DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 29 <-- 29 --> PDF |
J. Medvedović: ŠUMSKA KUMA I FITOMASA PRIZEMNOG SLOJA SUMA NA DIJELU SAMOBORSKOG GORJA Šumarski list br. 11-12, CXVI1I (1994), 349-356 ZAKLJUČCI Conclusions Na temelju mjerenja vrijednosti mikroklimatskih sima izmjerenim u šumi i izmjerenih na klimatskoj elemenata i fitomase nadzemnih dijelova biljaka u pripostaji u gradu Samoboru. 2. u kitnjakovoj šumi je zemnom sloju šume, u šumi kitnjaka s crnim grabom brojnost biljaka i njihova masa višestruko veća od i bukve s crnim grabom, u predjelu »Tepec« u Samobrojnosti i mase u bukovoj šumi. Odnos između svježe borskom gorju, zaključuje se: 1. Mikroklima u šumi mase i osušene na zraku i na 105°C je bitno različit. kitnjaka i u šumi bukve bitno je različita i prema Rezultati mjerenja imaju primjenu u istraživanju vrijednostima i prema dinamici promjena vrijednosti klime i njenog utjecaja na šumsku vegetaciju, te biljne mikroklimatskih elemenata. Bitna je razlika i u iznomase u pojedinim šumskim zajednicama. LITERATURA Literature Bertović, S., (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i Medvedović, (1994): Prehrambeni potencijali za divljač u vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica VII, Zagreb. šumama hrasta lužnjaka i graba sjeverne Hrvatske. »Radovi«, VOl. 29, Br. 1, 123-136, Šumarski insti Cindrić, Ž., (1972): Komparativna mikroklimatska istraži tut, Jastrebarsko, Zagreb. vanja u šumskim fitocenozama na području Macelja (manuskript), Zagreb, Šumarski institut, Jastrebar-Pelcer, Medvedović, J., Lindić, V., (1973): Karta sko. šumskih zajednica Hrvatske, mjerilo 1:100000, list Kalinić, M., Kovačević, P., Pavlić, V., Stepančić, »Samobor«. Arhiva Šumarskog instituta, JastrebarP., Stritar, A., Radman, B., Mayer, B., (1969): sko. Osnovna pedološka karta Hrvatske, list »Samobor« Rauš, D.,(1987): Šumarska fitocenologija. Udžbenik. Šu 2. Vojnogeografski institut, Beograd. marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Medvedović, J., (1991): Sinekologija zajednica obične jele (Abies alba Mill.) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički Rauš, Trinajstić, I., Vukelić, J., Medvedović, J., parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovim šu( 1992): Biljni svijet Hrvatskih šuma. U monografiji mama. »Šumarski list« Br. 6—9, 303—316, Zagreb. »Šume u Hrvatskoj«, gl. ur. Rauš, D. Grafički zavod Medvedović, J., (1992): Novi mjerni instrument »termo-Hrvatske, 33-78, Zagreb. graf JMT - 90« za mikroklimatska istraživanja u šumarstvu. »Šumarski list« Br. 1—2, 41—56, Zagreb. Šugar, I., (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska dizertacija obranjena na Prirodoslovno-matema Medvedović, J., (1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. klime za šumsku vegetaciju »Radovi« Vol. 27, Br. 1, 77—89, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Trinajstić, I., Rauš, D., Vukelić, J., Medvedović, Medvedović, J., (1992): Karta pluviotermičkih indeksa J., (1992): Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrpovoljnosti klime za šumsku vegetaciju Hrvatske. vatske. U monografiji »Šume u Hrvatskoj« gl. ur. »Radovi« Vol. 27. Br. 1, 90, Šumarski institut, JastreRauš D. Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, barsko, Zagreb. 79-80, Zagreb. SUMMARY: Microclimatic and floral research was carried out in the mountain range of Samoborsko Gorje, the area called »Tepec«, in a forest of the sessile-flowered oak with black hornbeam (Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938), and in a forest of beech with black hornbeam (Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber 1968). The measurements have shown, that, compared to the morning temperatures in the city of Samobor, those in the sessileflowered forest were by 2.6°C higher, and in the beech forest by 0.9°C. The midday temperatures were lower by 1.3°C and 2.8°C resp., and the evening values were also lower by 0.9°C and 0.TC respectively. Other values of the microclimate were also considerably different, both according to the figures and the dynamics of their changing. Besides the standard measurements of the microclimatic values, the temperature of the forest tree trunks was also measured. For now it is not quite certain what the obtained data mean, though the ones from other research objects indicate, that the trunk temperature of vital trees rather depends on the soil temperature, while the temperature of the air has a stronger impact upon the less vital trees. If this discovery is confirmed with a greater number |