DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 165.4.001/2 (Juglans L.) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26 MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (Juglans regia L.) — Neki rezultati i smjernice istraživanja — BREEDING MODEL OF PERSIAN WALNUT (Juglans regia L.) — Some results and research trends — Franc MRVA* SAŽETAK: Cjelokupni fond orahovih stabala u Hrvatskoj je u velikoj većini generativnog porijekla i gotovo je u cijelosti u privatnom posjedu. Karakteristika uzgoja je jedan ekstenzivan voćarski način bez primjene nekih agrotehničkih mjera. Voćarska i šumarska praksa ostala je u skromnim okvirima razmnožavanja komercijalnih sorti oraha, a da njihova ekološka adaptivnost u različitim uvjetima nije ispitana. Domaće populacije oraha nude mogućnost izbora kvalitetnih stabala obzirom na rast, otpornost na bolesti i štetnike, niske temperature te kvalitetne plodove. U radu se daje pregled rezultata na selekciji, vegetativnom i generativnom razmnožavanju. Razvijen je model oplemenjivanja koji uključuje primarnu i sekundarnu selekciju. Prikazani su rezultati klijavosti oraha u tlu s prethodnim močenjem plodova i prvi nalazi fenologije listanja u rasadničkom testu. U prvom poljskom testu potomstva polusrodnika (Half sib progeny test) analiziran je debljinski i visinski rast. Podaci su dani u tablicama i grafički prikazani. Ključne riječi: Obični orah, selekcija, model oplemenjivanja, matičnjak plemki, test potomstava, močenje plodova, rast, fenologija listanja. UVOD - Introduction Osnovna karakteristika uzgoja običnog oraha (Ju- glans regia L.) u Hrvatskoj je uglavnom jedan ekstenzivan voćarski način, što znači bez primjene nekihagrotehničkih i zaštitnih mjera, s primarnim interesomza uzgoj plodova. Gotovo cjelokupni fond orahovihstabala u privatnom je posjedu pretežito u seljačkimgospodarstvima, a u manjoj mjeri i u naseljima gradovai manjih mjesta (kućni vrtovi, voćnjaci). Porijeklo velike većine tih stabala je iz sjemena. On se i danasponajviše širi na taj način. Prema ocjeni američkogeksperta za jezgričavo voće L. H. Mac Danielsa(1960) koji je proučavao problematiku oraha na području republika bivše Jugoslavije s aspekta plodova, uvećini slučajeva orahova stabla rode sitnim plodovimaslabe kvalitete. Vrlo je vjerojatno da se među stablimadomaćih oraha nalaze varijeteti - sorte iz drugih država, jer se pouzdano zna da su u razdoblju poslijeprvog svjetskog rata zabilježena unošenja sorti iz Italije, Mađarske, Austrije i drugih zemalja. Danas jevrlo teško nešto od toga identificirati. Dobar broj stabala je zbog osjetljivosti na mrazeve i niske tempera- Dr. se. Franc Mrva, Šumarski institut, 41420 Jastrebarsko. ture propao, druga su se iskrižala s domaćim orasima i takvo se sjeme spontano širilo putem glodavaca i ptica, a neka su stabla posječena. Moramo naglasiti da se u razdoblju poslije drugog svjetskog rata fond oraha znatno smanjio masovnom sječom najljepših i najdebljih stabala. Trajna konjuktura za drvom oraha dovela je ponegdje do njegovog punog istrebljenja. To je značajan gubitak za genofond oraha jer su stara stabla mjerilo adaptivnosti i izdržljivosti na brojne ekološke i biotičke pritiske te predstavljaju najbolje polazište za selekciju i oplemenjivanje. Iako tržište i danas traži orah, teško ga nalazi jer današnji fond čine većinom mlađa stabla koja ili nisu za sječu ili pak ukoliko dimenzije odgovaraju zahtjevima tržišta interes posjednika za uzgoj plodova takvu sječu odgađa, Na području Hrvatske orah je najviše raširen na brežuljkastim terenima Koprivnice, Bjelovara, Daruvara, Kutine i Siska, a u istočnoj Slavoniji u okolici Vukovara. U nešto manjoj mjeri orah je zastupljen u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj i to pretežno u voćarsko-vinogradarskom području. Svi ovi makrolokaliteti pred 15 |