DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Rauš: PRIMJENA FITOCENOLOGIJE U ŠUMARSKOJ PRAKSI bat će u prvom redu zaustaviti regresiju i dovesti do oporavka tla, a zatim do popravka sastojina. Ako se šuma nalazi u stanju progresivne sukcesije, zadatak je uzgojnim mjerama da sastojinu što prije dovedu u normalno stanje. Načela fitocenologije mogu se iskorišćivati osobito pri melioraciji degradiranih šumskih terena i uspostavi šume na njima. Oni imaju veliko značenje u pošumljivanju razgoljenih krških i drugih terena, u uređivanju bujičnih područja, u radovima na učvršćivanju degradiranoga šumskog tla i inače u borbi protiv erozije. Prilikom podizanja kultura na takvim terenima potrebno je ponajprije poznavati razvojno stanje tla i postojeće vegetacije. Na osnovi dobrog poznavanja htocenološke pripadnosti moguće je sa sigurnošću odabrati odgovarajuće vrste i odlučiti se za tehniku rada. Često se pri pošumljivanju razgoljenih terena mora ići etapno, u sukcesijama. Na jače degradiranim terenima dolazi najprije u obzir sitno grmlje ili možda otpornije zeleni. Ono će poslužiti za stvaranje tla, odnosno biti osnova za dalje sukcesije. Drukčije će se postupiti na manje degradiranim tlima, gdje se može pošumljivati izravno iskonskim vrstama. Pri melioraciji degradiranih šumskih terena i pri svim radovima na sprečavanju erozije treba voditi računa o sukcesijskim serijama, odnosno o razvojnim fazama vegetacije određenog kraja. Prilikom meliorativnih zahvata potrebna su znanja o najnižim razvojnim jedinicama (facijesima, subasocijacijama, tipovima) i njihovim biološkim, ekološkim i ekonomskim svojstvima, a potrebna su i znanja o razvojnim procesima u određenim prilikama. Zahvati koje poduzimamo radi podizanja ekonomske vrijednosti šumskih sastojina mogu mnogo koristiti ako ih obavljamo u granicama fitocenoloških načela. Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 289-294 Unošenjem i proširivanjem vrijednih vrsta domaćeg drveća na lokalitete odakle su lošim gospodarenjem potisnuti, a gdje im stanište odgovara, mnogo ćemo pridonijeti podizanju vrijednosti naših šumskih sastojina. U akciji plantažnog podizanja i uzgajanja šuma vrstama brzog rasta, koja je u nas sada široko obuhvaćena, fitocenologija može mnogo pomoći i koristiti pri izboru stranih vrsta drveća za pošumljivanje. Introdukcija i aklimatizacija egzota nije moguća bez pomoći fitocenologije. Iako je ovdje pomoć fitocenologije više orijentacijska, jer često neka egzotična vrsta drveća pokazuje veću plastičnost širi raspon ekološke valencije u introdukciji nego što je to imala u staroj domovini (npr. bagrem u Hrvatskoj). Ta je pomoć prijeko potrebita da se ne bi lutalo i činile kardinalne greške pri odabiranju pogodnih terena i izbora vrsta egzota za pojedina staništa. Veoma je važan i uzgoj egzotičnog drveća u našim šumama. Pri tome dolaze u obzir vrste koje u svojoj domovini dobro rastu ili su inače poželjnih svojstava, a koje u našim prilikama nalaze podjednake ekološke uvjete i koje su otporne na nepovoljne vanjske utjecaje. Pri Introdukciji može imati veliku pomoć fitocenološko poznavanje prirodnih šuma u kojima se nalazi neko drveće i poznavanje vikarijatnog bilja. U podizanju i uzgajanju naših šumskih sastojina osnovno je načelo trajna produkcija što vrednijega drveta, a u svezi s tim i očuvanje šumskog tla u njegovoj dobroj produkcijskoj snazi. Na tome putu veliku nam korist mogu pružiti dostignuća šumarske fitocenologije. Ovdje bismo se mogli osvrnuti i na usku povezanost fitocenologije i pedologije. SI. 2. Bukova prašuma Muški bunar na Psunju (Foto: J. Vukelić) Fig. 2. Beech virgin forest of Muški bunar on Psunj (Photo: J. Vukelić) |