DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 51     <-- 51 -->        PDF

dana je dugo i kratko razdoblje, ovisno
s kojeg stajališta promatramo i ocjenjujemo
rad kojeg smo uložili u društvo.
Naše je mišljenje da je društvo u ovih
godinu dana obogaćeno radom stručnih
službi, Upravnog odbora i svih vrijednih
članova koji se okupljaju oko njega,
te mu posredno ili neposredno pomažu
da ostane na onoj razini na kojoj smo
ga nasljedili od naših uvaženih predhodnika.


Konkretne aktivnosti s kojima smo
se bavili unutar društva, iznijet će poslovni
tajnik HŠD u narednom izlaganju.
Mi ćemo nastojati iznijeti neke temeljne
pretpostavke koje su nas inspirirale
i rukovodile kreirajući politiku
za koju mislimo da će naići na punu
podršku svekolikog članstva.


Prije svega dozvolite mi da izrazim
veliko zadovoljstvo što ovu našu Skupštinu
održavamo u Križevcima, gradu
u kojem je davne 1860. godine bačeno
sjeme šumarske struke i znanosti. Iz
tog sjemena nikla je velebna šuma u
kojoj stalno nalazimo inspiraciju za svoj
rad i ljubav za struku i domovinu. Križevci
su uvijek imali sluha za šumarsku
struku i znanost i nije slučajno da je i
slavne 1860. godine pobijedio u natječaju
za formiranje Gospodarskog šumarskog
učilišta, budući da je osim
zgrada, polja i šuma učilištu ponudilo
i svoju ljubav. Poznavajući Križevce i
križevčane, njegov okoliš, a posebice
šume na Kalniku, uvjereni smo da im
je šumarska znanost i struka tu ljubav
stostruko vratila.


U proteklih godinu dana naše aktivnosti
bile su usmjerene u više pravaca
za koje smatramo da su temeljne za
rad i razvoj kako HŠD tako i šumarske
struke. To su ove aktivnosti:


Rad na daljnjoj afirmaciji Šumarskog
lista kao znanstvenog i stručnog glasila
hrvatskog šumarstva kako po sadržaju
tako i po formi, a posebno po nakladi.
Kod toga smo imali na umu njegovih
118 godina i afirmaciju koju je stekao
i ima u ovom dijelu Europe, a i u svijetu,
budući da je citiran u znanstveno
afirmiranim časopisima svijeta. Osim
toga, u ovoj smo godini postigli da naš
časopis primaju sve Uprave šuma u Hrvatskoj
odnosno da na 15 Uprava odlazi
400 primjeraka časopisa. Kod toga
posebna hvala J. P. »Hrvatske šume«
i Komisiji za znanstveni rad istog poduzeća
koji su omogućili da časopis izlazi
u nakladi od 1500 primjeraka i distribuira
se diljem Hrvatske i svijeta. Detaljnije
podatke o Šumarskom listu iznijet
će njegov glavni i odgovorni urednik.


Obilježavanje 150 obljetnice Hrvatskog
šumarskog društva predstavlja
značajnu temu s kojom smo se bavili
tijekom ove godine. Naše je mišljenje
da tu značajnu obljetnicu moramo dostojno
obilježiti, budući da je to jubilej
s kojim bi se mnoge struke itekako ponosile
i koji zaslužuje trud i uložena
sredstva, jer je to jubilej koji po važnosti
izlazi iz okvira samo šumarske
struke. To je za Hrvatsku značajan datum.
Prema detaljno usvojenom programu
obilježvanja jubileja vidljivo je
da se on sastoji od trodnevnih svečarskih,
stručnih i terenskih aktivnosti vrlo
ambiciozno se planira izdavanje nekoliko
knjiga koje bi obilježile taj jubilej,
od kojih je posebno značajna knjiga povijesnih
događanja, zatim šumarski priručnik,
rječnik šumarskih pojmova i
monografija hrasta lužnjaka. Želja nam
je da se takav ambiciozni plan u potpunosti
ostvari.


