DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 903 Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 311-314 O ŠUMAMA AUSTRIJE, ČILEA, FRANCUSKE I POLJSKE THE FORESTS OF AUSTRIA, CHILE, FRANCE AND POLAND Oskar PIŠKORIĆ* SAŽETAK: U članku su prikazani neki podaci za šume u Austriji, Čileu, Francuskoj i u Poljskoj te naglašene neke pojedinosti sa hrvatskim šumama. Prije 60 godina na raspolaganju bila je knjiga prof, dr. M. MarinovićaŠUMSKO-PRIVREDNA GEOGRAFIJA1 u kojoj se nalaze detaljniji podaci o šumama i šumarstvu europskih država, a manje detaljni podaci za ostale kontinente. Dakako, da ova knjiga, odnosno podaci u njoj, danas su samo povijesni, a i dio podataka dan je u drugom izdanju naše ŠUMARSKE ENCIKLOPEDIJE koja je izašla u prošlom desetljeću. Kako se u Šumarskoj enciklopediji ne nalaze sve države svijeta, podatke o ukupnoj površini šuma u njihovom udjelu u cjelokupnoj površini dotične 1 Opširan prikaz »ovog odličnog stručnog djela« od dr. Zlatka Vajde objavljen je u Šumarskom listu br. 5—7/1936. str. 346—362. države nalaze se u ATLASU SVIJETA Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, čije je šesto izdanje izašlo 1988. godine. Noviji podaci i novosti u pojedinim zemljama povremeno su objavljivani i u Šumarskom listu; npr. u putopisima prof. I. Mikloš a a i drugih. Na postojanje novijih globalnih podataka upozoreno je u Šumarskom listu 9-10/1993. u članku U. Colomba: o značenju šuma za okoliš, biosferu i gospodarstvo (str. 454). Koristeći podatke objavljene u časopisu Oesterreichesche Forstezeitung (No 4/1993. i 4/1994) te časopisa Forets de France (No 372 — travanj 1994) eto i novijih podataka iz šumarstva Austrije, Čilea, Francuske i Poljske. AUSTRIJA U Austriji je 1986. godine uveden sustav praćenja razvoja sastojina i iskorišćivanja na stalnim mjernim plohama i time uvedeno »prvi put točno knjigovodstvo «. Ujedno je i minimalni promjer - donja taksacijska granica od 10,5 cm snižena na 5 cm. Zemlja I II III Austrija ha 600 640 410 % 20,1 21,2 13,8 Hrvatska ha 160 220 310 % 12,3 16,9 23,8 starijih dobnih razreda veći. Izuzetak je VII. debljinski razred čiji je udjel u austrijskim šumama veći. To je posljedica i znatnih površina zaštitnih šuma u strmim planinskim šumama u kojima nema sječe. Prosječna drvna masa od 239 m3/ha i prosječnog prirasta 5,8 m3/ha u desetljeću 1961-1970., u petogodištu 1986-1990. drvna masa povišena je na 288 m3/ha, a prosječni prirast na 8,7 m3/ha. To je posljedica, Sastav austrijskih šuma pod debljinskim razredima prikazan je u tabličnom pregledu. Za usporedbu dodan je i sastav naših šuma.2 U Austriji, dakle, udjel prvih dvaju debljinskih razreda iznosi 40,3% a u Hrvatskoj 29,2% dok je udjel Dobni razred -- P u 1000 ha IV V VI VII VIII 400 340 210 160 2760 13,7 11,4 7,2 3,4 100 230 160 180 40 1300 17,8 12,3 13,8 3,1 100 čitamo u tekstu, s jedne strane velikog udjela debljinskih razreda s najjačim prirastom, a s druge strane jer se sjeklo tek 60% prirasta. Daljni podaci o prirastu i iskorišćivanju odnose se samo na visoke šume, a podijeljeni su na gospodarske i na zaštitne šume u kojima se obavlja sječa smanjenog Podaci prema monografiji »Šume u Hrvatskoj«, str. 146. * Oskar Piškorić, dipl. ing. šum. u m. Zagreb, Vukovarska |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 46 <-- 46 --> PDF |
