DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
dana je dugo i kratko razdoblje, ovisno s kojeg stajališta promatramo i ocjenjujemo rad kojeg smo uložili u društvo. Naše je mišljenje da je društvo u ovih godinu dana obogaćeno radom stručnih službi, Upravnog odbora i svih vrijednih članova koji se okupljaju oko njega, te mu posredno ili neposredno pomažu da ostane na onoj razini na kojoj smo ga nasljedili od naših uvaženih predhodnika. Konkretne aktivnosti s kojima smo se bavili unutar društva, iznijet će poslovni tajnik HŠD u narednom izlaganju. Mi ćemo nastojati iznijeti neke temeljne pretpostavke koje su nas inspirirale i rukovodile kreirajući politiku za koju mislimo da će naići na punu podršku svekolikog članstva. Prije svega dozvolite mi da izrazim veliko zadovoljstvo što ovu našu Skupštinu održavamo u Križevcima, gradu u kojem je davne 1860. godine bačeno sjeme šumarske struke i znanosti. Iz tog sjemena nikla je velebna šuma u kojoj stalno nalazimo inspiraciju za svoj rad i ljubav za struku i domovinu. Križevci su uvijek imali sluha za šumarsku struku i znanost i nije slučajno da je i slavne 1860. godine pobijedio u natječaju za formiranje Gospodarskog šumarskog učilišta, budući da je osim zgrada, polja i šuma učilištu ponudilo i svoju ljubav. Poznavajući Križevce i križevčane, njegov okoliš, a posebice šume na Kalniku, uvjereni smo da im je šumarska znanost i struka tu ljubav stostruko vratila. U proteklih godinu dana naše aktivnosti bile su usmjerene u više pravaca za koje smatramo da su temeljne za rad i razvoj kako HŠD tako i šumarske struke. To su ove aktivnosti: Rad na daljnjoj afirmaciji Šumarskog lista kao znanstvenog i stručnog glasila hrvatskog šumarstva kako po sadržaju tako i po formi, a posebno po nakladi. Kod toga smo imali na umu njegovih 118 godina i afirmaciju koju je stekao i ima u ovom dijelu Europe, a i u svijetu, budući da je citiran u znanstveno afirmiranim časopisima svijeta. Osim toga, u ovoj smo godini postigli da naš časopis primaju sve Uprave šuma u Hrvatskoj odnosno da na 15 Uprava odlazi 400 primjeraka časopisa. Kod toga posebna hvala J. P. »Hrvatske šume« i Komisiji za znanstveni rad istog poduzeća koji su omogućili da časopis izlazi u nakladi od 1500 primjeraka i distribuira se diljem Hrvatske i svijeta. Detaljnije podatke o Šumarskom listu iznijet će njegov glavni i odgovorni urednik. Obilježavanje 150 obljetnice Hrvatskog šumarskog društva predstavlja značajnu temu s kojom smo se bavili tijekom ove godine. Naše je mišljenje da tu značajnu obljetnicu moramo dostojno obilježiti, budući da je to jubilej s kojim bi se mnoge struke itekako ponosile i koji zaslužuje trud i uložena sredstva, jer je to jubilej koji po važnosti izlazi iz okvira samo šumarske struke. To je za Hrvatsku značajan datum. Prema detaljno usvojenom programu obilježvanja jubileja vidljivo je da se on sastoji od trodnevnih svečarskih, stručnih i terenskih aktivnosti vrlo ambiciozno se planira izdavanje nekoliko knjiga koje bi obilježile taj jubilej, od kojih je posebno značajna knjiga povijesnih događanja, zatim šumarski priručnik, rječnik šumarskih pojmova i monografija hrasta lužnjaka. Želja nam je da se takav ambiciozni plan u potpunosti ostvari. Upravni odbor HŠD je dosta vremena i aktivnosti posvetio realizaciji ideje o osnivanju Hrvatske akademije šumarskih znanosti u okvirima redovitih aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva. Detaljnije o tim radovima ćemo biti informirani u daljnjem tijeku rada Skupštine. Htio bih posebno istaknuti da je HAŠZ nužnost današnjeg trenutka šumarstva Hrvatske i hrvatskog gospodarstva. To