DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IZ INOZEMSTVA STOLJEĆE I POL ŠVICARSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA Švicarsko šumarsko društvo osnovano je prije 150 godina, 1843. godine na poticaj Karla Albrechta Kastho fera, (1777 - 1853), šumarnika u Interlaken- u. Osnovni razlog bio je velika nestašica drva! Danas pak, piše okružni šumar Armin Bont, diljem Europe veliki problem šumarstva je, što je pad cijena drva brži od mogućnosti racionaliziranja gospodarstva a uz to se od šume traži sve jače osiguranje općekorisnih funkcija šume. Jubilarna skupština održana je također u Interlaken-u, na kojoj je predsjednik, kantonalni nadšumar u Fribourg- u, Anton Briillhart, naglasio da se manje treba osvrtati na prošlost, ZDRAVSTVENO Zdravstveno stanje slovačkih šuma je toliko loše da zabrinjava ne samo šumarstvo nego i širu javnost. Uzroci: pored emisija nepovoljni klimatski uvjeti (nedostatak vlage, visoke temperature i velika temperaturna kolebanja, jako su oslabili šume a napadnuti su i ekosustavi. Vlažna proljeća pogoduju masovnom razmnožavanju potkornjaka na boru i smreci s posljedicom, radi razba a više boriti za bolju budućnost. U tom pravcu moraju se što bolje unovčiti opće koristi šume, a drvo i šumarstvo dobiti subvencije, kao što je dobiva čelična industrija, reciklaža papira, energatičari i dr. »Glavni govornik« na skupštini bio je de. A. Krauer , predsjednik upravnog savjeta poduzeća CHEMIEMULTIS CIBA - GEIGY AG. u Baselu. Upitao se ne služe li velike svote izdane u Švicarskoj za zaštitu okoliša samo za postizanje visokog sjaja, dok bi se u zemljama u razvoju uz manje novca mogla postići veća poboljšanja. Savezni šumarski direktor Heinz Wandeler u svom je govoru rekao da su problemi šumara i šumoposjednika vrlo ozbiljni, ali nažalost zbog prazne blagajne pomoć je ograničena. Jedna os 11 stručnih ekskurzija bila je i u novu veliku pilanu u Erlenbach-u (Simmental), koja prerađuje zdravo drvo u parkete i usku građu, a koru koristi u 2 MW toplani kojom se grije jedan dio sela. Međutim tvornica vodi tešku borbu s jako subvencionarom proizvodnje željeznih nosača i limova te papira reciklažom starog. Stoga ima poteškoća s prodajom dasaka i greda, a ni otpad ne može prodati po minimalnoj cijeni. Stoga ni drvoprerađivači ne mogu šumarstvu plaćati višu cijenu. STANJE SLOVAČKIH ŠUMA VRLO JE TEŠKO cane sječe, povišenja troškova izrade i izvoza, a za oštećeno drvo postiže se i manja cijena pa je šumarstvo jedva kadro vezati kraj s krajem. Stručnjaci su izračunali, da bi za saniranje šuma tijekom 30 godina trebalo 84 milijarde slovačkih kruna ili godišnje 1,5 milijarda. U najugroženijim šumama saniranje je počelo u 1994. godini sa sredstvima državnog fonda za okoliš. U tu svrhu očekuje se i kredit iz USA u iznosu od 2,3 milijuna dolara, kojeg Slovačka dobiva kao dio međunarodnog projekta. Radovi u Visokim Tatrama, istočnim Karpatima i u zapadnoj Slovačkoj, bit će ispit za dobivanje daljnjih kredita, kaže Jan Fillo, glavni urednik časopisa LES (šuma). MRTVO DRVO - VAŽAN DIO ŠUMSKOG EKOSUSTAVA »Mrtvo drvo — značajan dio šumskog ekosustava« naslov je članka Konrada Rabl a u časopisu »Osterreichische FORSTZEITUNG«, br. 12/1993, u kojem između ostalog kaže kako je zadržavanje sušaca u šumi u skladu s trendom što prirodnijeg uzgajanja šuma. Uz očuvanja mnogih vrsta gljiva i kukaca od nestanka. »Mrtvo drvo u šumarskom smislu je ono na kojem su odumrli pojedini dijelovi stabla ili cijela stabla, dubeća ili porušena, definira autor. Takvog drva u prirodnim šumama nalazi se između 50 i 200 m3 po ha, a izuzetno i do 350 m3. Mrtvo drvo je bogato nalazište ugljikohidrata, životni prostor i hrana za mnoge insekte i gljive specijalizirane za razlaganje organske tvari. U Njemačkoj se, npr. od oko 1500 vrsta gljiva i 1343 vrste kukaca, što je 25% svih vrsta u toj zemlji, na smrekovom drvu nalazi 300 vrsta kukaca, a na hrastovom čak 900 vrsta. Zanimljivo je da se najveći broj nalazi na stablima prsnog promjera iznad 20 cm. Suha ili polusuha stabla, ali deblja, koristi i više vrsta ptica za savijanje gnijezda, a osobito su pogodna ona koja se polagano suše. Odstranjivanjem svog osušenog drva iz šume ugrožava se biljni i životinjski svijet te im prijeti izumiranje, a kako postoji ravnoteža između »štetnih« i »korisnih« vrsta, možemo reći da je gradacija prema kalamitetu jedva moguća. Stoga u šumi treba ostavljati i dio polusuhog ili suhog drva, u gospodarskim šumama u količini do 10 m3 po ha. |