O. Piškorić: O ŠUMAMA AUSTRIJE. ClLEA, FRANCUSKE I POLJSKE intenziteta. Godišnji prosječni prirast drvne mase uigospodarskim šumama iznosi 9,9 m3/ha, a u zaštitnimi4,8 m3/ha. Po vlasništvu najmanji prirast je u državnim) šumama, 7,3 m /ha, slijede šumski posjedi preko 200) ha s 8,5 m3/ha, dok prirast u maloposjedničkim šumama iznosi 10,4 m3/ha. Udio državnih šuma u Austriji iiiznosi oko 16% i nalaze se uglavnom u višim područjima koja svojedobno nisu zanimale feudalce (od kojihisu otkupom kmetskih služnosti odvojenih nastao i najveći dio danas manjih šumovlasnika). Najveći prirasttimaju šume u Burgenlandu (Gradišću) -11,6 m3/ha, , a najmanji u Tirolu -7,5 m3/ha i Voralbergu -6,9) Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 311-314 m3/ha. Za iskorišćavanje autori ovog članka naglašavaju da je trend ograničavanja čistih sječa u državnim šumama dovršen. Inače u državnim šumama do 1990. godine iskorišivao se gotovo cjelokupni godišnji prirast, dok u maloposjedničkim, onim do 200 ha, tek polovica godišnjeg prirasta. Godišnji etat u razdoblju inventure, tj. 1986/90., iznosio je 19,400.000 m3 ali je u razdoblju 1988/90. pao na 13,209.000 m3. Po vrstama drveća na četinjače otpada 10,987.000 m3 (udio smreke 80%), a na listače 2,221.000 m3. ČILE Prema naprijed navedenom Atlasu svijeta šume u Čileu zauzimaju 15,480.000 ha (20,6% cjelokupne površine), a neobrađeno j neplodno zemljište 42 milijuna ha ili 56,1%. O. Griess je iskoristio boravak na simpoziju u Vandaviu i u Oe. F-z. 4/1994. predočio sljedeće podatke: U Čileu je oko 20 milijuna ha iskonskih šuma uništeno požarima, ali za šumsku proizvodnju na raspolaganju je ostalo ukupno 33,8 milijuna ha. Od toga više ili manje obrasla zaštićena područja iznose 13,7 mil. ha, sa ili bez oskudne vegetacije 11 mil. ha, i potencijalno proizvodnih šuma 9,1 mil. ha. Za proizvodnju drva tijekom prošlih 30 godina podignuto je i oko 1,5 milijuna ha plantaža. Plantaže su većinom podizala velika poduzeća koja su u njima izgradila i infrastrukturu. Proizvodila su i sadnice u vlastitim rasadnicima i to od vitro-načina do kontejnerskog. Podizanje plantaža Zakonom iz 1974. godine podupirala je država oprostom od osnovnog poreza te pripomoći do 75% troškova osnivanja i njege plantaža i čišćenja od grana do 6 metara visine za 400 stabala po ha. Godine 1986. uveden je obračun poreza u trenutku sječe glavnog prihoda, ali je u pripremi novi zakon kojim će se to mijenjati. Plantaže su podizane od Pinus radiata Dom. u ophodnji 25 — 35 godina i s prirastom od 20 m3/ha godišnje. Za plantažiranje koriste se i Eucaliptus sp. uz ophodnju od 10 godina i prirastom preko 20 m3. Iako su to monokulture do nedavno u njima nije bilo napada ni insekata ni gljiva. U novije vrijeme manji šumoposjednici podižu mješovite sastojine koristeći Peudotsugu mensiensi, Cupressus macrocarpa i C. lusitanicu, Abies grandis pa i Larix leptolepis od četinjača a od listača uz Eucaliptus sp., Acacia melanoxilon te Castanea sativa. Dakle sve uvezene vrste. U tom pravcu, na inicijativu Corpora- cion Nacional forestal (CONAF) 1992. godine pokrenuto je ozakonjenje uzgoja mješovitih sastojina. U Čileu osim organizacije CONAF, koja je osnovana 1974. godine, postoji Instituto forestal (INFOR) osnovan uz pomoć FAO-a 1961. godine. FRANCUSKA Po Šumarskoj enciklopediji II. izdanje (1980) tako i po Atlasu svijeta JLZ »Miroslav Krleža« VI. izdanje (1988) površina šuma Francuske iznosi nešto preko 12 milijuna ha. Međutim, prema Forets de France, No 372 -travanj 1994, danas ta površina iznosi 15 milijuna ha. O pošumljavanju novih površina »proširene reprodukcije«, čitali smo povremeno i u Šumarskom listu. Ono je posebno povećano poslije drugog svjetskog rata kao posljedica s jedne strane neobrađivanja dijela poljodjelskih površina, a s druge strane sufinanciranja sa strane Nacionalnog šumskog fonda (Fonds forestier national), pa i sredstava Ekonomske komisije za Europu (kao dijela politike suzbijanja hiperprodukcije poljoprivrednih proizvoda). Autori, M. Cinotti i M. Neveux, prikazali su i raspodjelu šuma po vlasništvu: 1. državne šume . 1,400.000 ha, 2. 