DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 31 <-- 31 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 151.7/8 (Dama dama) Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 357-363 ISTRAŽIVANJE JELENA LOPATARA NA OTOKU BADIJI* INVESTIGATION OF FALLOW DEER ON THE BADIJA ISLAND Milan VOJINOVIĆ i Denis MIOČIĆ** SAŽETAK: Nešto poslije unošenja jelena lopatara u okolicu Mljetskih jezera (1958. g.), Uprava Brijunskih otoka naselila je dva para te isti divljači i na otok Badiju kraj Korčule. Otok je površine nešto manje od 100 ha. Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode od 26. 3. 1970., otok Badija upisan je u Registar posebno zaštićenih objekata pod registarskim brojem 283., u kategoriju rezervata prirodnog predjela. Prema Zakonu o zaštiti prirode (N. N. br. 54/1976.) i danas važećem N. N., br. 30/1994., u kategoriju značajni krajolik. Od naseljavanja lopatara na taj otok, sve do današnjih dana, njime se nije ili gotovo uopće nije gospodarilo. Jelenska divljač bila je prepuštena prirodnom biljnom potencijalu otoka i kamenolomu kojeg je HPT »Korčula« odabrala za deponiju smeća. U 80-tim godinama u samostanskom vrtu, u predvečernjim satima, često se pojavljivalo krdo od šezdesetak grla. Taj nas neslužbeni podatak navodi na spoznaju da to stanište jelenu lopataru odgovara, pitanje je, međutim, odgovara li jelen lopatar tom staništu. Krajem prošlog i početkom ovog desetljeća nelegalno i nestručno posječene su veće šumske površine na Badiji. Jelenska divljač je svojim stalnim brštenjem sprečavala obnavljanje crnikinih panjeva koji su zbog toga postepeno propadali, čineći tlo, a time i cjelokupno stanište, podložnije degradaciji. Otprilike u isto vrijeme ili nešto kasnije, krivolovci su počeli izlovljavati lopatara. Danas na Badiji obitava manja skupina jelena lopatara. Ključne riječi: Jelen lopatar, biljni potencijal, nelegalne sječe. UVOD Jelen lopatar (Dama dama L.) unesen je s Brijuna patar se pored prirodne hrane, hranio i ostacima koje na otok Badiju krajem 50-tih godina. Glede činjenice je nalazio na odlagalištu smeća. da je to vrsta s dobrim sposobnostima prilagodbe no- , , on , . ,. .. ...... . , . J . . ., . , v ,,;,,, . U 80-tim godinama, po navodima 1 udi koji rade vim uvjetima stojbine, koja u vrlo kratkom razdoblju u turističko. ugostiteljski m objektima na otoku, poddostize zavidno brojno stanje i posjeduje otpornost na mčjem Badije krstafilo je krdo od 5Q_6Q ,a mnoge bolesti, lopatar se do danas uspio održati na tom području. Još uvijek nije utvrđeno tko će gospodariti šumom Od naseljavanja o jelenima nije vodena gotovo ni- otoki Badije. Franjevcima povijesno i katastarski prikakva briga, niti je itko pokazao zanimanje za gospo- pada većina zemljišta na otoku. Lovačko društvo iz darenje tom divljači. Za vrijeme turističke sezone lo- Korčule u posljednje vrijeme pokazuje zanimanje za * Milan Vojinović i Denis Miočić, Šumarski fakultet, Zagreb Svetošimunska c. 25. ** Članak je nagrađen od rektora Sveučilišta Zagreb. |