DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1994 str. 8 <-- 8 --> PDF |
O. Piškorić: PRVI PREDSJEDNIK HRVATSKO-SLAVONSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA - ANTUN TOMIĆ... Šumarski list br. 11-12, CXVIII (1994), 331-337 mislili ljudi, da šume ima u izobilju, i gdje su poradi toga šume, koje obarajuće drvlje bez razloga, koje obratjajući ih na svrhe gospodarske, znamenito izkrčile «. Stoga treba »obdržavati pravi razmjer medu potroška dervah i odgovarajućeg stanja šuman« (str. 182). To će se postići uređenjem šuma metodom rašestarenja i pošumljivanjem raspoloživih nepošumljenih površina. Kako, odgovorio je jednim primjerom. Dodajmo, da je u ono vrijeme u Europi vladala bojazan, a Tomić ne naglašava da li je situacija i kod nas slična onoj u Europi. U trećem dijelu članka, objavljenom u 12. broju, Tomić piše o pošumljivanju. Iz tog dijela navodimo odlomak o prikazu obavljenih pošumljivanja, jer je to i prilog povijesti pošumljivanju kod nas. Tekst glasi: »U si. narodnoj sluinskoj regimenti ima borovik, što se zove Bosiljevo. Tu su po lepom suhom vremenu rano u proletje vas berek i paprat, koj je već verlo gusto bio uzrasto, upalili i do zemlje ga popalili. Požarište ovo uzoraše zatim na brazde, metnuvši svaku brazdu na 3 od prilike stope širine. Budući ovako zemlja uzorana, povlačiše brazde jedan put i posijaše na njih borovo seme i povlačiše po drugi put brazde š derljačom (branom) neoterjenom po čemu je seme u zemlju došlo te tako setva okončana bila. Drugoga leta na neuzoranih 2 stope širokih, brazdah podigo se opet berek i paprat, i na istih uzoranih brazdah nikoše po koji paprati, nu time mladjani usev i obranu dobi proti vetrz i nepogodam, te je veselo uspevao. Na ovi se način od 1828. do 1840. godine 214 ralih pustare pretvorilo u krasan borovik. Nu 1840. godine pojavio se požar, koj je mladoj toj šumi mnogo štete nanio. Isto tako u Babinoj gori, si. nar. sluinske regimente, gde je također zasijana šuma, i gde su ponajviše na brazde posijali borovo seme, ima jedna dolina, na kojoj su posijali želud (hrastov žir) s najboljem uspehom ovako: Buduć želud u listopadu (Okt.) pobran, da njegovo čuvanje nema neprilike, posijaše ga odmah u jesen, čega radi, kao što obično biva berek i paprat, do zemlje popališe. Potom su zemlju plitko uzorali, i čim su rezali prvu brazdu, težak jedan, idući za plugom, metao bi želud na stopu duljine u zemlju. Režući drugu brazdu, pokriše pervu, u kojoj već želud bjaše, i na ovi su način setvu od brazde do brazde nastavljali bez velika truda. Želud biaše pri tom potpunu zemljom pokriven, i u proletje uznice tako lepo, da se ta setva brojiti može medju one, kojeno najvretnije tegoše za rukom.« I dodaje, da je ovdje bila pjeskovita ilovača, ali ako je zemlja teža treba i dvostruko oranje. (Str. 239—240). U istom godištu objavljen je i prijevod članka iz časopisa Gospodarskog društva »vel. hercežije Hessu« O uplivah šumah na plodovitost zemljan. Ime prevoditelja nije objavljeno, ali se pretpostavlja da ga je preveo A. Tomić. 2. U banskoj ili civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji od 1. siječnja 1858. godine stupio je na snagu Zakon o šumama koji je 1852. godine donijet za zemlje austrijske carevine, odnosno zapadne pole Austro-ugarske monarhije. Uz taj Zakon donijet je i šumsko-odštetni cjenik kojeg je već u rujnu 1857. godine u br. 39. objavio Gospodarski list. Tomić je taj cjenik izdao iste 1857. godine na njemačkom jeziku pod naslovom (prema priloženoj reprodukciji naslovne stranice), koji u hrvatskom glasi: Šumsko-odštetni cjenik na temelju nad} Den ®ninDfftfcen bcr 23eWage D . M mit nUstlj´djfieii jJattnte »om 24. ,3uiii 1857 ttlajfentn, mio »om 1. .SBnntr 1858 in Wukftmitit trttenoen ntaen Slfltrtm 18&V. 3?o!ionc I . SBuajbrtiđf rei t> c,8 Dr. Siubnjtg ©oj Šumsko-odštetni cjenik po zasadama Priloga D dopuštenim najvišim Patentom od 24. V. 1857. i od 1. siječnja 1858. na snagu stupajućeg Zakona o šumama Priloga D najvišeg Patenta od 24. lipnja 1857. godine k Zakonu o šumama koji stupa na snagu 1. siječnja 1858. Svoj uvod u Cjenik Tomić je obilježio sa »Zagreb, 3. studenoga 1857.« Uz novčane iznose odštete, tarifne stavove, date su i upute za njegovu primjenu u kompliciranim slučajevima. Tako, npr., »ako se ukradu jače motke za obruče« primijenit će se cijena za tehničko drvo IV. i V. stavke Cjenika. 3. U Listu mesečnom 1843. godine Tomić je prikazao obrise »racionalne metode uređivanja šumskog gospodarstva «, kako ju je sam nazvao, a razradio tridesetak godina kasnije u Šumarskom listu u raspravama. a) Normalni dohodak i normalna drvna zaliha uređene šume i njihov razmjer međusobno i prema površini ciele šume obzirom na ophodnju — god. 1877. br. 2. str. 133-134, b) Razjašnjenje k racionalnoj metodi uređivanja šumskog gospodarstva - 1883. br. 3. str. 106-123, c) K pitanju koja je odgovarajuća mjera naravi šume, kod šumsko uređenja uporabiti ima - 1884. br. 1. str. 5-8, d) Dodatak razjašnjenju rationalne methode uređivanja šumskog gospodarstva — 1884. br. 2, str. 84-92, |