11.000 komunalnih 2,000.000 ha, 3. privatnih vlasnika: 3.1 2,360.000 s površinom do 1 ha 800.000 ha, 3.2 911.000 vlasnika s površinom 1-4 ha 1,700.000 ha, 3.3 354.000 vlasnika s površinom 4-25 ha 2,900.000 ha, 3.4 51.000 vlasnika s površinom preko 25 ha 4,300.000 ha. Godišnji prirast šuma i topolika iznosi 76 milijuna m3 a s drvljem obraslih pašnjaka, drvoreda i šibljaka 10 mil. m3, dakle svega 86 milijuna m3. Potrošnja je iskazana sa svega 54 milijuna m3 od čega 28 mil. komercijalnog drva a 16 mil. m3 samopotrošnje šumovlasnika ogrjevnog drva. Vrijednost komercijalnog etata iskazana je s 11 milijardi franaka postavno cesta a sastoji se od 80% tehničkog drva, 14% za kemijsku preradu, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 47 <-- 47 --> PDF |
O. Piškorić: O SUMAMA AUSTRIJE, ČILEA, FRANCUSKE I POLJSKE Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 311-314 1% sitni tehnički sortimenti i 5% ogrjevnog drveta iznijetog na tržište. Vrijedno je istaći dva podatka: 1. U Francuskoj nema velikih šumoposjednika, jer prosjek po jednom onih s većim od 25 ha iznosi svega 84 ha; s druge strane prosjek minimalnih površina po jednom šumoposjedniku iznosi svega 0,33 ha pa prema tome i površine šuma privatnika kod nas nisu izuzetak. 2. U Francuskoj je, kao i u nekim drugim zemljama, godišnji etat znatno manji od prirasta cea 65%. U Francuskoj, kao i u nekim drugim zemljama, nova pošumljivanja nastoje se uskladiti sa »šumom krajolika« tj. da se na prvo mjesto ne postavlja vrijednost proizvedenog drva. J.-I. Ferro n dao je cijenu podizanja proizvodne i pejsažne sastojine. U proizvodnoj korišćen je crni bor i zelena duglazija u omjeru 10:90%, a u šumi-krajoliku dodan je crveni hrast (Qu. rubra) s učešćem od 35% a udio duglazija smanjen je na 50%. Cijena podizanja proizvodne sastojine iznosi 7.712,25 franaka prosječno po ha a šume-krajolik 9.512,17 franaka. Autor naglašava da samo jedan primjer nije dovoljan za konačnu ocjenu nego treba provesti opširnije pokuse. POLJSKA »Malo je razloga za optimizam poljskog šumarstva« tvrdi prof. Eugeniusz Bernadzki , pročelnik Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog odjela Poljoprivrednog univeziteta u Varšavi, već u naslovu svog članka objavljenog u Oesterreichische Forstezeitung (br. 4/1994). Površina Republike Poljske iznosi 312.683 km2 od čega je, prema stanju 1989. godine, 27,6% ili 87.000 km2 šumska površina. Od ukupne površine samo se 11% nalazi u brdsko-planinskom području (Beskidi, Tatre i Karpati - na jugu zemlje) a ostalo je ravnica sve do Baltičkog mora. Kako je Poljska krajem XVIII. stoljeća bila podijeljena između Austrije, Njemačke i Rusije, teško je dati za prošlost jedinstveni podatak o udjelu šuma u cjelokupnoj površini, a to vrijedi i sve do 1945. godine, kada je Poljska formirana u današnjim granicama. Naime, razlika današnje Poljske od one između dva svjetska rata je u tome što je 1945. istočni dio međuratne Poljske, gdje jesu Poljaci bili u manjini, zamijenjen za istočne dijelove Njemačke i istočne Pruske površine od 114.517 km2. Stoga navodimo, da je udio šuma u današnjoj Poljskoj državi 1945. godine iznosio svega 20,7%. Prema tome površina šuma do 1989. godine u odnosu na 1945. povećana je za 7%. Povećanje površina šuma posljedica je s jedne strane zamašnim pošumljivanjem »proizvodno graničnih zemljišta«, a s druge strane spontanim pošumljivanjem površina napuštenih poslijeratnim odlaskom pučanstva, osobito u području Istočnih Karpata. Po vlasništvu 7 milijuna ha su državne šume, 0,2 mil. su u vlasništvu drugih javnih ustanova, a 1,5 milijuna je privatnih. U privatnom posjedu prevladavaju »jako parcelirane seljačke šume, većinom u lošem stanju «. Po vrsti drveća 78% su četinjače (obični bor 72%, smreka 8% i jela 3%) a 12% listače (hrast i bukva po 6%, breza i joha po 4%, razne listače 2%). Za veliki udio običnog bora razlog je tlo siromašno na pjeskovitim staništima