DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Đ. Rauš: PRIMJENA FITOCENOLOGIJE U ŠUMARSKOJ PRAKSI U nas je bilo dosta pokušaja da se utvrdi povezanost između šumskih fitocenoza i tipova tala pod njima (Horvat - Gračanin, Rauš - Vranković, Rauš — Kalinić, Pelcer - Martinović, Rauš-Mayer i dr.). Do sadašnji radovi o tome iako mali po svom opsegu, jasno su pokazali da su šumske zajednice i tipovi tala obostrano ovisni i uvjetovani jedni drugima. Fitocenološka načela možemo uspješno primijeniti i u organizaciji sjemenarske i rasadničarske službe, što omogućuje bolje i pravilnije izlučivanje sjemenske sastojine. U tu svrhu doći će u obzir sastojine i grupe drveća optimalnoga fitocenološkog sastava. U svezi s podizanjem novih kultura na mjestu gdje je šuma uništena veliku važnost ima pravilno razvijena sjemenarska služba. Podjelu na rajone nekog područja glede porijekla i upotrebe sjemena možemo valjano provesti koristeći se razdiobom na prirodne šumske fitocenoze. Moderno uređivanje šuma temelji se sve više na tzv. biološkim metodama. Ono se koristi razdiobom šuma na fitocenološke niže jedinice. Pri izlučivanju odjela vodi se računa o šumskim fitocenozama kao geografskim i njihovim tipovima kao osnovnim ekonomskim jedinicama. Za taksiranje šuma sve veće značenje imaju niže fitocenološke jedinice kao cjeline jednakoga produkcijskog kapaciteta. Bonitiranje sastojina oslanja se na niže fitocenološke jedinice. Trebalo bi da fitocenološka istraživanja pomognu pri izradi uredajnog elaborata da se izdvoje šumske jedinice, da se one bonitiraju i da se utvrdi proizvodna sposobnost ne samo zemljišta pod šumom već i golih i degradiranih staništa. Na osnovi kartiranja šumskih kompleksa po tim pokazateljima taksacija može lako i pravilno odrediti smjernice gospodarenja šumama i riješiti mnoge probleme, kao što su njega, smjenjivanje vrsta radi melioracije (kalcifikacija i dr.), zaštitne mjere u biocenotski labilnim fitocenozama, izbor vrsta, način i vremena pošumljivanja ogoljelih površina (šumske čistine, sječine, požarišta), načina i vremena eksploatacijskih sječa itd., dakle sve ono što je prijeko potrebno da ima jedan temeljit uređajni elaborat. Kao što u građevinarstvu pri izradi suvremenog projekta i rada jedne tvornice ne radi samo jedan projektant arhitekt već cijela skupina specijalista (statičar, tehnolog, strojar, električar, ekonomist i drugi potrebni specijalisti), tako isto i pri izradi gospodarske ZAKLJUČAK Fitocenologija u šumarstvu ne pruža samo određen niz činjenica i zaključaka, niz vladajućih zakonitosti već, također, treba formirati kod svakog šumara i jedan određen način mišljenja koji možemo označiti LITERATURA Horvat, I., Horvatić, S., Gračanin, M., Tomašić, G., Em., H. i Maksić, B. (1950): Priručnik za Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 289-294 osnove — uredajnog elaborata za jednu šumu i njegove realizacije — u suvremenoj šumarskoj proizvodnji to više ne može obaviti samo jedan projektant taksator. uz uređivača taksatora mora sudjelovati ravnomjerno i fitocenolog, pedolog, ekolog, uzgajivač, zaštitar, specijalist za komunikacije i transport, stručnjak za mehanizaciju, ekonomist i drugi potrebni stručnjaci. Samo tako kompletna skupina stručnjaka specijalista može dati projekt suvremenoga proizvodnoga procesa u šumarstvu koji će biti savršeno potpun, dobar i ekonomičan. Već danas taksacijski elaborati bez fitocenološke podloge postaju sve više anakronizam. Njima upravo nedostaje ona srž, tako potrebna da se donesu potpuno pravilni i kompleksni zaključci o stvarnom stanju šume, njezinoj budućnosti, najboljim mjerama i načinu gospodarenja u njima. Potpuno je sazrela situacija da taksatorske ekipe nužno uključe stručnjake fitocenologe i sve prethodno spomenute. U zaštiti šuma posvećuje se pozornost prirodnim šumskim fitocenozama. Uzgojem takvih fitocenoza unaprijed se usmjerujemo na podizanje zdravih, otpornih, stabilnih i vrlo produktivnih šumskih sastojina. U proučavanju tehnoloških svojstava drva sve se veća pozornost obraća nižim fitocenološkim jedinicama, koje u tome mogu pokazivati prilične razlike kod iste vrste drveća. Pri iskorišćivanju šumskih proizvoda potrebno je voditi računa o fitocenološkom stanju šume i o učinku koji se može pri tome proizvesti u pozitivnom ili negativnom pogledu. I pri izgradnji putova fitocenologija može pružiti pomoć. Aichinger je tome posvetio jedan svoj rad. Prema tom autoru na osnovi poznavanja fitocenoza može se ocijeniti pogodnost nekog terena za građenje putova. Biljni pokrivač je indikator mnogih svojstava zemljišta. Hidrofilne biljke upućuju na postojanje vode u zemljištu i na mogućnost stvaranja tzv. »ruč-terena«. Zaključak ovoga rada je da je vegetacijska karta najbolji savjetodavalac pri rekognosciranju šumskog kompleksa koji dolazi u obzir za trasiranje. Proučavanje šume u bilo kojem smjeru traži postupak s fitocenološkoga gledišta. Pokusne plohe, trajne ili privremene, prikazuju se danas i glede fitocenološkog sastava. - Conclusion kao ekološko-biološki. Po svojem duhovnom ustroju svaki šumar treba biti ekolog-biolog. Gledajući u daljoj perspektivi, to je možda i jedan od najvažnijih zadataka fitocenologije u šumarstvu. - Literature tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb. |