Upravni odbor HŠD je dosta vremena
i aktivnosti posvetio realizaciji
ideje o osnivanju Hrvatske akademije
šumarskih znanosti u okvirima redovitih
aktivnosti Hrvatskog šumarskog
društva. Detaljnije o tim radovima
ćemo biti informirani u daljnjem tijeku
rada Skupštine. Htio bih posebno istaknuti
da je HAŠZ nužnost današnjeg trenutka
šumarstva Hrvatske i hrvatskog
gospodarstva. To je daljnji korak razvoja
struke koja je tijekom svoje povijesti
imala stalno ulaznu putanju i koja
je u svom razvoju pratila razvoj šumarstva
Europe. Naša je struka, nastava i
znanost svoj razvoj počela u Križevcima,
nastavila 1898. godine na Sveučilištu
u Zagrebu kao Šumarska akademija,
zatim 1919. prešla na fakultetsku
nastavu u sastavu Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta, da bi 1959. godine
nastavila kao samostalan Šumarski fakultet.
Danas je došlo vrijeme da pored
značajnih šumarskih i drvarskih institucija
kao što su Šumarski fakultet, Šumarski
institut, Javno poduzeće »Hrvatske
šume«, Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva, Croatiadrvo, Exportdrvo
i niz afirmiranih proizvodnih
uslužnih i drugih organizacija imamo
jednu ustanovu koja će objedinjavati
sve šumarske znanstvene potencijale
radi daljnje afirmacije struke i obnove
domovine.


Poseban trud ulagali smo, a trebat
ćemo ulagati i veći, na aktivnostima
oko afirmacije struke glede njenog digniteta
posebice kada je u pitanju šumarska
etika, a usudio bi se reći i moralni
lik šumara, u odnosu na struku i obveze
koje je dužan prema struci ispunjavati.
Naša je struka dobrim dijelom uteme


ljena na profesionalnoj etici koja čini
skup normi, vrijednosti i ciljeva s kojima
se moramo rukovoditi kao pripadnici
profesije u primjeni svog profesionalnog
znanja. Najčešće se radi o pisanim
kodeksima kao što su primjerice
osnove gospodarenja i drugi materijali
sadržani u zakonima, pravilnicima i poslovnicima,
kojih se moramo pridržavati
ali su još važniji oni neformalni,
nepisani kodeksi struke u dugoj Europskoj
šumarskoj tradiciji i od naših velikih
predhodnika, koji su utkani u svaki
profesionalni odnos prema šumi kao
najvažnijem ekosustavu kako s gospodarskog
tako i s općekorisnog stajališta.
Nažalost moramo se složiti s činjenicom
da je 50 godina u našoj najnovijoj povijesti
bilo obilježeno primitivnom srbokomunističkom
sustavnom destrukcijom
svega što je bilo sveto u hrvatskoj
tradiciji i povijesti. Rezultati destrukcije
su danas manje ili više uočljivi u
pojedinim područjima naše struke, a
vrlo se je teško ne složiti s činjenicom
da joj moramo pružiti snažan otpor.
Isto tako bilo bi dobro da ima što manje
onih koji su najvjerojatnije zalutali
u našu struku i misle da im je šuma
isključivo sredstvo lake i često puta
problematične zarade.


Kao što imamo svijetle primjere požrtvovanog
i poštenog šumarskog rada
u našim predhodnicima od kojih mnogi
i danas sjede među nama, tako sa sigurnošću
možemo tvrditi da i danas medu
aktivnim šumarskim stručnjacima
imamo veliku većinu koja nastavlja tradicije
naših predhodnika. Danas, kad
pred nama stoje veliki zadaci i izazovi
obnove razrušene domovine, nužno je
više pozornosti posvetiti i obnovi i ustroju
onog lika šumarskog stručnjaka s
kojima smo se uvijek ponosili i koji je
i danas velikoj većini trajni uzor.


Uvjereni smo da mjere koje su danas
vrlo aktualne u hrvatskom šumarstvu,
a odnose se na permanentno obrazovanje
kako visokostručnih kadrova tako
i ostalih stručnih profila neophodnih za
dobro funkcioniranje struke, predstavljaju
značajan korak u podizanju stručnog
i moralnog lika stručnjaka. U tome
su dužni svi dati svoj obol od znanstvenih
i nastavnih ustanova do proizvodnih
i inspekcijskih institucija.


Šumarska struka preko svojih kadrova
pokriva i upravlja 43,5% površine
naše domovine. To je velika čast
i odgovornost za sve ono što se s tim
prostorom događa, posebice s ekološkog
i gospodarskog stajališta. Čvrsta
veza s domaćim ljudima, seljacima, koji
su uvijek bili vezani uz šumu i šumarstvo,
tijekom vremena je sve više slabi