DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 35     <-- 35 -->        PDF

P. Durasović: ŠTETE NA VEGETACIJI I OBNOVA VEGETACIJE ARBORETUMA
alepskoga bora, također je izniklo na stotine biljčica
alepskoga bora, a iz panjeva se bujno razvijaju biljke
makije. Čempres se ovdje također prirodno pomlađuje.
Ispod izgorjelih čempresovih stabala nalazimo
mlade biljčice čempresa visoke do 50 cm.


Karta 4.


TRSTENO... Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 295-304


Na opožarenim površinama ostale su na životu ma


nje grupe duba {Quercus pubescens Willd.) ispreple


tene tetivikom (Smilax aspera L.)


Česmine {Quercus ilex L.) prije požara nije bilo
na površinama pod šumom i makijom.


PRIRODNO POMLAĐIVANJE ŠUME ALEPSKOG BORA I MAKIJE U ARBORETUMU TRSTENO
KRAJEM 1992. g., NAKON VELIKOG POŽARA U ARBORETUMU TRSTENO
OD 2. NA 3. LISTOPADA 1991. g.


Iznikle mlade biljke alepskog bora


Iz nagorjelih panjeva obnovili se pirofiti,biljke makije, gariga i kamenjara, bez


alepskog bora


Tetivika užurbano zauzima prostore ispod suhih
borovih stabala puzeći po čistinama i penjući se po
izgorjelim stablima, stabalcima i grmovima makije.


Za bolju obnovu šume alepskoga bora, unošenje
česmine je potrebno i sada poslije požara moguće, jer
se na čistinama — terasama česmina može dobro razvijati.
To je područje njenog optimuma, jer je šuma
česmine osnovna klimatogena zajednica eumediteranskog
područja.


MAKIJA
Na južnom dijelu Arboretuma uz more izgorjelo
je oko 5 ha makije. Opožarene površine u cijelosti se
prirodno obnavljaju biljkama makije tzv. pirofitima,


^


koje se poslije požara obnavljaju iz panjeva. Nema
izniklih biljčica alepskog bora ili su vrlo rijetke.


Od biljaka makije dobro se obnavljaju i najčešće
dolaze: divlja maslina (Olea europaea L. ssp. sylvestris
(Mill.) Rouy), zelenika (Phillyrea angistifolia L.), lovor
(Laurus nobilis L.), lemprika {Viburnum tinus L.),
tršlja {Pistacia lentiscus L.), smrdljika {Pistacia terebinthus
L.), rogač {Ceratonia siliqua L.), planika {Arbutus
unedo L.), mrča {Myrtus communis L.), božje drvce
{Lonicera implexa L.), tetivika {Smilax aspera L.),
broćika {Rubia peregrina L.). Kako biljke makije još
nisu prekrile tlo, postoje čistine i dobri uvjeti za unošenje
i naseljavanje drveća u makiju, naročito alepskog
bora i česmine.