatskoj u Čehoslovensko-Jugoslavenskoj
reviji odnosno časopisu koji je
bio namijenjen i čitateljima u Čehoslovačkoj.
12


PS. Za bibliografske podatke korišćena
kartoteka Leksikografskog zavoda
»Miroslav Krleža« i hvala mu!


11 I. Esih: ING. V. HLAVINKA. In
memoriam bivšem profesoru Šumarske akademije.
Jutarnji list XXIII (1934) br. 7938.


12 D. Nenadič: Delovanje Prof. Ing. V.
Hlavinke u Hrvatskoj. Čehoslovensko-Jugoslavenska
revija IV (1934) br. 2, str. 32-34.


INTERNACIONALIZACIJA ŠUMARSTVA


Od 1986. do 1994. godine održano je 11 međunarodnih skupova — simpozija o šumi i šumskog gospodarenja. To su:


Veljača 1986.
Jesen 1987.


Prosinac 1990.
Rujan 1990.


Lipanj 1992.
Lipanj 1992.
Kolovoz/rujan 1992.


Veljača 1993.
Lipanj 1993.
Rujan/listopad 1993.
Travanj 1994.


Pariz
New York


Strassburg
Paris


Rio de Janeiro
Lisabon
Berlin—Eberswalde


Bandung (Indonezija)
Helsinki
Montreal
Kuala Lumpur (Malezija)


Međunarodna konferencija o drvetu i šumi.


42. zasjedanje generalne skupštine UN-a na kojoj je donesen koncept
»trajnog razvoja«.
Prva ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi.
Svjetski šumarski kongres na kojem se raspravljalo i o donošenju
konvencije o šumi.
UN konferencija o okolišu i razvoju
Europski savjet, uz ostalo, razmatra i temeljna načela o šumi
Stota godišnjica IUFRO-a s glavnom temom »Princip potrajnosti
u šumskom gospodarstvu.«
Svjetska šumarska konferencija o okolišu i razvoju.
Druga ministarska konferencija o zaštiti šuma u Europi.
Seminar o potrajnom razvoju šuma u sjevernoj i umjerenoj zoni.
Prvi sastanak međunarodne radne grupe ovlada šumama Zemlje.
Tijekom ovih osam godina od potraj-kako da se održi njezina biološka
nosti gospodarenja za proizvodnju raznolikost, proizvodnost, sposobdrva,
dakle proizvodne potrajnosti, donost
obnove i vitalnost tako i da
šlo se do nužnosti gospodarenja za poispuni,
danas i u budućnosti, ekolostizanje
ekološke potrajnosti. Takvo šku, ekonomsku i socijalnu funkciju
gospodarenje sažeto je na Helsinškoj na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj


konferenciji u definiciji: razini a bez štete drugim ekosiste


mima.«
»upravljanje i korišćenje šumama Osiguranje potrajnosti ekološke ravima
se provoditi na način i u opsegu noteže u šumama nameće i standardiza


čiju gospodarenja šumama. Ta se standardizacija
oblikuje posebno na ministarskim
sastancima i po zaključcima
skupa u Kuala Lumpuru.


O. P.