DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON Knj. 3. Č-D Zagreb, 1993. ruda u Beogradu. U Hrv. biografski leksikon ušao je kao pripovjedač; — Dereta, Bogdan (Drljača kraj Siska, 1909 - Zagreb, 1988.), vidi Š. list 1989. br. 1-2; — Dimitrov, Tomislav (skopje, 1930.). Radi u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu, posebno na prevenciji šumskih požara; — Divald, Adolf (Banska Šćavnica, Slovačka, 1828. - Szombathely, 1891.), vidi Š. list 1991. br. 1-2; — Divjak, Manojlo (Korenica, 1875. - Beograd, 1938.), vidi Š. list 1988. br. 9-10; — Drnić, Milan (Farkašić kraj Vrbovca, 1873 - Zagreb, 1950). Po završetku G.-š. učilišta u Križevcima 1893. god. kao stipendist Zemaljske vlade u Zagrebu upućen je na specijalizaciju iz ribarstva u Ribogojstveni zavod Huningenu. Do kraja Prvog svjetskog rata službuje u Bosni a zatim u Zagrebu. Teme iz ribogojstva objavljivao u Lovačko-ribarskom vjesniku i u Šumarskom listu; — Durst, Milan (Pančevo, 1839 Zagreb, 1898), vidi Š. list 1990. br. 1-2. Dodajmo, da su svi šumari prikazani s opširnijim tekstovima i s više podataka nego u Šumarskoj enciklopediji, pa je slika svakog pojedinca zornija, ali i povezana sa zbivanjima u šumarstvu u određeno doba. Oskar Piškorić prikazi o školskim i istraživačkim ustanovama, o šumarskim društvima i šumarskom muzeju kao i tema Razvoj uzgajanja šuma u austrijskoj brdskoj šumi. Daljne teme su Potrajnost - princip šumskog gospodarstva, Šumske štete i zaštita šuma, Šumski rad i šumska tehnika, te Mogućnosti zamjene drva kao sirovine drugim materijalima. Priloženi Hrvatski biografski leksikon (dalje HBL) priprema i izdaje Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« i do sada su izašle tri knjige. Prva 1983. (glavni urednik dr. Nikica Kolumbić), druga 1989. (gl. ur. dr. Aleksandar Stipčević) i treća 1993. (gl. ur. Trpimir Macan). O koncepciji HBL-a u Šumarskom listu pisano je prigodom prve knjige (u br. 4. iz 1984) te se ovo izvješće ograničava na popis šumara koji se nalaze u II. i III. knjizi, time da su proširenim slogom dana prezimena osoba koje se ne nalaze u Šumarskoj enciklopediji. U drugoj knjizi, koja sadrži ličnosti od Bi do C, nalaze se: Andrija Borošić, Zlatko Bunjevčević, Dimitrije Bura, Matej Butković, Zvonko Car, Đuro Cesar i ć, Stjepan Cestar, Rudolf Ci vidi ni i Milan Crnadak. U trećoj knjizi, koja sadrži ličnosti od Č do D, nalaze se: Ivo Čeović, Vilim Čmelik, Bogomil Čop, Franjo Cordašić, Ivo Čipiko, Adolf Danhelovski, Ivo Dekanić, Bogdan Dere ta, Tomislav Dimi tro v, Adolf Divald, Manojlo Divjak, Vilim Dojković, Petar Dragišić, Milan Drni ć i Milan Durst. Dodajmo i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (1897-1912.) Marka grofa Bombelles a te profesore Šumarskog fakulteta u Zagrebu Stjepana B o h n i čeka (matematika), Juraja Božiče - Knjiga Osterreichische Wald — Vom Urwald zur Waldwirstaschaft nešto manjeg formata od naše »Šume u Hrvatskoj «, pojavila se na tržištu krajem 1993. godine; od 544 stranice, koliko ih ukupno sadrži, 170 ih je u boji. Tematiku je obradilo 14 autora, mahom profesora na Universitat fiir Bodenkultur, osim dr. Elisabeth Johhan, vlasnice tvrtke koja obrađuje povijesne teme. vica (nacrtna geometrija) i Rudolfa Cesarc a (matematika). Dakako, da u HBL-u ima i drugih ličnosti koje su u određenoj mjeri značajne za šumarstvo kao nrp. Vicenco Dandolo , generalni providur Dalmacije za Napoleonovo doba, pa pod natuknicom DEUTSCH MACELJSKI, drvnoindustrijalci itd. O onima, koji se ne nalaze i u Šumarskoj enciklopediji, nekoliko podataka: - Bunjevčević, Zlatko (Makarska 1910. - Otočac, 1985.), vidi Š. list 1985. br. 11-12; - Car, Zvonko (Petrinja, 1905. Zagreb, 1977.), Od 1954. do 1970. godine radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, sektor Lovstvo i lovna privreda. Doktorirao u Skopju disertacijom »Postojanje velike i male odlike srne Capriohis capriolus L. u Hrvatskoj«; - Čmelik, Vilim (Zemun, 1878 -? oko 1945.). Do 1919. radi u upravnoj službi u Hrvatskoj a od tada u Ministarstvu šuma i ruda u Beogradu, posebno na organizaciji šumarske službe i na Zakonu o šumama. Predsjednik Jug. šum. udruženja 1928-1931; - Ćipiko, Ivo (Kaštel Novi, 1867 K. N., 1923.). Po završetku Gospodarsko- šumarskog učilišta u Križevcima 1890 godine do 1911. godine radi u više mjesta u Dalmaciji, a poslije Prvog svjetskog rata u Ministarstvu šuma i AUSTRIJSKA ŠUMA Od prašume do šumskog gospodarstva Dosljedno podnaslovu, pretežu povijesne teme kao Svjetlost u tami povijesti šume i naselja, Postanak vlasništva nad šumom, Od zapisanih pravnih običaja preko redova za bregove i šume do zakona o šumama, Od ručnog klina do motorne pile, Razvoj šumskog nadzora, uređenja bujica i zaštite od lavina te Šumarstvo od monarhije do druge Republike; ovdje se priključuju još i |