u ravnicama, ali i tendencijom podizanja monokultura. U Poljskoj prevladavaju mlade sastojine: do 40 godina zauzimaju 40% ukupne površine a do 60 godina (prva tri dobna razreda) 62%. Kako su starije sastojine iscrpljene (od 1950. do 1980. godine posječeno je 115 milijuna m3 više nego je bilo predviđeno gospodarskim osnovama) to je 1990. godine prosječna drvna masa po ha iznosila svega 182 m3. »U posljednjih 12 godina zdravstveno stanje poljskih šuma vrlo je pogoršano, tvrdi Bernadzki. Dvije trećine sastojina je bolesno, odnosno stalno ugroženo od biotskih i abiotskih faktora te čovjeka. Oko 300.000 ha borovih sastojina podignutih na napuštenim poljodjelskim površinama ima oštećena stabla između 11 i 65%. Posebno su napadnuti gljivom Fomes annosus, ali i od, do nedavno malo poznate, Sclerodernis sp. U posljednjem desetljeću štete od vjetra, snijega i suše iznose 70 milijuna m3 drvne mase. Poljska je izložena jakim imisijama koje su u zapadnom i jugozapadnom dijelu od 1986. do 1988. godine dosegle po m2 i danu 42,1 mg S02 i 0,89 mg NOx. 1988. godine utvrđeno je samo 50% zdravih stabala a od 1983. do 1988. godine udio sastojina s prorjeđenim sklopom krošanja porastao je od 5% na 53%; u zapadnim Sudetima nema ni jedne neoštećene sastojine, a 13.000 ha moralo se potpuno posjeći. Velike štete čini i divljač. Godine 1990. posebno jaka šteta bila je na površini od 389.000 ha (75% od jelenske, a 21% od srneće divljači). Na budućnost poljskih šuma ne može se gledati s optimizmom i stoga, što se na prirodno slabim staništima nalaze monokulture već i u trećoj generaciji, a one nisu ekološkog stabiliteta. Zbog toga se već niz godina nastoji provoditi pomlađivanje prirodnim putem podmladnim sječama i korišćenjem prirodnog podmlatka kao i podizanja mješovitih sastojina. Tako je u »Programu poboljšanja šumske proizvodnje«, kojeg je izradilo Ministarstvo šumarstva 1984. godine, između ostalog propisano: — da se 400.000 ha monokultura bora i smreke pretvore u mješovite sastojine, — da se 40.000 ha industrijom oštećenih šuma i 30.000 ha sastojina na prijašnjim poljodjelskim površinama obnove, - da se godišnje na 30.000 ha borovih monokultura posadi podstojna sastojina, - da se intenzivira njega sastojina, i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 48 <-- 48 --> PDF |
O. Piškorić: O SUMAMA AUSTRIJE, ČILEA, FRANCUSKE I POLJSKE Šumarski list br. 9-10, CXVI1I (1994), 311-314 Tijekom prve tri godine program se dobro ostvariIako prognoze o budućim imisijama nisu optimivao ali nastupom gospodarske krize, kao i za druge stičke, šumari moraju dosljedno nastaviti s radom i projekte, nastao je zastoj. »Program je«, piše Bernad-šumi pomoći da naredno desetljeće preživi u što je zki, »dobro prihvaćen od većine šumara ali se dio moguće boljim uvjetima, »jer čovječanstvo ima samo praktičara pasivno ponio prema njegovom sprovod dvije mogućnosti: živjeti u skladu s okolišem ili polaenju. « gano umiranje.« SUMMARY: The paper presents some data on the forests in Austria, Chile, France and Poland and emphasises some data for Croatian forests. DAN ŠUMARSKOG FAKULTETA, 20. LISTOPADA 1994. V860 *4KVtf&´ Na Šumarskom fakultetu Svučilišta u Zagrebu obilježen je 20. listopada 1994. kao Dan Šumarskoga fakulteta. Proslavi su bili nazočni brojni gosti sa Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva poljodjelstva i šumarstva te predstavnici šumarske i drvnotehnološke struke i znanosti. Toga je, naime, dana 1898. godine započela nastava na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. O razvoju šumarske nastave i znanosti govorio je dekan prof. dr. Slavko Matić, a o nastavi i znanosti drvne tehnologije prof, dr. Mladen Figurić. Isti dan u okviru programa otvoren je nastavno-pokusni objekt »Rauchova lugarnica« na Medvednici. |