DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Rauš: PRIMJENA FITOCENOLOGIJE U ŠUMARSKOJ PRAKSI
darskih jedinica moraju po mogućnosti odgovarati
određenoj fitocenološkoj jedinici šume. Tako će se
dobiti jedinice jedinstvene u pogledu boniteta. Ako
su površine odjela već ograničene s gospodarskoga
gledišta, odsjeke tih odjela svakako bi trebalo izlučiti
prema fitocenološkim mjerilima, što će umnogome
olakšati i omogućiti racionalnije gospodarenje šumom.


Šumarska fitocenologija, kao dio znanosti o šumskoj
vegetaciji, daje nam mogućnost da naše šume shvatimo
kao prirodne vegetacijske tvorbe te da ih u tom svjetlu
i praktično tretiramo. Imajući na umu prirodni sastav
pojedinih šumskih fitocenoza i dinamiku njihova razvoja,
možemo odatle izgraditi pravilne smjernice za njihovo
racionalnije gospodarenje. Šumarska fitocenologija
služi prema tomu kao važna osnova u uzgajanju
postojećih šuma.


Sl. 1. Mozaik submediteranskih
zajednica u Senjskoj draži


(Foto: J. Vukelić)


Fig. 1. A mosaic of sub-Mediterra


nean associations in Senjska


draga (Photo: J. Vukelić)


U suvremenom šumarstvu nije cilj gospodarenja da
se održava netaknuta prirodna šuma, već uzgajanje
privredne šume koja bi strukturno i ekološki bila što
sličnija prirodnoj šumi. Samo na taj način podignute
šumske kulture bit će biocenotski uravnotežene i uspjele.
I pri radovima uzgajanja šuma fitocenologija može
mnogo koristiti ne samo u planiranju uzgojnih postupaka
(čišćenja, proreda i sječa) već i kao kontrola da
li su svi planirani radovi bili pravilno i na vrijeme
provedeni ili nisu.


Velika prednost te znanosti jest baš u tome što
nam pomaže da bolje upoznamo šumske fitocenoze
kao prirodne vegetacijske tvorbe. Time nam ona pruža
okvir unutar kojega moramo nametnuti i podupirati
domaće vrste, ali unutar kojega se mogu primjenjivati
najdjelotvorniji šumskouzgojni zahvati. Oslanjajući se
na načela fitocenologije, osiguravamo s najvećom pouzdanošću
trajno gospodarenje u našim šumskim zajed


Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 289-294


nicma. Na taj način lako se isključuju greške u koje
se ranije zapadalo proširivanjem monokultura bez obzira
na ekološke prilike. Pri uzgajanju postojećih šuma
i pri njihovoj obnovi osnovna je važnost da u odred
enim ekološkim prilikama obraćamo pozornost
vrstama drveća koje po svojim životnim svojstvima
ondje najbolje odgovaraju. Unutar tog osnovnog okvira,
pruža nam se široka mogućnost uzgajanja vrednijih
šumskih sastojina. Šumskouzgojnim mjerama omogućit
će se takav način gospodarenja, odnosno uzgoj takvih
sastojina u kojima će se u razmjerno najkraćem vremenu
proizvesti vrlo vrijedno drvo, a ujedno sačuvati
tlo u povoljnijoj i trajnoj produkcijskoj sposobnosti.
Nizom raznih uzgojnih mjera (stvaranjem podstojne
etaže, čuvanjem sloja grmlja, unošenjem meliorativnih
vrsta i dr.) može se vrlo povoljno utjecati na proi


IPS


fe


&Sfe´fi$


zvodnu snagu šumskog tla, a odatle i na produktivnost
šume.


U njegovanju sastojina u pojedinim šumskim fitocenozama,
fitocenološki pogledi mogu dosta koristiti.
Već dosadašnjim proučavanjem pokazalo se koliko je
važno voditi računa o pojavi i indikatorskoj vrijednosti
bilja prilikom prorjedivanja šumskih sastojina. Količinu
svjetla u sastojini i stanje u njoj s obzirom na rastvaranje
mrtvog pokrova indicira najbolje pojava biljaka
u sloju prizemnog rašća. Javljanje ili nestajanje pojedinih
biljaka u sastojini može biti vrlo dobar putokaz
u svezi s primjenom šumskouzgojnih zahvata.


Jedna od najvećih koristi koje pruža fitocenologija
jest mogućnost utvrđivanja razvojnog stadija neke šume,
jer je odatle moguće stvoriti sigurnu odluku o
poduzimanju uzgojnih mjera, odnosno o daljem gospodarenju.
Kod degradacijskih stanja uzgojne mjere tre