je daljnji korak razvoja struke koja je tijekom svoje povijesti imala stalno ulaznu putanju i koja je u svom razvoju pratila razvoj šumarstva Europe. Naša je struka, nastava i znanost svoj razvoj počela u Križevcima, nastavila 1898. godine na Sveučilištu u Zagrebu kao Šumarska akademija, zatim 1919. prešla na fakultetsku nastavu u sastavu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, da bi 1959. godine nastavila kao samostalan Šumarski fakultet. Danas je došlo vrijeme da pored značajnih šumarskih i drvarskih institucija kao što su Šumarski fakultet, Šumarski institut, Javno poduzeće »Hrvatske šume«, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Croatiadrvo, Exportdrvo i niz afirmiranih proizvodnih uslužnih i drugih organizacija imamo jednu ustanovu koja će objedinjavati sve šumarske znanstvene potencijale radi daljnje afirmacije struke i obnove domovine. Poseban trud ulagali smo, a trebat ćemo ulagati i veći, na aktivnostima oko afirmacije struke glede njenog digniteta posebice kada je u pitanju šumarska etika, a usudio bi se reći i moralni lik šumara, u odnosu na struku i obveze koje je dužan prema struci ispunjavati. Naša je struka dobrim dijelom uteme ljena na profesionalnoj etici koja čini skup normi, vrijednosti i ciljeva s kojima se moramo rukovoditi kao pripadnici profesije u primjeni svog profesionalnog znanja. Najčešće se radi o pisanim kodeksima kao što su primjerice osnove gospodarenja i drugi materijali sadržani u zakonima, pravilnicima i poslovnicima, kojih se moramo pridržavati ali su još važniji oni neformalni, nepisani kodeksi struke u dugoj Europskoj šumarskoj tradiciji i od naših velikih predhodnika, koji su utkani u svaki profesionalni odnos prema šumi kao najvažnijem ekosustavu kako s gospodarskog tako i s općekorisnog stajališta. Nažalost moramo se složiti s činjenicom da je 50 godina u našoj najnovijoj povijesti bilo obilježeno primitivnom srbokomunističkom sustavnom destrukcijom svega što je bilo sveto u hrvatskoj tradiciji i povijesti. Rezultati destrukcije su danas manje ili više uočljivi u pojedinim područjima naše struke, a vrlo se je teško ne složiti s činjenicom da joj moramo pružiti snažan otpor. Isto tako bilo bi dobro da ima što manje onih koji su najvjerojatnije zalutali u našu struku i misle da im je šuma isključivo sredstvo lake i često puta problematične zarade. Kao što imamo svijetle primjere požrtvovanog i poštenog šumarskog rada u našim predhodnicima od kojih mnogi i danas sjede među nama, tako sa sigurnošću možemo tvrditi da i danas medu aktivnim šumarskim stručnjacima imamo veliku većinu koja nastavlja tradicije naših predhodnika. Danas, kad pred nama stoje veliki zadaci i izazovi obnove razrušene domovine, nužno je više pozornosti posvetiti i obnovi i ustroju onog lika šumarskog stručnjaka s kojima smo se uvijek ponosili i koji je i danas velikoj većini trajni uzor. Uvjereni smo da mjere koje su danas vrlo aktualne u hrvatskom šumarstvu, a odnose se na permanentno obrazovanje kako visokostručnih kadrova tako i ostalih stručnih profila neophodnih za dobro funkcioniranje struke, predstavljaju značajan korak u podizanju stručnog i moralnog lika stručnjaka. U tome su dužni svi dati svoj obol od znanstvenih i nastavnih ustanova do proizvodnih i inspekcijskih institucija. Šumarska struka preko svojih kadrova pokriva i upravlja 43,5% površine naše domovine. To je velika čast i odgovornost za sve ono što se s tim prostorom događa, posebice s ekološkog i gospodarskog stajališta. Čvrsta veza s domaćim ljudima, seljacima, koji su uvijek bili vezani uz šumu i šumarstvo, tijekom vremena je sve više slabi |