DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 29 <-- 29 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 453:(413+414) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOJ ZAŠTITI ŠUMA OD POTKORNJAKA FEROMONE TRAPS - MODERN BIOTECHNICAL METHOD IN INTEGRATED BARK BEETLE MANAGEMENT Boris HRAŠOVEC SAŽETAK: U radu se iznose osnovni podaci o principu djelovanja, načinu i vremenu postavljanja te ulozi feromonskih klopki za lov potkornjaka u uvjetima modernog šumarstva. Već niz godina ova je metoda široko prihvaćena u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, a u Hrvatskoj se također već ukorijenila. Bazirana na saznanjima iz opće entomologije te fiziologije, endokrinologije i etologije kukaca, ova metoda predstavlja primjer moguće manipulacije populacijama štetnih i po šumu opasnih kukaca u svrhu smanjenja njihova broja. Najvažnije je da pritom ne djelujemo nepovoljno niti na jednu drugu skupinu živih bića u šumi, već usko selektivnim zahvatom uklanjamo prekobrojnu i time opasnu entomofaunu. Osim ograničenih mogućnosti suzbijanja potkornjaka još je veće značenje ove metode u praćenju njihova rojenja i intenzitetu pojave. BIT DJELOVANJA FEROMONSKE KLOPKE How pheromone trap works Djelovanje feromonskih klopki bazira se na pojavi podesno, fiziološki oslabljelo stablo. Tada dolazi do koja je zamijećena kod nekih vrsta kukaca, a posebice pojave koja je otkrivena prije nešto više od dvadesetak kod porodice potkornjaka (Scolytidae). Kod ovih se godina, zahvaljujući kojoj potkornjaci mogu preživjeti vrsta razvio poseban oblik prilagodbe na stanišne u uvjetima kada ima malo bolesnih stabala i kada su uvjete raspršenog rasporeda stabala podesnih za njihov ona raspoređena raštrkano po sastojini. Ista pojava razvoj. Još uvijek u znanosti postoji nedoumica o inipomaže im u velikoj mjeri u brzom rastu populacije cijalnom napadu i širenju potkornjaka u sastojini. Sikada postaju opasni članovi ekosustava i šumari moraju gurno je da su to kukci sekundarnog karaktera i da poduzimati opsežne mjere sa svrhom njihova suzbijase uspješno mogu naseliti tek na prethodno fiziološki nja. oslabljelo stablo (od praktički bilo kojeg abiotskog ili Uspješnim ubušivanjem potkornjaka u koru i drvo biotskog čimbenika). Upitan je način njihova pronalastabla, u srednjem crijevu kukca biosintetski nastaju ska takvih stabala u sastojini. Pokušaji znanstvenika kemijske tvari koje lako hlape iz izbačenih ekskremeda objasne ovu pojavu, kreću se od istraživanja mirinata (»piljevine« koja sipi iz ubušnog otvora) i šire se snih komponenti koje u zrak ispuštaju bolesna stabla, zrakom (Slika 1.). Ostatak populacije koji »luta« sastoa kukci ih mogu prepoznati, pa do mjerenja ultrazvučjinom u potrazi za prikladnom hranom i odlagalištem nih i elektromagnetskih zračenja koje kukci mogu rejaja tada dobiva mirisni putokaz prema traženom cilju gistrirati te na taj način odabrati podesno stablo za i vrlo se brzo i precizno pridružuje »izvidnici« koja svoj razvoj. Sasvim je drukčija hipoteza »slučajnog naneprestano producira markirajuću tvar i odašilje je u pada«, pri čemu se zimska imaga izvuku iz svojih okoliš. Broj uspješnih ubušivanja u oslabljelo stablo skrovišta, razlete po šumi i nasumce pokušaju ubušiti vrlo brzo raste, a samim tim intenzivira se širenje u prva stabla na koja slete. Pritom ih veliki broj u mirisne tvari koja djeluje na većem prostoru i ubrzo tome ne uspije i ugine. Sudbina čitave populacije ovisi više nema slučajnog ubušivanja i rasipanja individua, o manjem broju »sretnih« primjeraka koji slete na već svaki potkornjak neovisno o spolu točno znade 27 |