DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 41     <-- 41 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 431.9:18 (497.13 - Jadransko područje) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43


UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA
U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA S OTOCIMA TIJEKOM 1994. GODINE


INFLUENCE OF WEATHER CONDITIONS ON THE OCCURRENCE OF FOREST
FIRES ALONG THE ADRIATIC COAST AND ISLANDS DURING 1994


Tomislav DIMITROV*


SAŽETAK: U članku su prikazane vremenske prilike i njihov utjecaj na
pojavu šumskih požara u priobalnom dijelu Jadrana s otocima od 1. travnja
do 30. rujna 1994. Sušna razdoblja, prikazana kroz meteorološki indeks
opasnosti od šumskih požara, uvjetovala povećanje čestina u klasama velike
i vrlo velike opasnosti u srpnju i kolovozu, što je utjecalo na veći broj
šumskih požara većih razmjera.


Uz učinkovito djelovanje unajmljenih protupožarnih zrakoplova Canadair
CL-215,6 protupožarnih helikoptera »MI-8«, koji su djelovali u parovima iz
zračnih luka Krk, Split i Dubrovnik, kao i novi ustroj Hrvatske vatrogasne
zajednice, znatno je smanjena sagorjela površina po jednom šumskom požaru.


UVOD


Vlada Republike Hrvatske u ožujku je ove godine III. Aktivnosti u uspostavi učinkovita sustava za
na temelju članka 3. stavka 5. Zakona o zaštiti od gašenje požara.
požara, donijela Program aktivnosti u provedbi poseb


U drugom je poglavlju Državni hidrometeorološki


nih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku


zavod Republike Hrvatske naznačen kao nositelj za


Hrvatsku u 1994. godini.


datka da od 1. travnja do 1. listopada izračunava
Program se sastoji od tri poglavlja, i to: dnevne meteorološke indekse opasnosti od šumskih


I. Osiguranje normativnih i općih postavki za
požara (IOP), a za katastrofalnih šumskih požara poostvarivanje
programa zaštite od požara, red IOP-a u obvezi je dostavljati i vrlo kratkoročnu
prognozu (nowcast) za područje zahvaćeno velikim


II. Provođenje preventivnih aktivnosti u uklanjanju
šumskim požarom, s posebnim osvrtom na promjenu


opasnosti od nastajanja i širenja požara i tehnoloških


smjera i brzine vjetra.


eksplozija s naznakom nositelja zadataka, i


ŠUMSKI POŽARI TIJEKOM 1994. GODINE


Na temelju podataka Odjela informatičkog sustava
požara smanjen je 33,3%, a ukupno je spaljena površina
smanjena 308%.


Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske


Prema toj evidenciji i citiranu razdoblju, u tablici


za razdoblje od 1. travnja do 30 rujna 1994. godine,


1. dat je iskaz većih šumskih požara (iznad 100 ha
na području priobalnog dijela Jadrana naše zemlje za


spaljene površine po jednom požaru) za priobalni dio
bilježeno je 140 šumskih požara (spaljeno je 4520 ha). Jadrana s otocima, s klasom opasnosti na dan nastanka


Prema istom razdoblju u prošloj godini, broj šumskih
šumskog požara.


* Tomislav Dimitrov, dipl. inž. DHMZ RH, Zagreb, Grič 13


ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 42     <-- 42 -->        PDF

T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43
Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana u 1994. godini


Larger forest fires over the coastal Adriatic area during 1994 Tablica 1.


Županija Mjesto
Datum
nastanka
požara
Spaljena
površina
u ha
Indeks
opasnosti
od požara
Istarska
Istarska
Istarska
Opatija
Pazin
Pula
23. srpnja
1, kolovoza
1. kolovoza
125
550
150
velika
velika
vrlo velika
Istarska Buzet 21. srpnja 800 velika
Zadarsko-kninska Zadar 8. kolovoza 360 vrlo velika
Splitsko-dalmatinska
Splitsko-dalmatinska
Zaostrog
Vis
4. rujna
31. svibnja
100
160
velika
umjerena
Dubrovačko-neretvanska
Dubrovačko-neretvanska
Dubrovačko-neretvanska
Mljet
Slano
Ston
30. lipnja
24. srpnja
2. kolovoza
156
567
170
velika
vrlo velika
vrlo velika


Analiza po vrstama vegetacije samo za gore evidenrica
odnosi 13%, na bjelogorice 6%, a na manje vritirane
veće šumske požare pokazuje, da se na spaljene jedne vrste raslinja kao što je makija, garig, šiblje i
površine više vrijednih vrsta raslinja kao što je crnogosi.,
otpada čak 81%.
Tablica 2.


