DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 46     <-- 46 -->        PDF

O. Piškorić: O ŠUMAMA AUSTRIJE. ClLEA, FRANCUSKE I POLJSKE
intenziteta. Godišnji prosječni prirast drvne mase uigospodarskim šumama iznosi 9,9 m3/ha, a u zaštitnimi4,8 m3/ha. Po vlasništvu najmanji prirast je u državnim)
šumama, 7,3 m /ha, slijede šumski posjedi preko 200)
ha s 8,5 m3/ha, dok prirast u maloposjedničkim šumama
iznosi 10,4 m3/ha. Udio državnih šuma u Austriji
iiiznosi oko 16% i nalaze se uglavnom u višim područjima
koja svojedobno nisu zanimale feudalce (od kojihisu otkupom kmetskih služnosti odvojenih nastao i najveći
dio danas manjih šumovlasnika). Najveći prirasttimaju šume u Burgenlandu (Gradišću) -11,6 m3/ha,


,
a najmanji u Tirolu -7,5 m3/ha i Voralbergu -6,9)


Šumarski list br. 9-10, CXVIII (1994), 311-314


m3/ha. Za iskorišćavanje autori ovog članka naglašavaju
da je trend ograničavanja čistih sječa u državnim
šumama dovršen. Inače u državnim šumama do 1990.
godine iskorišivao se gotovo cjelokupni godišnji prirast,
dok u maloposjedničkim, onim do 200 ha, tek polovica
godišnjeg prirasta.


Godišnji etat u razdoblju inventure, tj. 1986/90.,
iznosio je 19,400.000 m3 ali je u razdoblju 1988/90.
pao na 13,209.000 m3. Po vrstama drveća na četinjače
otpada 10,987.000 m3 (udio smreke 80%), a na listače
2,221.000 m3.


ČILE


Prema naprijed navedenom Atlasu svijeta šume u
Čileu zauzimaju 15,480.000 ha (20,6% cjelokupne površine),
a neobrađeno j neplodno zemljište 42 milijuna
ha ili 56,1%. O. Griess je iskoristio boravak na
simpoziju u Vandaviu i u Oe. F-z. 4/1994. predočio
sljedeće podatke:


U Čileu je oko 20 milijuna ha iskonskih šuma
uništeno požarima, ali za šumsku proizvodnju na raspolaganju
je ostalo ukupno 33,8 milijuna ha. Od toga
više ili manje obrasla zaštićena područja iznose 13,7
mil. ha, sa ili bez oskudne vegetacije 11 mil. ha, i
potencijalno proizvodnih šuma 9,1 mil. ha.


Za proizvodnju drva tijekom prošlih 30 godina podignuto
je i oko 1,5 milijuna ha plantaža. Plantaže su
većinom podizala velika poduzeća koja su u njima
izgradila i infrastrukturu. Proizvodila su i sadnice u
vlastitim rasadnicima i to od vitro-načina do kontejnerskog.
Podizanje plantaža Zakonom iz 1974. godine
podupirala je država oprostom od osnovnog poreza te
pripomoći do 75% troškova osnivanja i njege plantaža


i čišćenja od grana do 6 metara visine za 400 stabala
po ha. Godine 1986. uveden je obračun poreza u
trenutku sječe glavnog prihoda, ali je u pripremi novi
zakon kojim će se to mijenjati. Plantaže su podizane
od Pinus radiata Dom. u ophodnji 25 — 35 godina i s
prirastom od 20 m3/ha godišnje. Za plantažiranje koriste
se i Eucaliptus sp. uz ophodnju od 10 godina i
prirastom preko 20 m3. Iako su to monokulture do
nedavno u njima nije bilo napada ni insekata ni gljiva.


U novije vrijeme manji šumoposjednici podižu mješovite
sastojine koristeći Peudotsugu mensiensi, Cupressus
macrocarpa i C. lusitanicu, Abies grandis pa i
Larix leptolepis od četinjača a od listača uz Eucaliptus
sp., Acacia melanoxilon te Castanea sativa. Dakle sve
uvezene vrste. U tom pravcu, na inicijativu Corpora-
cion Nacional forestal (CONAF) 1992. godine pokrenuto
je ozakonjenje uzgoja mješovitih sastojina.


U Čileu osim organizacije CONAF, koja je osnovana
1974. godine, postoji Instituto forestal (INFOR)
osnovan uz pomoć FAO-a 1961. godine.


FRANCUSKA


Po Šumarskoj enciklopediji II. izdanje (1980) tako
i po Atlasu svijeta JLZ »Miroslav Krleža« VI. izdanje
(1988) površina šuma Francuske iznosi nešto preko 12
milijuna ha. Međutim, prema Forets de France, No
372 -travanj 1994, danas ta površina iznosi 15 milijuna
ha. O pošumljavanju novih površina »proširene
reprodukcije«, čitali smo povremeno i u Šumarskom
listu. Ono je posebno povećano poslije drugog svjetskog
rata kao posljedica s jedne strane neobrađivanja
dijela poljodjelskih površina, a s druge strane sufinanciranja
sa strane Nacionalnog šumskog fonda (Fonds
forestier national), pa i sredstava Ekonomske komisije
za Europu (kao dijela politike suzbijanja hiperprodukcije
poljoprivrednih proizvoda).


Autori, M. Cinotti i M. Neveux, prikazali su
i raspodjelu šuma po vlasništvu:


1. državne šume . 1,400.000 ha,
2. 11.000 komunalnih 2,000.000 ha,
3. privatnih vlasnika:
3.1 2,360.000 s površinom do 1 ha 800.000 ha,
3.2 911.000 vlasnika
s površinom 1-4 ha 1,700.000 ha,
3.3 354.000 vlasnika
s površinom 4-25 ha 2,900.000 ha,
3.4 51.000 vlasnika
s površinom preko 25 ha 4,300.000 ha.
Godišnji prirast šuma i topolika iznosi 76 milijuna
m3 a s drvljem obraslih pašnjaka, drvoreda i šibljaka
10 mil. m3, dakle svega 86 milijuna m3. Potrošnja je
iskazana sa svega 54 milijuna m3 od čega 28 mil.
komercijalnog drva a 16 mil. m3 samopotrošnje šumovlasnika
ogrjevnog drva. Vrijednost komercijalnog
etata iskazana je s 11 milijardi franaka postavno cesta
a sastoji se od


80% tehničkog drva,


14% za kemijsku preradu,