DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 26 <-- 26 --> PDF |
F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.)... Hrane uvjete temperature i zračne vlage. Specijalna množina s automatskim sustavom regulacije omogućila bi uspješan daljnji rad na vegetativnom testiranju selekcioniranih varijeteta i promoviranja vlastitih sorti oraha. Rezultati klijavosti oraha u tlu s prethodnim močenjem u vodi pokazuju da se ta metoda može uspješno primijeniti, ne samo za neke vrste četinjača, već i za predsjetvenu pripremu uzoraka oraha. Za standardnu stratifikaciju oraha potrebna su barem 3 mjeseca čuvanja na temperaturi od 2-4°C (Hartman, Kester 1968). Močenje plodova ima veliku prednost jer se uzorci mogu vrlo brzo pripremiti za sjetvu. Ova me ZAKLJUČAK Model oplemenjivanja oraha u Šumarskom institutu Jastrebarsko omogućuje rad na sekundarnoj selekciji genotipova željenih svojstava jer se osnivanjem testova potomstava iz primarne selekcije znatno proširuje selekcijska osnova. Predsjetvena priprema močenja plodova oraha, 48 sati na sobnoj temperaturi, pokazala je da se ova brza metoda može koristiti, ne samo za pripremu znanstvenih uzoraka već i za praktične potrebe. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26 toda jedino kod krupnih plodova nema zadovoljavajuće rezultate. Analize rasta (promjera i visina) potomaka selekcioniranih stabala u testu potomstava pokazale su da između potomstava postoje razlike i u debljinskom i u visinskom rastu. Kasni tipovi oznaka zaostaju u rastu za većinom drugih potomstava. Općenito uzevši može se reći da bi rast za dob od 16 godina trebao biti znatno bolji o čemu će se napisti poseban rad. Fenološka istraživanja listanja su jedino unutar kasnog oraha značajno varirala u fenofazama, dok su kod većine drugih potomstava fenofaze bile gotovo iste. — Conclusion Razlike u debljinskom i visinskom rastu između potomstava selekcionirah stabala u prvom testu potomstava pružaju mogućnost selekcije tipova za šumski uzgoj. Fenološko istraživanje listanja pokazalo je kod većine potomstava veliku podudarnost i gotovo isti ritam fenofaza, jedino je u potomstvima kasnog oraha zabilježena veća varijabilnost fenofaza. SMJERNICE ISTRAŽIVANJA - Research trends 1. Intenzivirati rast i razvoj nasada mjerama gnojidbe (tla i folijarno), agrotehničkom obradom i zalijevanjem radi što bržeg postizavanja sklopa krošanja koji je neophodan, ne samo za stvaranje povoljne mikroklime već i za optimalno oprašivanje i oplodnju. 2. Proučavati pojave cvatnje obzirom na složeni mehanizam tvorbe cvjetova kod oraha (protandrija, protaginija i dr.) radi identifikacije genotipova, naročito onih koji su perspektivni za sortni uzgoj. 3. Ocijeniti osjetljivost i otpornost tipova na bolesti i štetnike radi identifikacije otpornih genotipova. 4. Izgraditi vrlo brzo modernu množinu za cijepljenje oraha s automatskom regulacijom temperature i zračne vlage, jer je to bitan preduvjet za testiranje perspektivnih varijeteta - sorti u sposobnosti razmnažanja cijepljenjem. LITERATURA - References Borojević, S., i K., (1971): Genetika, Kulturni centar Novi Sad, str. 197. Daniels, L. H., (1960): Proizvodnja voća i drugog jezgričavog voća u Jugoslaviji Eskp. Polj. — šum. centra Beograd. Hartman, H. I. Kester, D., (1968): Plant propagation Prentice Hall - Englewood, New Jersey. Mrva, F., (1984): Istraživanje selekcija običnog oraha (Ju- glans regia L.) u klonskim nasadima i testovima potomstava s nekim aspektima uzgoja biljaka. Radovi br. 2 — izvanredno izdanje, str. 43—50. Mrva, F., (1984): Mogućnosti proširenja uzgoja domaćeg oraha. Agronomski glasnik broj 5, str. 621—633. Mrva, F., (1988): Oplemenjivanje običnog oraha. Radovi broj 75, str, 103-107. |