DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 14     <-- 14 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE.. Šumarski list te. 1-2, CIX (1995), 3-13
veći volumni prirast (iv = 6,46 m3) Tab. 5. veće konkurencije vrsta srednja visina srednjeg
Srednja visina srednjeg prsnog promjera veća je u prsnog promjera za obje vrste manja u odjelu 16.
odjelu 12 nego u odjelu 16. 10. Pinija u odjelu 16 postiže bolje dimenzije srednjeg
Za pretpostaviti je da je zbog različitog omjera
smjese alepskog bora i pinije u odjelu 12 i 16 i
prsnog promjera (d = 30,20 cm) i veći volumni
prirast (iv = 4,43 m3) nego u odjelu 12 (Tab. 5.).


LITERATURA


Anić, M., (1945): Dendrologija, pp. 163, Zagreb. Tomašević, A., (1986): Rekultivacija kraških goleti pošumljivanjem
u SR Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse.


Bertović , S., (1975): Prilog odnosa klime i vegetacije u


Posebno izdanje 2, 147—160.


Hrvatskoj, Acta biologica VII/2 89-2/5.
Castell Ani, C, Scrinzi, G., Tabacchi, G., Tosi.


Tomašević, A., (1990): Podrivanje kao prva faza pripreme


V., (1984): Tavole di cubatura a doppia entrata I.


tla za pošumljivanje. Glas. šum. pokuse 26: 393—404,


F. N. 1. Trento 111 pp. Zagreb.
Horvat, A., (1965): Melioracije degradiranih šumskih terena,
Svezak I. Krš, Skripta pp 178, Zagreb Tomašević, A., (1991): Meliorativni utjecaj kulture alepskog
bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pi


R. del Favero, G. de Mas, C. Ferrari, R. Gerdol,
nea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca


C. Lasen, L. Masutti, R. de Battisti, P. Paie(
Querco pubescentis — Carpinetum orientalis H-ić,


ro, C. Colpi, T. Urso, S. Zanotto, (1989): Lc


Anić (1959): u zadarskom području. Doktorska diser


pinete litorali nel Vento, pp. 144, Venezia.


tacija, Zagreb.
Klepac, D., (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i
sastojina pp 299, Zagreb. Tomašević, A., (1993): uspjevanje kultura austrijskog
crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) i zelene


Pavari, A., (1954): Pino domestico (Pinus pinea L.) Monti


američke duglazije (Pseudotsuga menziesii(M\rb.)


e Bosch, 5: 242-547, Milano.


Franco na području Šumarije Poreč. Šum. list br.


Pranjić, A., Lukić, N., (1990): Razvoj stabala crnog bora


3-5/93.


i hrasta medunca istarskog područja. Glas. Šum. po


Tomašević, A., (1993): Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta


kuse 26, 443-446, Zagreb.


za pošumljavanje krasa. Šumarski list br. 6—8/93.


Prpić, B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njegovih
pratilaca prema vodi i svijetlu. Glas. Šum. pokuse, Topić, V., (1990): Prirast nekih vrsta četinjača na submeposebno
izdanje 2, 69—77. diteranskom kraškom području Dalmacije. Šum. list


11-12: 441-450.


Rauš, D., (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb.
Škorić, A., (1979): Tipovi naših tala. Sveučilišna naklada Vidaković , M., (1982): Četinjače morfologija i varijabilLiber,
Zagreb. nost, Zagreb


SUMMARY: These studies were carried out in the area of the Forest
Office of »Zadar« within the management unit »Musapstan«. The study started
in 1976 when experimental plots were established in compartments 11 and


12. The experimental plots were 100 x 100 m in size, namely 1 hectare. In
all plots diameter breast height was measured for each tree above 9 cm cross
section by means of AEDENBRUCK -BOHMEREEOVE construction
rounded gauge. The height of every tree was measured by BLUME — LE1SS
hypsometre. On the basis of measurd d b h the structural elements of the
stand (N, G, V) were determined and the distribution of d b hs by 2 cm.
together with stand height curves, were graphically presented. See Tables 1,
2, 3, 4 and graphs 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 and 8. The first measurings were
carried out in 1976 and the second in 1991. Thus, the plantation trees were
measured in the fourtieth and fiftieth year. The plantations were raised on a
characteristically Karst terrain. The soil was terra rosa, luvic, colluvial, clayey
(Škorić, 1979). Rockiness of the terrain ranges from 40 to 90%.
Phytocoenologically these studies are concerned with the plant association
of Pubescent Oak and Oriental Hornbeam. Ecologically this area belongs to
the warm zone of the Pubescent Oak and Oriental Hornbeam forests (Queco


— Carpinetum orientalis H-ić 1939, Rauš 1987). With regard to climate this
area has a Mediterranean climate. With regard to the Karst factor by M.
Gračanin the climate changes monthly. Thus, the months of January, Februa12