DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 52 <-- 52 --> PDF |
su i statistički podaci o austrijskim šumama. Knjigu je izdalo Austrijsko šumarsko društvo, ali je prodaje Autorska zajednica »Osterreichische Wald«, A-1170 Wien, Artariastrasze 5b(V). Cijena 490 austrijskih šilinga. Austrijska javnost vrlo je osjetljiva na zemljoradnje u šumama, pa se prije nekoliko godina Uprava državnih šuma morala pravdati zbog čega gradi šumske puteve. Naime, državne su šume udaljene od puteva, pa je racionalno iskorišćivanje zahtijevalo gradnju šum skih puteva. 1993. godine izašle su dvije knjige koje će omogućiti što prirodnije i inženjersko-biološke gradnje i to: H. M. Schicht i R. Stren: Handbuch f´iir naturnahen Erdbau i H. M. Schlechtl i R. Stern: Handbuch f´iir naturnahen Wasserbau. U prvoj knjizi, Priručnik za što prirodnije zemljoradnje, prikazane su metode rada, kako bi zemljoradnjama zahvati u terenu (usjeci, zasjeci, nasipi i dr.) bili izvedeni a narušavanje ekoloških cjelina i svojstava biljnog svijeta što manje. Opseg knjige je 160 stranica sa 40 slika u boji, a cijena je 298 šilinga. Druga knjiga, Priručnik za što prirodnije vodogradnje, dobro će doći za vodograditelje, ne samo kod gradnji nego i njege i održavanja građevina odnosno područja građevinskog zahvata. Knjiga je ilustrirana s osamdesetak skica i slika u boji. Cijena 360 šilinga. Obje knjige naručuju se neposredno ili preko knjižare na adresu AV-Versandbuchhandlung, Linzer Strasse 32, 1141 Wien. Oskar Piškorić SCHRIFTEN AUS DER FORSTLICHEN FAKULTAT DER UNIVERSITET GOlTINGEN Ova »Pisma« su ne samo pisma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Gottingenu nego i Donjosaskog zavoda za šumarska istraživanja. Sva tri navedena sveska tiskana su u ovoj, 1994. godini. Svaka sveska ili, bolje rečeno, knjiga, sadrži samo jedan rad, odnosno jednu temu. U svakoj knjizi nalazi se popis svih izdanja, a uz broj stranica i ilustracija naznačena je i cijena, ovisno o veličini do 50 DM. U ovim najnovijim knjigama obrađene su teme: u 115. Nayrath Rast in (Institut za šumarsku botaniku Georg — August Universitat Gottingen): Bioschemischer und mikrobiologischer Zustand verschidener Waldboden, 148. stranica, u 116. Alfred Wulf (Institut za zaštitu bilja i šume Saveznog biološkog zavoda poljo i šumogospodarstva): Pilzedingte Blattkrankheiten an Ahorn unter besonderer Beriicksichtung der Bergahorns (Acer pseudoplatunus L.), 115 str.; u 117. H. Kramer und Chr. Katsc h (Institut za uređivanje šuma i prinos Universitata Gottingen): Indviduelles Wachstum von Waldbiiumen in Abhangigkeit von naturlichen und anthropogenen Einfliissen, 152 str. Ad 115. »Značajna uloga zemljišnih mikroorganizama kao važnog činitelja proizvodnosti i stabiliteta šumskog ekosistema dosadašnjih istraživanja bila je u šumarskoj znanosti jako zapostavljena« zaključuje autor N. Rastin. U to se možemo uvjeriti i u popisu bibliografskih jedinica, jer od ukupno 171 navedene najstarija je iz 1931. godine a zatim, slijede 1935, 1941, 1975. itd. najviše ih je između 1965. i 1985. godine. Bd. 115, 116 u. 117 U knjizi su iznijeti rezultati istraživanja: — biokemijske i mikrobiološke aktivnosti u šumskom tlu i njihova ovisnost o nekim čimbenicima u tlu i u sastojini; — ispitivanje različitih encima kao parametara sveukupne mikrobiološke aktivnosti kao indikatora različitih odnosa u tlu; — utjecaj prostorne promjenjlivosti (horizontalno, vertikalno), na biokemijske i mikrobiološke činitelje u šumskom tlu. Rezultati? »Iako se pojedini kemijski i fizikalni parametri, koji utječu na mikroorganizme u tlu, mogu utvrditi, njihovo relativno značenje za mikrobiološke i kemijske procese u šumskom tlu, odnosno na mikrohabitat i makrohabitat i dalje je nejasno. Danas još ne postoje metode istraživanja uloge mikroorganizama u tlu i njihov utjecaj na čimbenike okoliša«, zaključak je N. Rastina. Ad. 116. Autori su od 1986. do 1991. godine na tri sjeveronjemačka staništa (Harz, Elm i Oderwald) istraživali bolest i lišća javora. Ukupno je opisano 11 vrsta od čega sedam opširnije. Od sedam opširnije opisanih bolesti šest je opisano na gorskom javoru, a jedna vrsta na mliječu i klenu. Autor žali što fotografije nisu mogle biti reproducirane u boji. Svaka gljiva opisana je prema svom položaju u botaničkoj sistematici, zatim su opisani sporangiji i spore te razvojni ciklus i razvoj u čistoj kulturi. O jačini napada te o štetnosti za stablo nema spomena, jer je radnja čisto biološka te šumare samo upućuje na vrste koje se naseljuju na javor. Literatura je iskazana u 114 bibliografskih jedinica, od kojih je 12 iz XIX. stoljeća, a jedna iz XVIII (Tode: Fung. Mecklenb. 1791). Ad 117. U ovoj knjizi autori, K. Krame r i Chr. Katsch, iznijeli su rezultate istraživanja o »ovisnosti individualnog rasta šumskog drveća o prirodnim i antropogenim utjecajima«. Uz rezultate vlastitih istraživanja iznijeli su i rezultate drugih, pa su na taj način podaci upotpunjeni. Debljinski prirast nije promatran samo na prsnoj visini nego duž cijelog debla u razmaku prve sekcije od 3 m, a svaka daljnja po 4,10 met., dakle na 3,30, 7,40, 11,50 itd. Mjerenja su pokazala da je razvoj stabala doista individualan, kako je to već u naslovu članka i naglašeno. Kod istog stabla razlike postoje između pojedinih godina. Primjer za stablo smreke: — stablo br. 306 s oštećenjem krošnje 21—30% uz oznaku prirasta na 1,30 m sa 100% u 1971. godini, na svim većim visinama prirast je bio preko 100, od 127 na 3,30 i 7,30 do 236% na 19,50 met. ili u apsolutnim brojevima 0,11 na 1,30, 0,14 i 0,26 cm; na drugim u 1976. te razlike su bile i veće sve do 725% na 24,10 m u 1981. godini na 7,30 m prirast je iznosio samo 69% ali od 15,50 do 21,50 m čak između 200 i 215, time da je prirast na 1,30 m iznosio 0,13 cm; — što je veće oštećenje krošnje to su razlike između prirasta na donjem dijelu debla i na gornjem dijelu veće. Tako, npr., oštećenje krošnje na stablu br. 309 iskazano je s 51-60%, a razlike |