DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 23 <-- 23 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 18.581.5 : 111.88 Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356 ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA* FOREST CLIMATE AND PHYTOMASS OF THE GROUND LAYER IN ONE PART OF THE SAMOBOR MOUNTAINS Juraj MEDVEDOVIĆ** SAŽETAK: Na Samoborskom gorju, u predjelu »Tepec«, u šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom (Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938) i u šumi bukve s crnim grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber 1968) provedena su mikroklimatska i florna istraživanja. Mjerenjem je utvrđeno da su temperature zraka u jutarnjim satima u kitnjakovoj šumi za 2,6°C, a u bukovoj za 0,9°C više nego u gradu Samoboru. U podnevnim satima temperatura je u šumi niža za 1,3, odnosno 2,8°C, u večernjim satima također niža, za 0,9 ili 0,TC. Vrijednosti drugih mikroklimatskih elemenata također su bitno različite i prema iznosima i prema dinamici njihovih promjena. Florni sastav istraživan je na profilima, a na svakih 10 m udaljenosti unutar profila postavljeni su fitocenološki uzorci veličine 1 m2, za utvrđivanje biljne mase nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom sloju šume. Na profilima koji su prikazani na karti mjerila 1:5000 (karta br. 1) nađeno je, evidentirano i prebrojano u kitnjakovoj šumi 53, a u bukovoj 27 biljnih vrsta. Na 1 m2 ima prosječno 45,6 komada biljaka u kitnjakovoj, a 15,7 biljaka u bukovoj šumi. Masa biljaka u svježem stanju, u kitnjakovoj šumi je 218,52 g/m2, u bukovoj je 45,64 g/m2. Osušena masa je 50,23 odnosno 36,40 g/m2, a u bukovoj je 10,40, odnosno 7,73 g/m2 Rezultati mjerenja imaju primjenu u istraživanju klime i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju, te biljne mase u pojedinim šumskim zajednicama. Ključne riječi: mikroklima, fitomasa, šumska zajednica. UVOD I CILJ, TE SVRHA ISTRAŽIVANJA Introduction, objectives and purpose of the research U šumama Samoborskog gorja, u predjelu »Tepec«, travnja 1994. godine. Za istraživanja su izabrane dvije koji se nalazi zapadno od grada Samobora na udalješumske zajednice koje se nalaze na dolomitnom supsnosti samo 1,5 km od njegovog središta, provedeno tratu, koji je karakterističan za Samoborsko gorje, a je kartiranje šumskih zajednica, te istraživanje mikro-to su: šuma hrasta kitnjaka s crnim grabom (Quercoklime, flornog sastava i biljne mase nadzemnih dijelova Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938.) i šuma bukve s biljaka u prizemnom sloju šumske vegetacije. Kartiracrnim grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber nje je provedeno u mjerilu 1:5000 tijekom mjeseca 1968.). Hrastove šume nalaze se na zaravnima i grebetravnja, a ostala istraživanja u vremenu od 21.-29. nima nadmorskih visina između 225 i 380 m, sklop * Referat je održan na 23. Simpoziju Istočnoalpsko-dinarskog društva za proučavanje vegetacije, u Zagrebu, 3-7. srpnja 1994. Rukopis je predan u prosincu 1994. godine za objavu na engleskom jeziku u časopisu Acta Botanica Croatica, 1995. ** Dr. Juraj Medvedović, Šumarski institut Jastrebarsko. |