DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA ŠUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12. CXVIII (1994). 349-356 krošanja je potpun, starost sastojina je 95 godina, ske i opće klime; 3. Florni sastav šumskih zajednica; drvna masa je 258 m3/ha, visina stabala je 22 m. Bu4. Fitomasu nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom kove šume su na strmim stranama različitih ekspozicija, sloju šume. na visinama od 225—350 m, potpunog su sklopa, 92 Svrha istraživanja je utvrđivanje mikroklimatskog godine starosti, imaju 216 m3/ha, stabla su 26 m visine. režima pojedinih šumskih zajednica, zatim povoljnosti Cilj istraživanja bio je utvrditi 1: Mikroklimatske klime za šumsku vegetaciju, te utjecaja klime na florni osobitosti šuma na dolomitu; 2. Razliku između šum-sastav u različitim predjelima Hrvatske. DOSADAŠNJA FLORNA, VEGETACIJSKA I EKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA SAMOBORSKOM GORJU The so far accomplished research on the flora, vegetation and environment of the Samobor mts Prva sistematska istraživanja flore Samoborskog Provedena su istraživanja odnosa klime i vegetacije gorja proveo je i objavio L. Rossi 1924. (Sugar (Bertović 1975.) i utvrđivanje pluviotermičkih in1972.), a početna istraživanja proveli su J. K. Schlos-deksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju Hrvatske ser i Lj. Vukotinović još 1857. godine. Cjelokupni (Medvedović 1992.). biljni svijet Samoborskog gorja obradio je J. Šugar. Pronašao je i determinirao 890 biljnih vrsta livadne i Mikroklima u šumama Samoborskog gorja nije isšumske vegetacije, te oko 35 biljnih zajednica. traživana do 1994. godine, ali je istraživana na susjed nom gorju, na Medvednici (Medvedović 1991.) i U Vegetacijskoj karti Hrvatske (više autora, koor na Macelj gori (Cindrić 1972.). dinator J. Šugar) prikazana je rasprostranjenost biljnih zajednica u mjerilu 1:50000. Rezultati istraživanja tipova tala prikazani su na Šumarski institut, Jastrebarsko proveo je kartiranje Osnovnoj pedološkoj karti Hrvatske, u mjerilu šumskih zajednica u svrhu utvrđivanja ekološko-gospo-1:50000, list »Samobor« i u Tumaču karte (Kalinić, darskih tipova šuma (Pelcer, Medvedović, Lin-Kovačević, Pavelić, Stepančić, Stritar, dić, 1973.). Radman, Mayer 1969.). Detaljan opis tala SamoRezultati svih dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj, borskog gorja prikazali su autori B. Mayer i B. Vrbek pa tako i na Samoborskom gorju, prikazani su u mona istom Simpoziju (Istočnoalpsko-dinarskog društva) nografiji ŠUME U HRVATSKOJ (gl. ur. Rauš , u referatu pod naslovom »Struktura zemljišnog po1992.) u poglavlju »Biljni svijet hrvatskih šuma« i na krova na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog Karti šumskih zajednica, u mjerilu 1:500000. gorja«. METODA RADA Work method Istraživanje i kartiranje šumskih zajednica proveMikroklima je mjerena simultano na dva mjesta deno je prema načelima škole za proučavanje vegeta( označena na karti) uz primjenu mjerne tehnike »Lamcije Zurich-Montpellier (Rauš 1987.), a rasprostranjebrecht « i »Rossel« Messtehnick A21 Dresden, te tehnost zajednica prikazana je na karti jednog dijela Sanike izrađene prema osobnom projektu »Termograf moborskog gorja (predjel Tepec), u mjerilu 1:5000 JMT-90« (Medvedovi ć 1992.). Svakodnevno je pro( karta 1). Prikazane su četiri šumske zajednice, dva vedena rektifikacija termo i hidrografa pomoću Asprofila i dva mjesta mikroklimatskih postaja. sman-ovog aspiracionog psihometra, prema normama Masa nadzemnih dijelova biljaka u prizemnom sloju državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. Mješumske vegetacije utvrđena je metodom fitocenoloških renje je započelo tako, da je prvo pomoću psihometra uzoraka veličine 1 m2 prema D. Rauš-u (Medvedotočno očitano stanje suhog i mokrog termometra (s vić 1991.). Na profilu u šumi bukve s crnim grabom točnošću od jedne desetinke stupnja), a onda su na {Ostryo-Fagetum sylvaticae) postavljeno je 16 uzoraka, autografskim instrumentima pisači postavljeni na i u šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom (Querco-stvarni i točni položaj. Vlažnost zraka utvrđena je na Ostryetum carpinifoliae) 18 uzoraka, ukupno 34 uzortemelju razlike suhog i mokrog termometra te tablica ka. Na profilima su postavljeni fitocenološki uzorci na koje koristi Meteorološki zavod. Temperatura tla je svakih 10 m udaljenosti, i unutar uzoraka su sve biljke prvo izmjerena geotermometrima, zatim je pisač podeterminirane, prebrojene, i utvrđena im je masa u stavljen na točan iznos, i termografi su uloženi u tlo. svježem i osušenom stanju. Slijedećeg dana je ponovno temperatura izmjerena |