DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 903 Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 311-314 O ŠUMAMA AUSTRIJE, ČILEA, FRANCUSKE I POLJSKE THE FORESTS OF AUSTRIA, CHILE, FRANCE AND POLAND Oskar PIŠKORIĆ* SAŽETAK: U članku su prikazani neki podaci za šume u Austriji, Čileu, Francuskoj i u Poljskoj te naglašene neke pojedinosti sa hrvatskim šumama. Prije 60 godina na raspolaganju bila je knjiga prof, dr. M. MarinovićaŠUMSKO-PRIVREDNA GEOGRAFIJA1 u kojoj se nalaze detaljniji podaci o šumama i šumarstvu europskih država, a manje detaljni podaci za ostale kontinente. Dakako, da ova knjiga, odnosno podaci u njoj, danas su samo povijesni, a i dio podataka dan je u drugom izdanju naše ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE koja je izašla u prošlom desetljeću. Kako se u Šumarskoj enciklopediji ne nalaze sve države svijeta, podatke o ukupnoj površini šuma u njihovom udjelu u cjelokupnoj površini dotične 1 Opširan prikaz »ovog odličnog stručnog djela« od dr. Zlatka Vajde objavljen je u Šumarskom listu br. 5—7/1936. str. 346—362. države nalaze se u ATLASU SVIJETA Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, čije je šesto izdanje izašlo 1988. godine. Noviji podaci i novosti u pojedinim zemljama povremeno su objavljivani i u Šumarskom listu; npr. u putopisima prof. I. Mikloš a a i drugih. Na postojanje novijih globalnih podataka upozoreno je u Šumarskom listu 9-10/1993. u članku U. Colomba: o značenju šuma za okoliš, biosferu i gospodarstvo (str. 454). Koristeći podatke objavljene u časopisu Oesterreichesche Forstezeitung (No 4/1993. i 4/1994) te časopisa Forets de France (No 372 — travanj 1994) eto i novijih podataka iz šumarstva Austrije, Čilea, Francuske i Poljske. AUSTRIJA U Austriji je 1986. godine uveden sustav praćenja razvoja sastojina i iskorišćivanja na stalnim mjernim plohama i time uvedeno »prvi put točno knjigovodstvo «. Ujedno je i minimalni promjer - donja taksacijska granica od 10,5 cm snižena na 5 cm. Zemlja I II III Austrija ha 600 640 410 % 20,1 21,2 13,8 Hrvatska ha 160 220 310 % 12,3 16,9 23,8 starijih dobnih razreda veći. Izuzetak je VII. debljinski razred čiji je udjel u austrijskim šumama veći. To je posljedica i znatnih površina zaštitnih šuma u strmim planinskim šumama u kojima nema sječe. Prosječna drvna masa od 239 m3/ha i prosječnog prirasta 5,8 m3/ha u desetljeću 1961-1970., u petogodištu 1986-1990. drvna masa povišena je na 288 m3/ha, a prosječni prirast na 8,7 m3/ha. To je posljedica, Sastav austrijskih šuma pod debljinskim razredima prikazan je u tabličnom pregledu. Za usporedbu dodan je i sastav naših šuma.2 U Austriji, dakle, udjel prvih dvaju debljinskih razreda iznosi 40,3% a u Hrvatskoj 29,2% dok je udjel Dobni razred -- P u 1000 ha IV V VI VII VIII 400 340 210 160 2760 13,7 11,4 7,2 3,4 100 230 160 180 40 1300 17,8 12,3 13,8 3,1 100 čitamo u tekstu, s jedne strane velikog udjela debljinskih razreda s najjačim prirastom, a s druge strane jer se sjeklo tek 60% prirasta. Daljni podaci o prirastu i iskorišćivanju odnose se samo na visoke šume, a podijeljeni su na gospodarske i na zaštitne šume u kojima se obavlja sječa smanjenog Podaci prema monografiji »Šume u Hrvatskoj«, str. 146. * Oskar Piškorić, dipl. ing. šum. u m. Zagreb, Vukovarska |