DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ljeća, što je bitno utjecalo da je grad postao stvarno i potencijalno središte nacionalnog, hrvatskog, političkog, kulturnog, gospodarskog i općeg razvitka. To je grad književnika i drugih znamenitih ljudi čime se mi posebno ponosimo, jer smo na taj način davali, a i dajemo svoj doprinos za bolji život svih ljudi na prostorima naše lijepe domovine. Želim vam puno uspjeha u budućem radu, ugodan boravak i sretan Božić te uspješnu novu 1995. godinu. Vlado Bičanić, dipl. inž., štovano Predsjedništvo, dame i gospodo pozdravljam Vas najsrdačnije u ime ministra dipl. inž. Tarnaja, koji zbog službenih obveza nije mogao doći i u svoje osobno, i želim da uspješno obavimo i ovaj šumarski zadatak. U tijeku moga radnog vijeka stekao sam mnogo prijatelja šumara i uvjeren sam da će se ubuduće ostvariti još bolji međusobni odnosi ljudski i radni. Ovom prilikom želim vam reći da ste i u ovih nekoliko godina učinili mnogo u našim šumama u interesu unapređenja i razvoja šumarstva i općeg napretka. Prof. dr. Mirko Gagro , želim vam plodan i uspješan rad u narednom razdoblju. I ovom prilikom želim naglasiti da su poljoprivredne i šumarske znanosti i struke u ranijim razdobljima bile organizacijski i po drugim oblicima i sadržajima u međuzavisnim odnosima. Te zajedničke polazne osnove treba i dalje razvijati i njegovati, jer ćemo na taj način postići još bolje rezultate i u specifičnim disciplinama. Šumarstvo sam uvijek doživljavao kao najšarmantnije zvanje i želim vam puno uspjeha u životu i radu u 1995. godini. Prof. dr. Ferdo Bašić, štovano predsjedništvo, gospođe i gospodo pozdravljam vas ispred Agronomskog fakulteta i osobno. Želim posebno izraziti zadovoljstvo što sudjelujem u radu vaše 99. Skupštine jer kroz najavljeni sadržaj osjećam tu našu povezanost i zajedništvo koje ćemo i dalje razvijati. Čestitam vam Božić i sve najbolje u 1995. godini. Mr. Ivan Duričić, govorio je na temu »Značaj gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima. Cijenjeno predsjedništvo, dame i gospodo, kolegice i kolege! Čast je govoriti o Gospodarsko Šumarskom učilištu u Križevcima, jer je otvaranjem Gospodarskog učilišta, učilište ušlo u povijest šumarske znanosti i povijest Hrvatskog naroda. Neracionalnom i neorganiziranom sječom šuma u 18. stoljeću u srednjoj Europi javlja se strah od nestanka šuma. Kao posljedica toga počinje se razvijati šumarska znanost i organizirano šumarstvo. Na našim prostorima u to doba obavljaju se sječe na velikim površinama na kojima nestaju na stotine hektara hrastovih i bukovih šuma. Sječe su financirane stranim kapitalom pa domaći šumari dižu glas protiv takvih sječa, i smatraju da domaći ljudi školovani u domaćim školama mogu stati na put takvu odnosu prema šumi. Ideja o otvaranju stručne poljoprivredne škole koja će pomoći unapred enju narodnoga gospodarstva javlja se u Hrvatskoj osnivanjem Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 24. studenog 1841. godine u Zagrebu. Glasilo gospodarskog društva »List mjesečni« 1843. godine objavljuje prijedlog Franje Šporer a šumara Varaždinske regimente sa sjedištem u Križevcima da se osnuje šumarski zavod. U gospodarskom listu čitamo »Svemu svijetu svića zora, samo u nas se ništa ne čini za napredak gospodarstva. A glavno su zrcalo ovom napredku ratarske škole . . .«. Sve ogorčeniji i glasniji zahtjevi urodili su plodom pa je 12. prosinca 1853. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Bach uputio banu Jelačiću dopis u kojem se odobrava podignuće gospodarskog učilišta. No tek 5. svibnja 1856. godine gradsko poglavarstvo na inicijativu gradskog načelnika Janka Gasparija ponudilo je potrebno zemljište za izgradnju gospodarskog učilišta. Gospodarski list od 19. travnja 1860. piše »Zahvalnim srcem donosimo radostan glas svim gospodarem, da je gospodarska ratarska i šumarska učionica u Križevcima ne samo dovoljna nego je određena da se čim prije otvori«. Tako je poslije mnogo truda 19. studenog 1860. godine otvoreno gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Otvaranje učilišta bilo je svečano uz nazočnost mnogobrojnih gostiju i pučanstva. Dodijeljene su stipendije i razni darovi a među ostalima općina Čabar položila je glavnicu od 4000 forinti za stipendije na višem odjelu učilišta, isto tako Općina Vrbovec trgovište Krapina grad Varaždin grad Koprivnica trgov. Sisak i drugi. Hrvatsko-slavonska vlada ustanovila je stipendiju za 5—7 studenata. Uprava Vojne krajine odlučila je također svake godine poslati 6 učenika u Zavod. Josip pl. Kuković, biskup đakovački, odredi oporukom gospodarskom i šum. učilištu dar od 500 forinti. Barunica Ivana Ožegović ustupa zaradu 1000 forinti. Grof. Nikola Pucić iz Dubrovnika pokloni Zavodu dnevnice koje mu pripadoše kao narodnom zastupniku u Saboru god. 1861. iznos od 305 dukata. Mirko pl. Kuković (KUKOVIĆ) oporučno ostavlja gosp. šum. učilištu 6000 carskih dukata. I kasnije su narod i pojedinci sudjelovali prilozima u održavanju učilišta, pa je tako 1885. gradonačelnik Križevaca Franjo pl. Svilčić oporučno ostavio sav svoj imetak učilištu. Želju da pokloni svoje knjige Križevačkom poljoprivrednom školskom centru izrazio je i prof. dr. Mihovil Gračani n u pismu 22. siječnja 1979. godine. »Što se tiče moje ostavštine želio bih da ona posluži Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima., koju cijenim kao rasadnik prvog visokog poljoprivrednošumarskog znanja i progresa ne samo u Hrvatskoj već i na Balkanu. Dokumentacija o mome ličnom učešću u razvoju pedologije i ishrane bilja sabrana je na jednom mjestu neka bi služila novim generacijama znanstvenih radnika da lakše ocijene koliko mi je uspjelo pridonijeti razvoju tih znanosti, napose u idejnom pogledu, i koliko taj rad ima značenje za našu hrvatsku i svjetsku znanost. Možda će se naći istraživači koji će kritički ocijeniti taj rad. Eto to mi je svrha moje ostavštine!« Treba spomenuti da slična učilišta u to doba u Europi postoje još jedino u Engleskoj (Oxford 1790) Njemačkoj i Francuskoj (Grignon 1827). A kod nas se otvara u jeku borbe protiv političke i ekonomske neravnopravosti, u jeku borbe protiv germanizacije, a kasnije i mađarizacije, u jeku borbe za hrvatski jezik. Profesori i studenti učilišta imali su jak utjecaj na gospodarstvo i kulturu Hrvatske. Rijetki su poznati ljudi toga doba u Hrvatskoj, a da se ne spominju u kontekstu otvaranja i razvoja ove škole ili uopće Križevaca. Tako je između ostalih 3. kolovoza 1877. g. učilište posjetio Biskup Josip Juraj Strossmayer, a 6. svibnja 1877. godine knez Hedervari. |