DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 32 <-- 32 --> PDF |
B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - SUVREMENA BIOTEHNIČKA METODA U INTEGRALNOI ZAŠTITI ŠUMA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 27-31 vitaliteta stabala i posebice u akutnim stresnim situa- lja se potreba za postavljanjem dodatnih klopki i lovnih cijama (snjegoizvale, snjegolomi, vjetroizvale i dr.) jav- mjesta. GLAVNE VRSTE POTKORNJAKA PRAĆENIH NA LOVNIM KLOPKAMA Main species of bark beetles monitored by pheromone traps U Hrvatskoj se kao i većem dijelu Europe feromonskim klopkama prate tri osnovna potkornjaka, štetnika obične smreke i jele. Iako kao zemlja jugoistoka Europe jednim dijelom imamo osobenu problematiku u smislu nama svojstvenih i važnih štetnika (posebice jele kao najvažnije ekonomske četinjače), radi tehničkih poteškoća oko skupih analiza i sinteza feromonskih preparata, pratimo one vrste koje su najzanimljivije Europskim šumarima. Sigurno je da bi od posebnog interesa bilo praćenje kretanja gustoće populacije ne kih drugih vrsta potkornjaka, a metoda korištenja feromona u svrhu zaštite vrijednih vrsta nizinskih šuma brzo bi našla procjenu svoje učinkovitosti (npr. kod skupine hrastovih potkornjaka iz rodova Xyloterus i Xyleborus koji uzrokuju znatne novčane gubitke na najvrednijim drvnim sortimentima). Donosimo ovdje neke osnovne naputke oko postavljanja i manipulacije klopkama za tri vrste crnogoričnih potkornjaka koje se trenutno prati u Republici Hrvatskoj (Tablica 1.). Osnovni podaci o postavljanju feromonskih klopki za praćenje populacija potkornjakau Hrvatskoj (preuzeto sa komercijalnih pakovanja preparata i iz literaturnih izvora). Basic data on pheromone trap management while monitoring bark beetles populations in Croatia (taken from commercial leaflets and scientific references). Tablica 1 Vrsta potkornjaka Naziv agregacijskog feromona Vrijeme postavljanja klopke (obnavljanja feromonskog dispenzera) Vrsta klopke Udaljenost od obližnjih stabala Broj potkornjaka u 1 ml Smrekin pisar (Ips typographus) PHEROPRAX© I rojenje: konac ožujkatravanj II rojenje: konac lipnjasrpanj Cijevasta. četvrtasta, po tri četvrtaste u položaj "Y" lOm u zdravoj sastojini 15 m u ugroženoj sastojini (20-40 m u stresnim uvjetima) 1ml s 40 imaga šestozubi smrekin potkornjak (Pityogenes chalcographus) CHALCOPRAX© I rojenje: konac ožujka-travanj II rojenje: konac lipnjasrpanj Četvrtasta, po tri četvrtaste u položaj "Y" 5-10 m u starijioj sastojini 10-15 m u mladoj sastojini 1ml s 400 imaga Crnogorični Ijestvičar (Xyloterus Imeatus) UN0PRAX© I rojenje: konac veljačeožujak II rojenje: konac svibnjalipanj Četvrtasta, po tri četvrtaste u položaj"Y™ 40 m u unutrašnjost sastojine, do par metara od stabala (npr. na površini predviđenoj za sječu) 30-50 m od složaja trupaca koje štitimo 1ml s 130 \maaa ZAKLJUČAK Conclusion potrebno je naglasiti da uporaba feromonskih klopki usprkos svojoj uspješnosti i izvanrednoj prikladnosti u uvjetima zaoštravanja unošenja štetnih tvari u okoliš ipak ne rješava u potpunosti probleme zaštite šuma od napada potkornjaka. Ona omogućuje relativno jednostavan i jeftin uvid u prostoran i vremenski raspored određenih vrsta potkornjaka, ali ne uspijeva precizno odrediti njihovu gustoću populacije. Vrijeme i intenzitet rojenja mogu se u potpunosti i točno odrediti kao i još neki parametri populacije (seksualni indeks, fertilitet, i dr.) no ulovom samo ciljanih vrsta gubimo spoznaju o ostalim štetnim i pritajenim vrstama potkornjaka koji žive u šumskom ekosustavu. |