DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 45     <-- 45 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 903 Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 311-314


O ŠUMAMA AUSTRIJE, ČILEA, FRANCUSKE I POLJSKE


THE FORESTS OF AUSTRIA, CHILE, FRANCE AND POLAND


Oskar PIŠKORIĆ*


SAŽETAK: U članku su prikazani neki podaci za šume u Austriji, Čileu,
Francuskoj i u Poljskoj te naglašene neke pojedinosti sa hrvatskim šumama.


Prije 60 godina na raspolaganju bila je knjiga prof,
dr. M. MarinovićaŠUMSKO-PRIVREDNA GEOGRAFIJA1
u kojoj se nalaze detaljniji podaci o šumama
i šumarstvu europskih država, a manje detaljni
podaci za ostale kontinente. Dakako, da ova knjiga,
odnosno podaci u njoj, danas su samo povijesni, a i
dio podataka dan je u drugom izdanju naše ŠUMARSKE
ENCIKLOPEDIJE koja je izašla u prošlom desetljeću.
Kako se u Šumarskoj enciklopediji ne nalaze
sve države svijeta, podatke o ukupnoj površini šuma
u njihovom udjelu u cjelokupnoj površini dotične


1 Opširan prikaz »ovog odličnog stručnog djela« od dr. Zlatka
Vajde objavljen je u Šumarskom listu br. 5—7/1936. str. 346—362.


države nalaze se u ATLASU SVIJETA Leksikografskog
zavoda »Miroslav Krleža«, čije je šesto izdanje
izašlo 1988. godine. Noviji podaci i novosti u pojedinim
zemljama povremeno su objavljivani i u Šumarskom
listu; npr. u putopisima prof. I. Mikloš a a i drugih.
Na postojanje novijih globalnih podataka upozoreno
je u Šumarskom listu 9-10/1993. u članku U. Colomba:
o značenju šuma za okoliš, biosferu i gospodarstvo
(str. 454). Koristeći podatke objavljene u časopisu Oesterreichesche
Forstezeitung (No 4/1993. i 4/1994) te
časopisa Forets de France (No 372 — travanj 1994)
eto i novijih podataka iz šumarstva Austrije, Čilea,
Francuske i Poljske.


AUSTRIJA


U Austriji je 1986. godine uveden sustav praćenja
razvoja sastojina i iskorišćivanja na stalnim mjernim
plohama i time uvedeno »prvi put točno knjigovodstvo
«. Ujedno je i minimalni promjer - donja taksacijska
granica od 10,5 cm snižena na 5 cm.


Zemlja
I II III


Austrija ha 600 640 410
% 20,1 21,2 13,8
Hrvatska ha 160 220 310
% 12,3 16,9 23,8


starijih dobnih razreda veći. Izuzetak je VII. debljinski
razred čiji je udjel u austrijskim šumama veći. To je
posljedica i znatnih površina zaštitnih šuma u strmim
planinskim šumama u kojima nema sječe.


Prosječna drvna masa od 239 m3/ha i prosječnog
prirasta 5,8 m3/ha u desetljeću 1961-1970., u petogodištu
1986-1990. drvna masa povišena je na 288 m3/ha,
a prosječni prirast na 8,7 m3/ha. To je posljedica,


Sastav austrijskih šuma pod debljinskim razredima
prikazan je u tabličnom pregledu. Za usporedbu dodan
je i sastav naših šuma.2


U Austriji, dakle, udjel prvih dvaju debljinskih razreda
iznosi 40,3% a u Hrvatskoj 29,2% dok je udjel


Dobni razred -- P u 1000 ha


IV V VI VII VIII
400 340 210 160 2760
13,7 11,4 7,2 3,4 100
230 160 180 40 1300
17,8 12,3 13,8 3,1 100


čitamo u tekstu, s jedne strane velikog udjela debljinskih
razreda s najjačim prirastom, a s druge strane jer
se sjeklo tek 60% prirasta.


Daljni podaci o prirastu i iskorišćivanju odnose se
samo na visoke šume, a podijeljeni su na gospodarske
i na zaštitne šume u kojima se obavlja sječa smanjenog


Podaci prema monografiji »Šume u Hrvatskoj«, str. 146.


* Oskar Piškorić, dipl. ing. šum. u m. Zagreb, Vukovarska