DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 19 <-- 19 --> PDF |
F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.).„ Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26 bile vrlo neujednačene kvalitete. Kod nekih su stabala plemke bile vrlo dobre, kod drugih slabe i tanke, pa je stoga bilo potrebno prije osnovati matičnjak klonova za proizvodnju kvalitetnih plemki i tek onda pristupiti proizvodnji cjepova za klonske nasade (testove). Prve sadnje u matičnjak, koji je bio lociran u rasadniku Volinja, 4 km od Hrvatske Kostajnice obavljene su 1979. godine, a potkraj 1983. godine u matičnjaku je bilo zastupljeno 27 klonova s 270 cjepova. Cijepljenja su sukcesivno nastavljena do uključivo 1990. godine i s početkom rata prekinuta. Proizvedeno je oko 1500 cjepova za sadnju u planirane klonske testove. Nažalost, ne raspolažemo nikakvom informacijom ni o matičnjaku ni o proizvedenim ej epovima. Teško je bilo što pretpostavljati ali iz matičnjaka, ukoliko bi ostao očuvan, mogli bi se ponovno proizvesti cjepovi za klonske testove, naravno sa zakašnjenjem od 5 godina. Kod generativnog razmnožavanja ne reproducira se istovjetan genotip matičnog selekcioniranog stabla već se potomci obično javljaju u većoj ili manjoj skali varijabilnosti pa zato i razmnoživači kulturnih sorti oraha izbjegavaju takav način. Međutim za oplemenji- MATERIJAL I METODE Priprema uzoraka plodova za sjetve obavljene u 1979, 1980. i 1981. godini obavljena je, kao što smo spomenuli u prethodnom poglavlju bez uobičajenog postupka hladne stratifikacije (2—4°C), kojim se stimulira dobro i ujednačeno klijanje. Umjesto toga iskušan je postupak močenja sjemena u vodi, koji se u Odjelu za oplemenjivanje i sjemenarstvo standardno primjenjuje kod sjetve nekih vrsta četinjača. U pripremi uzoraka od 18 selekcioniranih stabala za prvu sjetvu 1979. godine plodovi su močeni 48 sati u običnoj vodi koja se mijenjala, potom su lagano bili prosušeni i tretirani prije sjetve bakrenim vapnom i volatonom. Sjetva je obavljena u drvenim klijalištima, koja su bila ispunjena slojevitim sjetvenim supstratom. Na dno klijališta stavljen je sloj stajskog gnoja debljine 5 cm, povrh njega humusno bujadično tlo debljine 4 cm i zatim smjesa šumskog humusa listača i bujadičnog humusnog tla debljine 5—6 cm. Sjetvene brazdice bile su ispunjene tresetom u koji su utisnuti plodovi u razmacima od 14 cm, a isti razmak bio je i između redova. Sjetva je pokrivena slojem smjese šumskog humusa i bujadičnog tla debljine 3—4 cm, a povrh toga i tankim slojem ariševog četinka radi zaštite od isušavanja. Ovaj sjetveni test osnovan je u 4 blok-ponavljanja sa 120 plodova od svakog selekcioniranog stabla, osim u dva slučaja gdje je taj broj bio nešto manji. Sjetva je obavljena 25. i 26. 04. 1979. godine sa stalnom kontrolom održavanja vlažnosti supstrata, te mjerama zaštite (Zineb i Ortocid). Dobar mjesec nakon sjetve registrirano je prvo nicanje biljaka, a zatim su u razmacima od jedne sedmice uslijedile još 4 zabilježbe rezultata. U proljeće slijedeće godine (19. 04.) 1-godišnje sadnice vanje oraha upravo takav način ima veliki značaj jer nudi mogućnost da se kao rezultat rekombinacije gena u populaciji heterozigotnih individua, koji međusobno izmjenjuju gene slučajnom oplodnjom mogu javiti u potomstvu selekcionirah stabala novi tipovi — boljih svojstava nego što su matična stabla. Upravo iz tog razloga razvijen je u Šumarskom institutu Jastrebarsko kombinirani model oplemenjivanja o kojem će još kasnije biti govora. Generativno razmnožavanje započeto je 1979. godine kada je obavljena prva sjetva. Sjetve su nastavljene u 1980. i 1981. godini sa svrhom da se osnuju prvi testovi potomstva polusrodnika (half-sib progeny test) u kojima će se proučavati genetička varijabilnost glede rasta, otpornost i na bolesti i štetnike, te kvalitetu plodova. Sve su sjetve obavljene na isti način bez uobičajene prethodne stratifikacije plodova, a priprema sjetve, uzgoj biljaka u rasadniku, prva fenološka opažanja (u rasadniku), te rast sadnica u prvom generativnom testu polusrodnika prikazat će se u slijedećim poglavljima. - Material and methods (1342 kom.), presađene su na otvoreno na razmake 60x30 cm. Jarci za presadnju pognojeni su stajskim gnojem. Nakon jednogodišnjeg uzgoja iskopano je 400 sadnica za prvi test potomstava polusrodnika koji je osnovan u proljeću 1981. godine isto tako u 4 ponavljanja s 15 potomstava na lokalitetu Zabrdica, Šumarije Sokolovac. Na kraju iste godine 3-godišnje sadnice u testu su izmjerene (primjeri pri tlu i visine), a ponovne izmjere promjera (u prsnoj visini) i visina obavljene su u jesen 1994. godine (SI. 1). Potrebito je naglasiti da je u ovom nasadu prevršavanje dobre većine biljaka obavljeno 1982. i 1983. godine na visini iznad 2 m SI. 1 Prvi generativni nasad oraha u Zabrdici kraj Sokolovca. (Foto: F. Mrva) Fig. 1 The first generative plantation of Persian walnut in Zabrdica near Sokolovac. (F. Mrva) !7 |