DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 49     <-- 49 -->        PDF

IZ INOZEMSTVA


STOLJEĆE I POL ŠVICARSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA


Švicarsko šumarsko društvo osnovano
je prije 150 godina, 1843. godine
na poticaj Karla Albrechta Kastho fera,
(1777 - 1853), šumarnika u Interlaken-
u. Osnovni razlog bio je velika
nestašica drva! Danas pak, piše okružni
šumar Armin Bont, diljem Europe veliki
problem šumarstva je, što je pad
cijena drva brži od mogućnosti racionaliziranja
gospodarstva a uz to se od
šume traži sve jače osiguranje općekorisnih
funkcija šume.


Jubilarna skupština održana je također
u Interlaken-u, na kojoj je predsjednik,
kantonalni nadšumar u Fribourg-
u, Anton Briillhart, naglasio
da se manje treba osvrtati na prošlost,


ZDRAVSTVENO


Zdravstveno stanje slovačkih šuma je
toliko loše da zabrinjava ne samo šumarstvo
nego i širu javnost. Uzroci: pored
emisija nepovoljni klimatski uvjeti
(nedostatak vlage, visoke temperature
i velika temperaturna kolebanja, jako
su oslabili šume a napadnuti su i ekosustavi.
Vlažna proljeća pogoduju masovnom
razmnožavanju potkornjaka na
boru i smreci s posljedicom, radi razba


a više boriti za bolju budućnost. U tom
pravcu moraju se što bolje unovčiti
opće koristi šume, a drvo i šumarstvo
dobiti subvencije, kao što je dobiva čelična
industrija, reciklaža papira, energatičari
i dr.


»Glavni govornik« na skupštini bio
je de. A. Krauer , predsjednik upravnog
savjeta poduzeća CHEMIEMULTIS
CIBA - GEIGY AG. u Baselu.
Upitao se ne služe li velike svote izdane
u Švicarskoj za zaštitu okoliša samo za
postizanje visokog sjaja, dok bi se u
zemljama u razvoju uz manje novca
mogla postići veća poboljšanja.


Savezni šumarski direktor Heinz
Wandeler u svom je govoru rekao


da su problemi šumara i šumoposjednika
vrlo ozbiljni, ali nažalost zbog prazne
blagajne pomoć je ograničena.


Jedna os 11 stručnih ekskurzija bila
je i u novu veliku pilanu u Erlenbach-u
(Simmental), koja prerađuje zdravo
drvo u parkete i usku građu, a koru
koristi u 2 MW toplani kojom se grije
jedan dio sela. Međutim tvornica vodi
tešku borbu s jako subvencionarom
proizvodnje željeznih nosača i limova
te papira reciklažom starog. Stoga ima
poteškoća s prodajom dasaka i greda,
a ni otpad ne može prodati po minimalnoj
cijeni. Stoga ni drvoprerađivači ne
mogu šumarstvu plaćati višu cijenu.


STANJE SLOVAČKIH ŠUMA VRLO JE TEŠKO


cane sječe, povišenja troškova izrade i
izvoza, a za oštećeno drvo postiže se i
manja cijena pa je šumarstvo jedva kadro
vezati kraj s krajem. Stručnjaci su
izračunali, da bi za saniranje šuma tijekom
30 godina trebalo 84 milijarde slovačkih
kruna ili godišnje 1,5 milijarda.


U najugroženijim šumama saniranje
je počelo u 1994. godini sa sredstvima


državnog fonda za okoliš. U tu svrhu
očekuje se i kredit iz USA u iznosu
od 2,3 milijuna dolara, kojeg Slovačka
dobiva kao dio međunarodnog projekta.
Radovi u Visokim Tatrama, istočnim
Karpatima i u zapadnoj Slovačkoj,
bit će ispit za dobivanje daljnjih kredita,
kaže Jan Fillo, glavni urednik časopisa
LES (šuma).


MRTVO DRVO - VAŽAN DIO ŠUMSKOG EKOSUSTAVA


»Mrtvo drvo — značajan dio šumskog
ekosustava« naslov je članka Konrada
Rabl a u časopisu »Osterreichische
FORSTZEITUNG«, br. 12/1993, u kojem
između ostalog kaže kako je zadržavanje
sušaca u šumi u skladu s trendom
što prirodnijeg uzgajanja šuma. Uz
očuvanja mnogih vrsta gljiva i kukaca
od nestanka.


»Mrtvo drvo u šumarskom smislu je
ono na kojem su odumrli pojedini dijelovi
stabla ili cijela stabla, dubeća ili
porušena, definira autor. Takvog drva
u prirodnim šumama nalazi se između


50 i 200 m3 po ha, a izuzetno i do 350
m3. Mrtvo drvo je bogato nalazište ugljikohidrata,
životni prostor i hrana za
mnoge insekte i gljive specijalizirane za
razlaganje organske tvari. U Njemačkoj
se, npr. od oko 1500 vrsta gljiva i 1343
vrste kukaca, što je 25% svih vrsta u
toj zemlji, na smrekovom drvu nalazi
300 vrsta kukaca, a na hrastovom čak
900 vrsta. Zanimljivo je da se najveći
broj nalazi na stablima prsnog promjera
iznad 20 cm.


Suha ili polusuha stabla, ali deblja,
koristi i više vrsta ptica za savijanje


gnijezda, a osobito su pogodna ona
koja se polagano suše.


Odstranjivanjem svog osušenog drva
iz šume ugrožava se biljni i životinjski
svijet te im prijeti izumiranje, a kako
postoji ravnoteža između »štetnih« i
»korisnih« vrsta, možemo reći da je
gradacija prema kalamitetu jedva moguća.
Stoga u šumi treba ostavljati i
dio polusuhog ili suhog drva, u gospodarskim
šumama u količini do 10 m3
po ha.