DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
su iznosile u 1971. godini na 15,10 m 760% (prirast od 0.05 cm na 1,0 m na 15,10 m iznosio je 0,38 cm), a razlika 1976. godine bila je i veća: na 11,30 m 250%. na 14,10 m 500%, a na 16,10 m 1100% ili u apsolutnim iznosima 0,02, 0,05 i 0,22 cm. Za utjecaj klj aštrenja (rezanja) zelenih grana na prirast dva primjera: — u jednoj 18-godišnjoj sastojini duglazije u njezinoj domovini, u državi Washington, kod redukcije krošnje stabala za 50% u prvoj godini nakon kljaštrenja prirast je pao samo za 13% a kod kljaštrenja za 2/3 krošnje debljinski prirast pao je na 1,30 m tj. za 96%, a na polovici dužine debla oko 60%. — pokusi u južnoj Finskoj na boru pokazali su da tijekom prvih 10 godina nakon kljaštrenja 20% zelenih grana razlike prirasta duž debla u odnosu na prirast na 1,30 m su male, ali preko 100%. Kod redukcije krošnje za 50% prirast duž debla bio je oko 20% manji, a kod kljaštrenja 80% krošnje prirast na četvrtom metru bio je za 34% manji, a na osmom za 31%. Ti podaci upućuju i na to da debljinski prirast počinje od vrha stabla. Istraživanja o utjecaju gnojidbe na punodrvnost debla dala su i pozitivan i negativan odgovor. Naime, u nekim slučajevima debljinski prirast duž debla bio je povećan, a u drugim sluča- U ovom broju i za širu javnost nalaze se interesantni članci, a to su: 1. A. Gabbrielli: Položaj šumai stva od ujedinjenja do danas u sklopu političko-zakonodavnih promjena. Od ujedinjenja? Da, od ujedinjenja pojedinih država u Italiji do polovice XIX. stoljeća u jedinstvenu državu kao posljedak nastojanja i djelovanja nacionalnog pokreta za oslobođenje i ujedinjenje zemlje Risorgimenta, odnosno od C. Mazzini-a i C. Cavoura do G. Garibaldija. Ujedinjenje je okončano 1861. godine i za kralja je izabran kralj Sardinije Viktor Emanule II. Prvi, kako ga autor naziva, nacionalni Zakon o šumama donijet je tek 1877. godine, a »bio je obvezan za »šume i zemljišta obrasla drvenastim biljkama na vrhovima i kosinama brda iznad gornje granice pitomog kestena« tj. područja Castanetuma. Sječa i uzgajanje šuma nije bila vezana uz prethodne dozvole, ali je jednom Naredbom za šumoposjednike uvedeno plaćanje doprijevima povećani prirast bio je samo na prsnoj visini, dakle punodrvnost se smanjila. Posebno je (na tri stranice) prikazan »prirast 305 godišnje smreke iz jedne nejednolike mješovite sastojine smreke i listača u Šumariji Braunlage, Harz«. Sastojina se nalazi na nadmorskoj visini između 440 i 500 m, godišnje oborine iznose 900 i 1300 mm, a prosječna godišnja temperatura 5,9°C. To stablo oborio je orkan te je iskorišteno za debljinsku analizu. Stablo je bilo 54 m visoko, 98 cm na 1,30 i mase 13,2 mJ. Prosječni godišnji visinski prirast do 80 godine iznosio je 35 cm, između 80. i 240. godine 20 cm, a nakon 240. godine gotovo ga i nema. Debljinski prirast kulminirao je u 65. godini. Debljinski prirast duž debla do 150. godine bio je manji nego na 1,30 m, a između 191. i 200. godine, osim na 4 m, viši i iznosio je na 9 m 112% u odnosu na 1,30 m, na 27 m 170%, a na 48 m 281%. Omjer između visine i promjera na 1,30 m (v/d) pokazuje da je s 80 godina, tada visine 27 m, to stablo nadraslo sastojinu i razvijalo se kao solieter. Usporedimo li masu ovog stabla s masom podjednako starih stabala u našem području, uočava se velika razlika. Naime, 300-godišnja stabla smreke u gospodarskoj jedinici Kovač-Stakorina, svojedobno Šumske uprave Čajniče, MONTI E BOSCHI N. 5 Settembre - Ottobre 1994. nosa provincijalnim šumarskim odborima za osiguranje stabilnosti zemljišta, reprodukciju šuma i njihovo osiguranje za javno zdravstvo. Zakon iz 1910. godine, po njenom stvaraocu nazvan Luzzati zakon, zahtijeva, da se s državnim i javnim ŠUT mama gospodari tako da budu na uzor privatnim šumoposjednicima. U ovom Zakonu naglašena je nužnost gospodarenja u planinskim predjelima na način da bude osigurana zaštita tala od razornog djelovanja vode. Osiguranje tla i vodnog režima u planinskim područjima prva je odrednica i u Zakonu donesenom 1923. godine. Za razdoblje poslije II. svjetskog rata značajno je napuštanje sela te jako smanjenje iskorišćivanja planinskih područja, snažno nastavljanje pošumljivanja* te povećanje državnog šumskog posjeda (od 1870. do 1989. godine udio državnih šuma od 4% povećan je na 7%). imale su masu i do 25 m3. Međutim drvo tih stabala bilo je neupotrebljivo. Trupci su doduše bili normalnog izgleda, ali nešto prosušeni kod piljenja umjesto normalne piljevine ispod pile ispadalo je drvno brašno. Drvo je izgubilo čvrstoću. Uvodno autori navode da su za svoj rad koristili i rezultate analiza izrađene tijekom 100 godina na osnovi brojnih stabalnih analiza koje se nalaze u Institutu za šumarska istraživanja i prinose Universiteta Gottingen, a u popisu literature naveli su 144 bibliografske jedinice i dva usmena priopćenja. Od 144 bibliografske jedinice 24 su na engleskom jeziku, a dvije na francuskom jeziku. Na francuskom jer jedna datira iz te zemlje iz godine 1842., navedene prema Topcouglu-a 1940., a druga iz Švicarske iz 1969. godine. Najstarija engleska bibliografska jedinica datira iz 1940. godine, a iz Njemačke 1806. - Cotta (cit. prema Bausgen, 1927.). Inače iz Njemačke navedeno je i više jedinica iz prošlog stoljeća. U knjizi se nalaze i brojčani podaci za kretanje debljinskog prirasta duž 50 debala koji se mogu koristiti i bez znanja njemačkog jezika.* Oskar Piškorić * Sve tri knjige nalaze se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva. Znakovito je spomenuti da Zako n iz 1985. godine zahtijeva gospodarenje šumama prema potrebama krajolika i na osnovi usklađivanja gospodarskih interesa s interesima vodnog gospodarenja i to ne samo za državne šume nego za sve šume. Svoj prikaz autor završava naglašavanjem »najtežeg suvremenog problema za talijanske, ali i sredozemne šume, a to su požar i koji godišnje pretvaraju u dim tisuće i tisuće hektara šuma i pošumljenih površina.« Iz navedene bibliografije navodimo knjigu R. Trifone: Storia del diritto forestale in Italia. Firenze, 1957. * Za pošumljivanje u južnoj Italiji osnovana je posebna institucija Časa meridional?. Akcija »pošumljivanja« sastojala se u kompleksnoj promjeni određenog područja tj. obuhvaćala je i melioracije za poljoprivredno- stočarsku proizvodnju, gradnju puteva i druge infrastrukture. Kako radovi ne bi bili ometani stanovništvo je bilo privremeno iseljeno s tog područja, a vraćalo se tek nakon završetaka radova. 319 |