Iskaz ukupnog broja šumskih požara i spaljene
površine po županijama priobalnog dijela Jadrana Županija Broj šum.požara
No of forest fire
Spaljena površ. u ha
Burned area
za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna 1994.
Survey total no of forest fires and burned area per
county over the coastal Adriatic area during from 1.
April to September 1994.
Istarska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Zadarsko-kninska
Šibenska
68
7
1
10
4
2 384.9
13.8
0.8
516.5
12.7
Splitsko-dalmatinska
Dubrovačko-neretvanska
31
19
468.7
1 122.1
Ukupno:
Total
140 4 520.0


VREMENSKE PRILIKE U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA
I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA


Glede činjenice da je čestina većih šumskih požara tološkom pregledu srpanj je u pogledu temperaturnih
nastala u srpnju i kolovozu, a čestina manjih šumskih prilika za priobalni dio Jadrana, općenito bio ekspožara
u lipnju i rujnu, glavne značajke sinoptičke tremno topao i sunčaniji od prosjeka. U pogledu mjesituacije
i vremenskih prilika u našoj zemlji dat će se sečnih količina oborina priobalni dio Jadrana spadao
za samo spomenuta četiri mjeseca. je u kategoriju »sušno« i »vrlo sušno«.


U lipnju se vrijeme često mijenjalo. Nakon više Kolovoz je u cijeloj Hrvatskoj bio vrlo topao mjeprodora
hladnih fronti koje su uzrokovale lokalne plju-sec, što je uostalom i njegova karakteristika. Međutim,
skove, grmljavine i kiše (4, 10, 13, 17 i 20. lipnja), kada u situacijama dugotrajnog razdoblja stabilnog i
ogranci zapadnoeuropske anticiklone u razdobljima izsunčanog
vremena na pregrijano kopno i more dođe
među prolaska fronti donijeli su sunčano i toplo vrijehladniji
zrak, tada atmosfera postane izrazito nestabilme.
Druga značajna odlika vremena u lipnju je početak na. Tako je 18. kolovoza jako nevrijeme s pijavicom
vrlo toplog razdoblja koje je nastavilo i u srpnju, što ili »tromba marina« (vrtlozi manjeg prostornog razmjeje
vezano uz pritjecanje toplog zraka iz južnih krajeva, ra) u popodnevnim satima zahvatilo Bibinje kod Zate
uz najduže dane u godini s najviše sunčanih sati. dra, a 25. kolovoza i kod Novog Vinodolskog. Ti su


prodori međutim brzoprolazni, pa ne ostavljaju dulji


Tijekom srpnja do njegove polovice prevladavalo


učinak na smanjenje požarne opasnosti.


je nestabilno vrijeme, ali je na Jadranu bilo sunčano
i toplo. Do kraja mjeseca anticiklona je blokirala proU
prvoj polovici rujna prevladavalo je toplo uz
laze hladnih fronti preko naše zemlje pa je stoga kraj dosta sunčanog vremena, s jednim prodorom hladne
mjeseca srpnja bio vrlo topao i sunčan. Prema klima-fronte i mjestimičnim oborinama. U drugoj je polovici




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 43     <-- 43 -->        PDF

T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43
mjeseca nad našim područjem bilo ciklonalno polje, članaka o šumskim požarima, klase velike i vrlo velike
pa je u takvoj sinoptičkoj situaciji vrijeme bilo vrlo opasnosti u definiranju meteorološkog indeksa, odraz
promjenljivo s mjestimičnim oborinama zbog više prosu
najvećeg stupnja isušivanja mrtvog šumskog gorivog
dora hladnih fronti. materijala, a time i na njegovu zapaljivost. Uvjetovano
Takav razvoj sinoptičke situacije u spomenuta četiri čestinama klase velike i vrlo velike opasnosti u srpnju


mjeseca utjecao je na dnevne varijacije stupnja opasnoi
kolovozu, rezultiralo je povećanjem pojava većih
sti od šumskih požara, odnosno, na smanjenje ili pošumskih
požara u tim mjesecima što je vidljivo iz tavećanje
rizika za nastanak šumskih požara na području blice 1. Takvo stanje uzrokuju tijekom svake sezone
kojeg reprezentira meteorološka postaja. To je vidljivo dokazana klima požarna područja na tlu Dalmacije i
iz tablica 4, 5, 6 i 7, u kojima je dan njihov iskaz u Istre, koja u mjesecima srpnju i kolovozu uvjetuju
danima za pet definiranih područja priobalnog podmaksimum
isušivanja mrtvog gorivog materijala na
ručja naše zemlje. Kao što se zna iz ranijih publiciranih šumskom i poljoprivrednom zemljištu.


Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za lipanj 1994.


Forest fire danger classification (in days) for June 1994. Tablica 4.


SJEVERNO


Područje SJEVERNA SREDNJA JUŽNA


ISTRA HRVATSKO


Klase DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA


PRIMORJE


Vrlo mala opasnost 8 5 3 3 3
Mala opasnost 7 10 3 7 4
Umjerena opasnost 14 15 18 16 20
Velika opasnost 1 6 4 3
Vrlo velika opasnost


Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za srpanj 1994.


Forest fire danger classification (in days) for July 1994. Tablica 5.


SJEVERNO


Područje SJEVERNA SREDNJA JUZNA


ISTRA HRVATSKO


Klase DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA


PRIMORJE


Vrlo mala opasnost 1
Mala opasnost 2 1
Umjerena opasnost 14 4 1 1
Velika opasnost 14 19 13 24 10
Vrlo velika opasnost 8 17 6 20


Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za kolovoz 1994.


Forest fire danger classification (in days) for August 1994. Tablica 6.


SJEVERNO


Područje SJEVERNA SREDNJA JUŽNA


ISTRA HRVATSKO


Klase DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA


PRIMORJE


Vrlo mala opasnost 1 2
Mala opasnost 5 5 1 1
Umjerena opasnost 5 3 6 4 2
Velika opasnost 15 8 5 9 6
Vrlo velika opasnost 5 13 20 17 22


Klase opasnosti od šumskih požara (u danima) za rujan 1994.


Forest fire danger classification (in days) for September 1994. Tablica 7.


Područje
Klase ISTRA
SJEVERNO
HRVATSKO
PRIMORJE
SJEVERNA
DALMACIJA
SREDNJA
DALMACIJA
JUŽNA
DALMACIJA
Vrlo mala opasnost
Mala opasnost
Umjerena opasnost
Velika opasnost
Vrlo velika opasnost
14
16
14
16
1
12
16
1
2
10
14
4
1
6
12
11
41




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 44     <-- 44 -->        PDF

T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA
Nadalje, u tablici 8. vidljivo je da je čestina klase
vrlo velike opasnosti od 128 dana u sezoni 1994. za
pet regija, iznad prosjeka za iskazano razdoblje od
1985. — -1993. godine. Dok je u 1993. godini zabilježen
zabrinjavajući podatak od 66.3 ha spaljene površine
po jednom šumskom požaru za razdoblje 1. travanj —


30. rujan (uz 161 dan u klasi vrlo velike opasnosti),
U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43


za isto razdoblje u 1994. godini zabilježen je, s obzirom
na sadašnji stupanj organiziranosti protupožarne zaštite,
podatak od 32,3 ha po jednom šumskom požaru
(uz 128 dana u klasi vrlo velike opasnosti), što očito
pokazuje da je učinak suzbijanja nastalih šumskih požara
bio zadovoljvajući.


Iskaz spaljene površine po 1 šumskom požaru od 1985. do 1994. godine


Survey of burnt area per forest fire from 1985 to 1994


Broj Spaljena
Godina požara površina
ha


No of Burnet
Year fires area


1985. 386 17.351
1986. 205 2.770
1987. 202 3.260
1988. 206 8.002
1989. 197 6.412
1990. 317 17.699
1991.* 140 3.538
1992.* 224 10.667
1993.* 210 13.913
1994.** 140 4.520


* Manjkaju podaci s okupiranih područja naše Republike, kao
i iz zona ratnih djelovanja neprijatelja, pa podatke iz ovih godina
nije uputno uspoređivati s nizom podataka iz ranijih godina.
** Za 1993. i 1994. šumski su požari analizirani za razdoblje 1.
travanj — 30. rujan.


Učinkovitost suzbijanja nastalih šumskih požara u
1994. godini može se pripisati boljoj organizaciji cjelokupnog
vatrogastva.


Vatrogasne postrojbe policijskih uprava MUP-a RH
aktivno su sudjelovale u suzbijanju šumskih požara,
kao i postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih udruga.


Unajmljena su dva Canadaira CL-215 s mješovitim
kanadsko-hrvatskih posadama. Hrvatske su zrakoplovne
posade bile iz redova HRZ i PZO Ministarstva


Tablica 8.


