DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Rauš: PRIMJENA FITOCENOLOGIJE U ŠUMARSKOJ PRAKSI darskih jedinica moraju po mogućnosti odgovarati određenoj fitocenološkoj jedinici šume. Tako će se dobiti jedinice jedinstvene u pogledu boniteta. Ako su površine odjela već ograničene s gospodarskoga gledišta, odsjeke tih odjela svakako bi trebalo izlučiti prema fitocenološkim mjerilima, što će umnogome olakšati i omogućiti racionalnije gospodarenje šumom. Šumarska fitocenologija, kao dio znanosti o šumskoj vegetaciji, daje nam mogućnost da naše šume shvatimo kao prirodne vegetacijske tvorbe te da ih u tom svjetlu i praktično tretiramo. Imajući na umu prirodni sastav pojedinih šumskih fitocenoza i dinamiku njihova razvoja, možemo odatle izgraditi pravilne smjernice za njihovo racionalnije gospodarenje. Šumarska fitocenologija služi prema tomu kao važna osnova u uzgajanju postojećih šuma. Sl. 1. Mozaik submediteranskih zajednica u Senjskoj draži (Foto: J. Vukelić) Fig. 1. A mosaic of sub-Mediterra nean associations in Senjska draga (Photo: J. Vukelić) U suvremenom šumarstvu nije cilj gospodarenja da se održava netaknuta prirodna šuma, već uzgajanje privredne šume koja bi strukturno i ekološki bila što sličnija prirodnoj šumi. Samo na taj način podignute šumske kulture bit će biocenotski uravnotežene i uspjele. I pri radovima uzgajanja šuma fitocenologija može mnogo koristiti ne samo u planiranju uzgojnih postupaka (čišćenja, proreda i sječa) već i kao kontrola da li su svi planirani radovi bili pravilno i na vrijeme provedeni ili nisu. Velika prednost te znanosti jest baš u tome što nam pomaže da bolje upoznamo šumske fitocenoze kao prirodne vegetacijske tvorbe. Time nam ona pruža okvir unutar kojega moramo nametnuti i podupirati domaće vrste, ali unutar kojega se mogu primjenjivati najdjelotvorniji šumskouzgojni zahvati. Oslanjajući se na načela fitocenologije, osiguravamo s najvećom pouzdanošću trajno gospodarenje u našim šumskim zajed Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 289-294 nicma. Na taj način lako se isključuju greške u koje se ranije zapadalo proširivanjem monokultura bez obzira na ekološke prilike. Pri uzgajanju postojećih šuma i pri njihovoj obnovi osnovna je važnost da u odred enim ekološkim prilikama obraćamo pozornost vrstama drveća koje po svojim životnim svojstvima ondje najbolje odgovaraju. Unutar tog osnovnog okvira, pruža nam se široka mogućnost uzgajanja vrednijih šumskih sastojina. Šumskouzgojnim mjerama omogućit će se takav način gospodarenja, odnosno uzgoj takvih sastojina u kojima će se u razmjerno najkraćem vremenu proizvesti vrlo vrijedno drvo, a ujedno sačuvati tlo u povoljnijoj i trajnoj produkcijskoj sposobnosti. Nizom raznih uzgojnih mjera (stvaranjem podstojne etaže, čuvanjem sloja grmlja, unošenjem meliorativnih vrsta i dr.) može se vrlo povoljno utjecati na proi IPS fe &Sfe´fi$ zvodnu snagu šumskog tla, a odatle i na produktivnost šume. U njegovanju sastojina u pojedinim šumskim fitocenozama, fitocenološki pogledi mogu dosta koristiti. Već dosadašnjim proučavanjem pokazalo se koliko je važno voditi računa o pojavi i indikatorskoj vrijednosti bilja prilikom prorjedivanja šumskih sastojina. Količinu svjetla u sastojini i stanje u njoj s obzirom na rastvaranje mrtvog pokrova indicira najbolje pojava biljaka u sloju prizemnog rašća. Javljanje ili nestajanje pojedinih biljaka u sastojini može biti vrlo dobar putokaz u svezi s primjenom šumskouzgojnih zahvata. Jedna od najvećih koristi koje pruža fitocenologija jest mogućnost utvrđivanja razvojnog stadija neke šume, jer je odatle moguće stvoriti sigurnu odluku o poduzimanju uzgojnih mjera, odnosno o daljem gospodarenju. Kod degradacijskih stanja uzgojne mjere tre |