DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 7 <-- 7 --> PDF |
O. Piškorić: PRVI PREDSJEDNIK HRVATSKO-SLAVONSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA - ANTUN TOMIĆ... Šumarski list br. 11-12. CXVIII (1994), 331-337 Drugi je samoinicijativni Tomićev elaborat o kojem saznajemo iz njegovog članka »K poglavlju potrajnog uživanja šuma« objavljenog u Šumarskom listu 1886. godine. Na str. 291. čitamo: »Znamo .. . da je opstanak šuma samo onda osiguran, ako se dobi obhodnje odgovarajuća godišnja sječivna površina, također i odmah opet omladi odnosno zagaji«. Stoga bi se »Kupci, odnosno drvotršci, imali obvezati, da normalne sječine moraju do proljeća, odnosno ako li se radi o umjetnoj sadnji žira pod motiku, do sljedeće jeseni iza sječe osnažiti od ležećeg drva i odpadaka, ter šumskoj upravi čiste predati . . .« Naime do tada takva obveza nije postojala, a šumske uprave same nisu odmah pošumljavale te je »šumište obraslo dračem i korovljem« koje se moralo kasnije pripremiti za sadnju, pa se »uslijed tih troškova pokazuje vrlo dvojbena ona dobit, koja se tobože . . . unovčenjem šuma prikazuje« (str. 292).7 Stoga je »na mjerodavno mjesto« uputio elaborat o svojim zapažanjima i »još g. 1875. ponukan razmišljanjima «, no elaborat nije bio prihvaćen »valjda prije svega zato što sadržajem svojim neodgovaraše intencijom tada mjerodavnih krugovah«. Kao dokaz korisnosti sadnje žira na sječinama neposredno nakon sječe, Tomić se poziva na šume »križevačke pukovnije, gdje se nalaze najljepši današnji hrastici, koji su doista vriedni, da jih i naše šumarsko družtvo prigodno posjeti (str. 292).8 U ovom članku Tomić naglašava i ekološku važnost šuma pa »čim se u kojoj zemlji godimice veća površina izsječe, nego li to normalna mjera dopušta, to onoj zemlji već nije osjegurano buduće blagostanje«. S ovih razloga već odavna misaoni šumari kao i prirodoslovci upozoruju, da bi valjalo zaštitu šuma internacionalnim pravo urediti« (str. 293). To se posebno odnosi na »izvirište rieka i potoka« bez obzira na državne granice. 7 Obveza kupca za sadnju žira na sječinama bila je unijeta u dugoročni kupoprodajni ugovor; npr. za šumu Garjevicu iz 1930. godine i ta je obveza izvršavana. 8 U Gospodarskoj osnovi za šume Križevačke imovne općine iz 1889. godine zapisano je: »Šume drugog dobnog razreda potičući iz doba krajiške uprave, kad je šumu čuvala i sadila sablja i batina, nalaze se sa malom iznimkom u normalnom stanju tako, da sada imovna obćina iz tih šuma proređivanjem velike međutimne užitke crpi.« (Šum. list 1882. str. 411). 4. Šumarsko društvo organiziralo je 1851. godine prvi šumarski stručni ispit kojemu je predsjedao Franjo Šporer, a Tomić, s Dragutinom Kosom, bio je njegov član. Ispitu su pristupila četiri kandidata, ali ga dva nisu položila. Godine 1871. Zemaljska vlada ustanovila je »stalno ispitno povjerenstvo viših šumarskih ispita« i Tomić je bio imenovan predsjednikom povjereništva. U HRVATSKOM ŠUMARSKOM DRUŠTVU Skupina uglednika i privrednika Hrvatske i Slavonije osnovala je početkom 1841. godine »Horvatskoslavonsko gospodarsko družtvo«, kao organizaciju za unapređivanje gospodarstva, a posebice poljodjelstva, Hrvatske i Slavonije. Među prvim članovima Gospodarskog društva nalaze se i šumari. Šumari se na inicijativu Dragutina Kosa, Franje Šporera i Ante To mića grupiraju u sekciju — u »odsek šumarski«. Tomić je bio i član prvoizabranog upravnog odbora, ali koliko je dugo ostao na tom mjestu nije poznato. Na skupštini održanoj 1851. godine Tomić je izabran za tajnika, na kojoj dužnosti ostaje godinu dana. Drugih podrobnijih podataka o njegovom radu nema. Kako je mladi car Franjo Josip I. 1850. godine uveo apsolutističku vladavinu, nazvanu po njezinom pro voditelju (Bachov apsolutizam), nastupa doba zastoja društvenog rada i osipanja članstva tako da se može govoriti samo o tinjanju i zaprentanom žaru. Apsolutizam traje do 1860. godine ali razgrtanje žara počinje tek sedamdesetih godina da bi se rasplamsavao 1876. godine. Naime te godine uspio je nadšumar Zagrebačke županije Vladoj Koroškenj i zajedno s Vatroslavom Račkijem , tada u službi Đakovačkog vlastlinstva, »skupiti liepi broj domaćih šumara«9 koji 27. veljače 1876. izabra odbor za pripremu osnivanja šumarskog društva. Za predsjednika pripremnog odbora izabran je Ante Tomić. Pripreme su uz, ostalo, obuhvatile izradu privremenih društvenih pravila koje je odobrila Zemaljska vlada, a dovršene su do jeseni dok je osnivačka skupština održana 18. listopada 1876. godine u Zagrebu. Za predsjednika, punim nazivom Hrvatsko- slavonsko-dalmatinsko šumarskoga društva, izabran je Ante Tomić. Tako je i prvo i drugo razdoblje Hrvatskoga šumarskog društva vezano uz Tomića, aktivnog člana. 9 Šum. list 1877., str. 50. hrvatsko izdanje. BIBLIOGRAFIJA 1. Šumarski životni moto A. Tomića je borba za usmjeravanje gospodarenja šumom u pravcu postizanja normalne šume, a na taj način i osiguranje potrajnosti prihodi. To je navijestio i u svom prvom objavljenom članku »PREDLOG kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu, i kojih se pri tom pravilah deržati valja« objavljenom u »listu mesečnom horvatskog slavonskog Gospodarskog družtva« 1843. godine u br. 9, 11. i 12. Članak je datumiran s »Ogulin na 10. serpnja (Jul . . .) 1843.« i potpisom Antun Tomić, nadzornik lugovah u c. kr. narodnoj ogulinskoj regimenti br. 3. Na pisanje ovog članka potaklo ga je »smanjenje površina šumah (te) gdje su još prije dvadesetak godina |