DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KLIMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXV1II (1994), 349-356 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti zraka, isparavanja i jačine vjetra u šumama Samoborskog gorja i na Meteorološkoj postaji Samobor, razdoblje 21. — 29. travanj 1994. godine Mean values of the relative air humidity, water evaporation and wind power in the forests of the Samobor mts. and at the Meteorological station of Samobor for the period april 21-29 1994 Mjerna postaja Visina mjerenja Meas. station Meas. height 130 cm Querco-Ostryet. Ostry-Fagetum Samobor Tablica 2 Vlažnost zraka % Isparavanja cm3 Jačina vjetra m/sek Air humidity % Evaporation cm3 Wind, speed m/sec Termini mjerenja, sati Ekstremi Ukupno u Ekstremi Termini mjerenja, sati Dates, hours of meas. Extreme 24 sata Extreme Dates, hours of meas. Total 7 14 21 minimum maximum 24 Hours minimum maximum 7 14 21 82 59 74 38 96 1,6 0,3 2,5 0 0 0 89 68 78 49 98 1,1 -0,6 1,8 0 1 0 71 52 69 37 91 vitalnost stabla i prije pojave vanjskih znakova, a to su promjena boje i osipanje lišća ili iglica. Na Samoborskom gorju se istraživanja nastavljaju i ona će biti doprinos, a vjerojatno i potvrda rezultata dobivenih na drugim objektima. Temperature tla na površini su više u kitnjakovoj šumi za 2,1 do 3,2°C nego u bukovoj, a u dubini od 30 cm, razlike su 2,6 do 3,5°C. Za sada se ne može razlučiti utjecaj ekspozicije terena i mikrobiološke aktivnosti. Oni idu paralelno, ali ne znamo dinamiku nastanka i gubitka energije pretvorbom organske u mineralnu materiju. Ekstremne vrijednosti svih triju medija (zrak, deblo, tlo) imaju ista obilježja kao i srednje vrijednosti. Drukčije bi bilo da je duže razdoblje motrenja (jedna ili više godina), a i to će se utvrditi daljnjim mjerenjima. Relativna vlažnost zraka u svim terminima mjerenja i prema ekstremnim vrijednostima je namjanja u gradu (Samoboru) veća je u kitnjakovoj i najveća u bukovoj šumi. Jačina vjetra nije imala utjecaj na zbivanja u šumskim sastojinama, jer je prevladavalo razdoblje »tišine «. Kada je bila mjerena mikroklima u mjesecu travnju ove godine, nije se znalo da će u ljetnim i jesenskim mjesecima prevladavati dugotrajne vrućine. Zato su podaci iz travnja vrijedan doprinos ne samo poznavanju mikroklime različitih šumskih staništa, već i osobitosti klime, kao i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju. Florni sastav prizemnog sloja šumske vegetacije istražen je na dva profila, u iste dvije šumske zajednice kao i mikroklima (karta br. 1). Na vegetacijskim profilima u kitnjakovoj i u bukovoj šumi izvršeno je fitocenološko snimanje brojnosti i pokrovnosti, te združenosti biljaka u prizemnom sloju, a snimke su prikazane u tablici br. 3. Na istim profilima su položeni fitocenološki uzorci veličine 1 m2, na kojima su sve biljke determinirane, prebrojene, 1 2 1 Ekstremi Extreme minimum maximum 0 0 0 1 0 2 osušene na zraku pa izvagane te osušene u laboratoriju na temperaturi od 105°C i ponovno izvagane. Rezultati su prikazani također u tablici br. 3. U šumi hrasta kitnjaka s crnim grabom je na profilu nađeno 53 različite biljne vrste, a na temelju 18 uzoraka utvrđeno je da prosječno po kvadratnom metru ima 45,6 komada biljaka (uključivo i pomladak šumskog drveća), da je njihova masa nadzemnih dijelova u svježem stanju 218,52 grama na 1 m2, a masa osušena na zraku 50,23 grama, te masa osušena u laboratoriju na temperaturi od 105°C je 36,40 grama. U bukovoj šumi je na profilima nađeno 27 biljnih vrsta, na temelju 16 uzoraka je utvrđeno da ima 15,7 komada biljaka na 1 m2, da je svježa masa 45,64 grama, a osušena 10,40, odnosno 7,73 g/m2. Odnos broja biljnih vrsta u kitnjakovoj i bukovoj šumi je 2:1, komada na kvadratnom metru je 2:1, a odnos mase je 4,79:1 u svježem stanju, 4,83:1 u zrakosuhom i 4,71:1 u stanju osušenom na 105°C. Iz ovog se zaključuje da je višestruko veće obilje biljaka u prizemnom sloju kitnjakove nego bukove šume. Za sada se navedene veličine ne mogu preračunati na jedan hektar površine radi premalog broja uzoraka, ali u daljnjim istraživanjima će se stalno povećavati broj uzoraka. Na istim uzorcima će se (kao i na novim) trajno provoditi brojanje i vaganje biljnog materijala uz istovremeno praćenje mikroklime, i time će se istraživati utjecaj klime na vegetaciju. Dobiveni rezultati o brojnosti i masi biljaka mogu osim za ekološka, dobro poslužiti i za druga istraživanja, kao što su npr. istraživanja prehrambenih potencijala za divljač u različitim šumskim zajednicama, odnosno tipovima šuma. Radi usporedbe navodimo, da je u šumama hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Rauš 1969) nađeno 109 različitih biljnih vrsta, a broj jedinki svih vrsta u prizemnom sloju šume je pros ečno 1,977.875,6 kom./ha. Svježa biljna masa je 847,02 kg/ha, a osušena 234,62, odnosno 155,38 kg/ha. Ovi podai su srednje vrijednosti kroz cijelu godinu, a izmjereni su tijekom 1992. i 1993. godine (Medvedović 1994). |