DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Mecivcdovie: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 349-356 geotermometrima i povjerena točnost autografskog zaza sada navode samo kao informacija, a u buduće će pisa. U slučaju razlike u zapisu, autogram se korigira se koristiti za utvrđivanje fiziološke aktivnosti šumskog na temelju očitanih stanja na početku i završetku mjedrveća. renja. Osim mjerenja vrijednosti mikroklimatskih elePodaci o općoj klimi izmjereni na klimatskoj postaji menata prema međunarodnim standardima, mjerena Samobor dobiveni su od hidrometeorološke službe u je i temperatura debla (hrasta i bukve). Ti podaci se Zagrebu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Research results and discussion Mjerenjem klime u šumi i klime u gradu (Samoboru) utvrđeno je, da postoji znatna razlika u vrijednosti klimatskih elemenata šumskog i vanšumskog prostora. To smo znali i ranije, ali bilo je važno utvrditi kolike su te razlike. Prilikom opisa životnih prilika neke gospodarske jedinice uglavnom koristimo podatke najbliže meteorološke postaje (u gradu) što je dobro ako nemamo podataka za šumu, jer je to jedna opća, globalna informacija. Ali, kada ćemo trajnim mjerenjem u različitim šumskim zajednicama, u različitim visinskim pojasevima izmjeriti klimu u šumi, imati ćemo točne vrijednosti klimatskih elemenata, a one su glavni parametar u poznavanju životnih prilika. Moći ćemo utvrditi i korelacijske odnose između klime u šumi i izvan šume. Temperatura zraka u šumi hrasta kitnjaka sa crnim grabom (Querco Ostryetum) u jutarnjim je satima bila za 2,6°C viša nego u Samoboru (14,7°C, odnosno 12,1°C, tablica br. 1). U šumi bukve s crnim grabom također je bila viša nego u Samoboru, ali za 0,9°C. U popodnevnim satima je u šumi niža za 1,3 odnosno 2,8CC, u večernjim satima također za 0,9 ili 0,7°C. To Srednje temperature u šumama Samoborskog gorja i na Meteorološkoj postaji Samobor ra razdoblje od 21. do 29. travnja 1994. godine Mean remperatures in the forests of the Samobor mountains and in the Samobor Meteorological station for the period of april 21 st -- 20 th 1994. Tablica 1 Mjerna postaja Meas. station Meas. Hight/Depth cm Querco-Ostryetum 130 0 -30 Ostryo-Faaetum 130 0 -30 Samobor 200 Temp eratur e C Tem p erature s C Zraka Debla Tla Zraka Debla Tla Zraka Debla Tla Air Stem Soil Air Stem Soil Air Stem Siol Termini mjerenja sati Dates, hours of measurements Ekstremi Extreme 7 14 21 7 14 21 7 14 21 minimum maximum 14,7 17,9 13,1 12,9 16,4 16,8 ---7,1 11,8 -18,6 17,3 - --- 11,4 16,8 15,6 --9,3 --17,7 --- 9,9 12,7 12,7 --9,2 --13,0 13,0 - 16,4- 13,3 9,3- 13,6 12,8 — 8,2 — 14,6 — 13,5 5,4 - 8,6 - — 6,1 17,2 - 14,9 - — 15,5 --- 6,4 10,1 10,0 --5,8 --10,9 12,1 19,2 14,0 -- nas upućuje ne samo na razlike u iznosima, već i na različitu dinamiku promjena temperatura. Noćne temperature brže padaju u gradu nego u šumi (ne postoji u tablici, već u autografskom zapisu) i time je i noćna dinamika različita, jer je šuma toplinski inertan i izoliran sustav, a grad je »otvoren« prema gore. Osim toga u šumi se oslobađa energija razgradnjom organske materije. Temperatura debla hrasta kitnjaka viša je za 2,8 do 4,0°C od debla bukve. To ne proizlazi samo iz svojstava vrsta i iz različitih ekspozicija već i iz razli ---8,2 --20,5 - čitih vitalnosti. To nije utvrđeno na Samoborskom gorju (radi malog broja uzoraka), već u drugim područjima, u različitim šumskim zajednicama. Prema dosad obrađenim podacima mjerenja u kitnjakovim i jelovim šumama Medvednice izgleda da kod stabala dobre vitalnosti temperatura debla je više ovisna o temperaturi tla, a manje zraka, a kod stabala manje vitalnosti temperatura zraka više utječe na temperaturu debla. Vjerojatno će se uskoro na temelju temperaturnih vrijednosti na relaciji zrak—deblo—tlo moći odrediti |