DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Gustav Krklec u svojim »Putositnicama « o Križevcima piše »Matoša je doduše, dirnuo jedan spomenik na Nemčićevom grobu i zanijela ga svježa modrina Kalnika, oduševio se jablanima podno kuće Franje Markovića, njegovim bistrim pogledima nije izmakla ni stara Županija u finom baroku ni još starija — kao Hrvatska stara — i kao mumija pocrnjela crkva Sv. Križa. On je velikim kulturnim događajem smatrao jednu svečanost što se upravo približavala: proslavu pedesetgodišnjice križevačkog gospodarskog učilišta. Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima bilo je i rasadnik kadrova za druge škole i ishodište mnogih znanstvenih zbivanja. Da spomenem neka. Prve radove o oplemenjivanju i sekciji bilja napisali su Gustav Bohutnik i Vinko Mandekić a nastavili Vinko Korić, Pavao Kvakan, Milivoj Demerec i dr. Zemljoznanstveno glede šumarstva prije Kišpatića početak je pedologije. Aleksa Russ 1884. predlaže da se obavljaju opažanja topline tla te time uvodi agrometeorologiju, 1893. osnovana je postaja za istraživanje sjemena. Dragutin Hlava je 1880. napisao prvi rad o kompletnoj problematici rasadničke proizvodnje. Franjo Kesterčanek 1881. godine izdaje »Dendrometriju«. Vjekoslav Koroskenyi tiska geodeziju. Franjo Kružić »Fotogrametriju i praktični dio tahimetrije«. Franjo Kesterčanek piše prvi hrvatski šumarski zakon. Ivan Partaš — predaje uređivanje šuma. Gustav Vihodil 1883. objavljuje djelo »Gospodarska uprava ili nauka o umnom gospodarenju« to smatramo početkom razvoja ekonomskih znanosti. 10. svibnja 1901. osnovan je Veterinarski zavod u Križevcima kao znanstveni zavod Višeg gospodarskog učilišta, to je prvi veterinarski zavod u Hrvatskoj i na Balkanu. Šumarskim stručnjacima poznati su rezultati i uspjesi bivših profesora učilišta u Križevcima. Ti izvanredni uspjesi profesora učilišta u Križevcima plod su dugotrajnog ustrajnog i stručnog rada koji je ostao zapisan u mnogim stručnim časopisima te mnogobrojnim posebno tiskanim djelima. »Mi osjećamo nevidljive niti koje nas vežu s tim prošlim generacijama, koje su stvarale i borile se za ljepši život. Nastojanje, napori i rad tolikih umova kroz vjekove čuvali su naš narod od propasti i zaborava, uzdizali ga i vodili u napretku korak po korak, ali ipak naprijed, pa ih se stoga sjećamo u mnogim prilikama i svečanim zgodama«. Tijekom 39 godina šumarske nastave u Križevcima, 398 đaka završilo je Šumarsku školu u Križevcima. Šumari križevačke Šumarske škole učinili su golem korak na unapređenju šumarske znanosti i prakse u Hrvatskoj. Ovoga puta pruža nam se rijetka prilika da im izrazimo našu hvalu i duboko štovanje te time potaknemo sve nas da se ugledamo u njih i da prionemo požrtvovnom radu za dobrobit naših šuma, našega naroda i time doprinesemo općem napretku naše domovine Hrvatske. Ad. 2. Prof. dr. Slavko Matić, UVODNO IZLAGANJE O RADU I AKTIVNOSTIMA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA (Prilog 2) Ad. 3. Dipl. inž. Ivan Maricević, IZVJEŠĆE o radu Hrvatskoga šumarskog društva (između 98. i 99. Skupštine (Prilog 3) Prof. dr. Branimir Prpić, IZVJEŠĆE O DJELATNOSTI ŠUMARSKOG LISTA TIJEKOM 1994. GODINE (Prilog 4) Ad. 4. Slavko Matić, primili ste u materijalu za ovu Skupštinu Program rada u 1995. godini i posebne naznake za aktivnosti koje se odnose na pripreme za obilježavanje 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120. obljetnice ŠUMARSKOG LISTA i inicijativu za osnivanje Hrvatske akademije šumarskih znanosti. Predlažem da prof, dr. Mladen Figurić i dr. Joso Gračan naznače važnije zadatke s obrazloženjem u posebnim dijelovima Programa rada. (Prilog 5. i 6.) Prof. dr. Mladen Figurić, Mnogi nas pitaju što će za Hrvatsku i hrvatsko šumarstvo značiti Hrvatska akademija šumarskih znai osti? Kako i na koji način će se uklopiti u postojeću infrastrukturu struke? Da li će biti preklapanja u radu s postojećim institucijama — Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, HAZU-om, J. P. »Hrvatske šume «? Odgovaramo im: Osnivanje Hrvatske akademije šumarskih znanosti znači: Stvaranje velike moći — moći znanja kroz okupljanje i koncentraciju vodećih šumarskih znanstvenika i eksperata (domaćih i stranih) na proučavanju i promidžbi uloge šumarskih znanosti i struke, šuma i šumarstva u svekolikom razvitku hrvatskog gospodarstva, te da predlaže kako da se iskoriste suvremene tekovine znanstvenih istraživanja u razvitku domovine u suradnji s društvenim, prirodnim, medicinskim i tehničkim znanostima. Pokušat ću to objasniti u daljnjem izlaganju. Hrvatska Akademija šumarskih znanosti zamišljena je kao učeno društvo koje povezuje vrhunske domaće i inozemne šumarske i ine znanstvenike koji djeluju na određenim specijalističkim područjima ili koji su vezani za odred ene šumarske discipline s ciljem poticanja oblikovanja mišljenja o aktualnim pitanjima znanosti i gospodarenja šumama, s ciljem optimalnog upravljanja obnovljenim prirodnim resursima. U razvijenim društvima vrhunski stručnjaci i eksperti, posebice uvažene osobe, povezani su bez obzira na specifične discipline u znanstvena društva visoke vrsnoće i kakvoće u akademije ili učena društva. To znači da osnivanje Hrvatske akademije šumarskih znanosti ima cilj i nastojanje, da se hrvatski i međunarodni stručnjaci i eksperti s područja šumarstva povezu u oficijalnoj instituciji, kompatibilnoj sličnim međunarodnim institucijama. HAŠZ nije alternativa HAZU, međutim u tradicionalnoj akademiji ima vrlo malo članova iz područja šumarskih znanosti, pa se radi toga želi povezati stručnjake šumarstva u zasebnu Akademiju. To nije izoliran slučaj niti u svijetu niti u Hrvatskoj. Već se na tom načelu osnovane HA medicinskih znanosti, Hrvatska akademija obrazovnih znanosti, te Hrvatska akademija tehničkih znanosti. Taj broj četiri vjerojatno nas prati u povijesti ranija šumarstva i šumarske struke (četvrti smo fakultet po starosti u Hrvatskoj) pa i HAŠZ. Osnivanjem Hrvatske akademije šumarskih znanosti stvorit će se dakle zajednica eksperata i znanstvenika otvorenih i međusobnih s područja šumarskih znanosti, koja će potaknuti njihovu suradnju i bolje korištenje znanja, neopterećenu od istraživačkog rada na tekućim projektima koje financira Ministarstvo znanosti ili J. P. Hrvatske 373 |