DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 34     <-- 34 -->        PDF

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1895. GODINE


Utamanjivanje zareznika s munjevitim svjetlom. U
Planerskom držav. šumskom okružju u Maklenburgu
pokušali su po viesti »Anzeiger fiir Elektrotechnik«,
da se munjevitim svjetlom (električnim svjetlom) razasvietle
pojedine šumske djelove u svrhu istriebljivanja
leptira od borovog prelca. Jedna u šumu dopremljena
pomjestna parulja (locomobila) pojila je dinamički
stroj, koji je okretao gibljivog munjevitog odražača
svjetla. Svjetlo je primamilo zareznike k lučištu. Na
ovo lučište umješteno je žarilo, koje je u njegovu
blizinu doletevše zareznike ubilo. Žarilo svjetli oko 20
kilom, daleko, a djeluje na živuća bića u udaljenosti
od 9 kilom. Stroj radi sa silom struje od 30 Ampere
kod 35 Voltovih razprežnosti, te proizvada svjetljivost
od 10.000 svieća.


Ovaj pokus uspio je vrlo povoljno.


(Br. 12., str. 517)


Sada i kod nas rietko drvo. Prigodom boravka
ugar. ministra na Plitvičkih jezerah iznenadiše se gosti,
što su ondje našli šumicu tisovine (baxus baccata).
Tisovine ima samo još u perivojih ili u visokih nepristupnih
gorah, ponješto ima tisovine kao uštrkano stablo
u šumah imovne obćine ogulinske i otočke, te u
šumah našeg Gorskog kotara. I kod Plitvičkih jezerih
posjekli su seljaci tisu većim dielom, praveći iz tisovine
žlice, lule i ino posudje. Još je preostala tisova šumica
blizu Plitvičkih jezera od kakovih 100 stabala, jer je
skoro nepristupna.


I na našem Kalniku ima tisovine, ali je već i to
drvo vrlo riedko.


(Zabilježene su i tise kod nadbiskupskog dvora u
Zagrebu — promjera 230 cm, u vrtu gdje Appel u
Varaždinu - promjera 240 cm i u perivoju O. pl.
Pongratza u Čućincu kod Vinice - promjera 322 cm
starosti preko 500 god.)


Slavonska hrastovina iz holandske Indije. Dr. O.
Čech piše u »Oesterr. Forst- und Jagd-Zeitung« br.


1. t. g. sliedeće: »Da je slavonsko hrastovo drvo na
glasu u cielome svietu i da se osobito cieni njegova
vrstnoća za željezničke podvakjke (švelere) dovoljno
svjedoči ta okolnost, što odpravna tvrdka Drag. F.
Wolffa u Pretoriji (u južnoj Africi) priopćuje, da za
gradnju željeznica u južnoj Africi holandsko-indijski
drvotršci uvažaju indijsk e hrastove podvaljke pod
imenom »slavonski hrastovi podvaljci«, ali ta
indijska roba u dobroti daleko zaostaje za originalnom
robom iz Slavonije«.
(Br. 1., str. 116)


Biljke i drveće u narodnom gatanju glede rodnosti
godine. Naš narod gata po biljkah i drveću, kako će
roditi godina t. j . da li će stanovita godina biti plodna
ili neplodna. Zanimati će to naše šumare, pa ćemo o
tom ovdje njekoliko primjera navesti, nebi li se višegodišnjim
motrenjem saznati dalo, da li se ovo narodno
gatanje obistinjuje.


Ako dobro resi lieska i crna joha, onda će dobro
roditi pšenica, a ko ne resaju, onda neće.


Ako kukurijek s proljeća dobro urodi, onda će bit
mnogo kukuruza, a ako kukurijek u proljeće neima
ploda, onda će i kukuruz slabo roditi.


Ako glog dobro cvjeta, onda će uroditi proja i
heljda.
Ako kupina urodi, onda će biti dosta i heljde.
Ako grab dobro resi, onda će dobro uroditi i raž,
a ako grab malo resi, onda će i raži slabo biti.


(br. 6. str. 266.)