DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 425+502.7(497.13) Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 283-288 PRIMJENA DOSADAŠNJIH SUSTAVNIH ISTRAŽIVANJA PROPADANJA ŠUMA KOD PROCJENE KEMIJSKE OPTEREĆENOSTI SUSJEDNIH POLJODJELSKIH PROSTORA HRVATSKE ANWENDUNG DER BISHEREIGEN SYSTEMATISCHEN WALDSTERBENFORSCHUNGEN BEI DER BEWERTUNG VON CHEMISCHEN BELASTUNGEN DER LANDWIRTSCHAFTLICHEN NACHBARGEGENDEN KROATIENS Branimir PRPIĆ, Zvonko SELETKOVIĆ i Joso VUKELIĆ* SAŽETAK: Različite jakosti sušenja šuma koje su posljedica kemijskih utjecaja dobar su pokazatelj zatrovanosti širega prostora, odnosno poljodjelskih i ostalih površina u bližoj i daljoj okolici šume. U ovome radu proučeni su odnosi opterećenosti šuma i susjednih poljoprivrednih površina olovom. Ustanovljena je vrlo jaka povezanost između opterećenosti šume i susjednih poljoprivrednih površina ovom teškom kovinom. Tla u šumi sadržavaju daleko više olova od poljoprivrednih tala što je glede strukture šume razumljivo. Ključne riječi: šumska tla, poljoprivredna tla, opterećenost olovom, procjena opterećenosti poljoprivrednih tala. UVOD I PROBLEMATIKA Od 1987. u Hrvatskoj se svake godine obavlja protramo dobrim indikatorom depozicije štetnih kemijskih cjena oštećenosti šuma. Uz obvezno korišćenje metode tvari u tlu. EZ koristili smo i metodu mikrostaništa i tako ustanov Posljednje utvrđivanje olova obavljeno je po Ko ljivali imisijsku acidifikaciju i depozicije teških kovina mlenović u i dr. (1992.) u točkama bioindikacijske u Of i Ah horizontima. Preduvjet za primjenu ove mreže 16x16 km u kontinentalnome dijelu Hrvatske. metode je postojanje starih bukovih stabala koje u Analize olova šumskih tala obavljene su u laboratoriju hrvatskim šumama nalazimo još uvijek u dovoljnome Šumarskoga instituta Jastrebarsko. Ekstrakcija je učibroju i to gotovo u svim šumskim arealima osim u njena po metodi Brunea i EUinghausa, a izmjera atomEumediteranu. skim apsorpcijskim spektrometrom (AAS Perkin-El- Primjenom metode mikrostaništa ustanovili smo da mer 300 S). U našem radu usporedili smo količine postoji jaka korelacija izneđu oštećenosti šuma i koliolova u šumi s količinama koje su izmjerene u susjedčine teških kovina u tlu. Kod prvih pokusa ustanovljinim poljoprivrednim tlima, kako bismo ustanovili vje vali smo Cu, Ni, Zn, Cr, Pb i Cd (Glavač et al. rojatnu povezanost ovih podataka u smislu procjene 1987) dok se kasnije ograničavamo na olovo koje smaopterećenosti poljoprivrednih zemljišta. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I REZULTATI Područje mjerenja količina olova u tlu je 28 pokukome dijapazonu raznih pedosistematskih jedinica od snih površina u kontinentalnome dijelu Hrvatske, gdje riječnih aluvija s aluvijalnim, glejnim i pseudoglejnim je obavljena i procjena oštećenosti stabala. Uzorci su tlima, preko obronačnoga pseudogleja i različitih smeđ uzimani iz Of i Ah** horizonta različitih tala u veliih tala do podzola i planinske crnice. * Prof. dr. se. B. Prpić, prof. dr. se. Z. Seletković i prof. dr. ** Of = horizont nerastvorenog i rastvorenog listinca se. Joso Vukelić, Šumarski fakultet Zagreb. Ah = akumulacijski horizont tla |