DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 20 <-- 20 --> PDF |
B. Prpić, Z. Seletković i J. Vukelić: PRIMJENA DOSADAŠNJIH SUSTAVNIH ISTRAŽIVANJA PROPADANJA SUMA... Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 283-288 jaka korelacija (r = 0,97) za susjedne šumske i poljoprivredne površine. Uz jače oštećene šumske sastojine s većim količinama Pb u tlu nalazimo i veće količine olova u njima susjednim poljoprivrednim površinama (grafikon 1 i 2, tablica 1). To je vrlo uočljivo na području Zagreba i Rijeke igdje su šume jako oštećene i gdje nalazimo velika iopterećenja tala olovom, kako u šumskim tako i poljoprivrednim tlima. U poljoprivrednim tlima područja Rijeke nalazimo od 50 do 210 ppm olova, a na području Zagreba od 14 do 101 ppm, što je u skladu s oštećenjem stabala u tim područjima te s količinom olova u šumskim tlima. Uzorci poljoprivrednih tala i uzorci iz šume (bioindikacijske točke) nisu uzimani po istoj metodici, pa je njihova usporedba relativa. Naš rad smatramo prvim pokušajem da se već uhodani monitoring koji koristimo u hrvatskim šumama iskoristi kao orijentacijski poda tak o kontaminaciji poljoprivrednih površina istoga područja. Usporedba količina olova u poljoprivrednim šumskim tlima Blei in landwirtschaftliche Boeden in Vergleich mit den Waldboeden Tab. 1 Poljoprivredno tlo Landwirtschatboden Šumsko tlo Waldboden Mjesto - Ort Prosječno ppm diirchschnittlich ppm 1 Rijeka 130 236 2 Zagreb 57.5 64 3 Đurđevac 26 2 4 Lipik 26 30 5 Kalnički kraj 29.5 30 ZAKLJUČAK 1. Izmjerene količine olova u šumskim tlima dobar su indikator imisijskoga opterećenja štetnim tvarima, a njegove veće količine zrcale se u većemu oštećenju šumskoga drveća. Usporedbom količina olova u šumskim i susjednim poljoprivrednim tlima, ustamnovili smo povezanost opterećenosti šuma i poljoprivrednih površina istoga područja. 2. U područjima gdje propadaju šume potrebito je obratiti pozornost na količine teških kovina i drugih štetnih tvari u poljoprivrednim tlima. 3. Šumska tla su nekoliko puta više opterećena olovom od poljoprivrednih tala, što je posljedica strukture šume odnosno njezinoga filterskoga utjecaja. 4. Odnose opterećenosti šumskih i poljoprivrednih tala štetnim tvarima potrebno je intenzivnije istražiti, kako bi se monitoring propadanja šuma i rezultati mjerenja bolje iskoristili za procjenu kemijske opterećenosti poljoprivrednih ekosustava. LITERATURA Bašić, F. (1993): Land resources evaluation of Croatia, Agricultural sector review, FAO, 41, Zagreb. Bašić, F. i Kisić, I. (1993): Tloznanstvene značajke križevačkoga kraja, Znanstveni skup u organizaciji HAZU, »Križevci u prošlosti i suvremenosti«. Bašić, F., Vuletić, N. i Mesić, M. (1990): Agroekološka istraživanja poljoprivrednih tala užeg područja utjecaja CPS Molve (studija nultog stanja) I dio, FZP i Duhanski institut, 51, Zagreb. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z. i Bertić, B. (1993): Program zaštite tala Hrvatske - Inventarizacija stanja — Trajno motrenje — Informacijski sustav studija, 122, Zagreb. Glavač, V., Koenies, H., Prpić, B. (1985): Zur Immissionsbelastungen der industrieferner Buchen- und Buchen- Tannenwaelder in der dinarischen Gebirgen Nordwestjugoslawiens, Verhandlungen Geselschaft giir Oekologie, Band XV, Graz 1985 (Goettingen 1987), 237-247. Martinović, J., Racz, Z. i Vidačak, Ž. (1992): Zaštita tla, Ekološki projekt Zagreb, Grad Zagreb. Komlenović, N., Rastovski, P. (1991): Utjecaj imisija na šumske ekosisteme Hrvatske, Šum. list 3—5, 203-217. Prpić, B., Seletović, Z., Ivkov, M. (1991): Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnosa pojava prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti, Šum. list 3-5, 107-129. Prpić, Seletković, Z. i Ivkov, M. (1994): Oštećenost krošanja glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj u odnosu na radijalne priraste, Šum. list 1—2, 1 — 10. Seletković, Z., Komlenović, N., Prpić, B., Rastovski, P. (1993): Hineinbringen von Blei in die Waldboeden des nordlichen und Westlichen Kroatiens, Internationale Symposium Stoffeintraege aus der Atmosphaere und Waldboedenbelastung in den Laendern von Arge-Alp und Alpen-Adria, Berchtesgaden. |