Prosjek Čestina
spaljene klase vrlo
površine velike
po požaru opasnosti


u ha u danima
Average Frequency
of burnt of classes
area per of very high


forest fire danger in days


45.0 130
13.5 68
16.1 66
38.8 104
32.5 12
55.8 145
25.3 79
47.6 144
66.3 161
32.3 128
obrane. Sporazumom između Ministarstva unutarnjih
poslova i Ministarstva obrane korišteni su i helikopteri
MI 8 koji su u parovima djelovali iz zračnih luka Split,
Dubrovnik i Pula. Osim toga iz Kanade su doputovala
i dva eksperta za problematiku suzbijanja požara gospođa
Cliff Smith i M. W. Macquarrie, koji su u
našoj zemlji boravili tijekom cijele sezone i obišli cijelo
područje priobalnog dijela Jadrana u svrhu davanja
stručnih uputa o učinkovitoj uporabi spomenutih protupožarnih
zrakoplova.


ZAKLJUČAK


Na temelju sinoptičke situacije i vremenskih prilika
koje su zabilježene od 1. travnja do 30. rujna 1994.
godine na priobalnom dijelu Jadrana, a uvjetovano
time i sušnih razdoblja u mjesecima srpnju i kolovozu,
može se zaključiti da je požarno vrijeme u sezoni 1994.
godine bilo u granicama normale glede razdoblja 1985.


- 1993.
Čestina klase vrlo velike opasnosti od 128 dana za
spomenuto razdoblje iznad je prosjeka, ali je boljom
organizacijom vatrogastva i učinkovitim suzbijanjem
nastalih šumskih požara protupožarnim zrakoplovima,
uveliko smanjena ukupno spaljena površina, a time i
prosjek spaljene površine po jednom šumskom požaru
na priobalnom dijelu naše zemlje.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 45     <-- 45 -->        PDF

T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43
LITERATURA


Bertović, i drugi, (1987): Osnovne zaštite šuma od požara, rujan 1994., Odio informatičkog sustava MUP-a RH
CIP, Zagreb. 1994, Zagreb.
DHMZ, (1994): Bilten iz područja meteorologije, hidrologije vlad a Republike Hrvatske: Program aktivnosti u provedbi
i zaštite čovjekova okoliša 6/94, 7/94, 8/94 i 9/94. posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Re-
MUP RH, (1994): Podaci o šumskim požarima za priobalni publiku Hrvatsku u 1994. godini, sjednica od 17.
dio Republike Hrvatske za razdoblje 1. travanj — 30. ožujka 1994. Zagreb.


SUMMARY: This paper deals with weather conditions and their influence
on the occurrence of forest fires along the Adriatic Coast and islands from
1st April up to 30th September 1994. Dry periods indicated by the meteorological
index of forest fire risk resulted in an increase of sectors in classes
of great and very great risk in July and August, contributing to a larger
number of forest fires of greater dimensions.


The combined efficient operation of hired anti-fire airplanes Canadair
CL-215, six anti-fire helicopters Ml-8, operating in pairs from airports at
Krk, Split and Dubrovnik, together with the new organization of Croatia Fire
Brigade Association, considerably reduced the burned area per forest fire.


ORGANIZACIJA ŠUMARSKE SLUŽBE 1747. G.
U GRADIŠKOJ PUKOVNIJI


Čim su Turci bili istjerani iz Slavonije, već 1691. god., Graničari, osim
kordunske službe morali su obrađivati oficirsku zemlju, a ekonomskim upraviteljima
davati desetinu. Obaveza na obradu zemlje prestala je 1747., a na
desetinu 1700.


General Hildburgshausen izdaje 1747. god. za Gradišku pukovniju naredbe
o organizaciji šumarske službe. Imenovano je 5 šumara s plaćama u
naravi, t.j. u drvima.


1764. god. uređena je žirovina, lov, ribolov i točenje pića. Oficiri nisu
smjeli točiti piće.
1764. god. izdane su naredbe, da svaka graničarska kuća treba predati
3 svračje i 30 vrapčijih glava u sjedište svoje satnije.
1780. god. izdana je naredba da svaki šumar treba ubiti 6 vukova, a selo 2.
1784. god. car Josip II. zabranio je zvoniti radi razbijanja oblaka.
1804. god. organiziraju se seoski hambari, u koje bi se hrana skupljala
kao rezerva. 1816. god. je bila glad, te su ti hambari dobro poslužili.


11. IV. 1848. god. Graničari su oslobođeni vršenja carske tlake (rabote).
29. X. 1850. god. uveden je strogi monopol na duhan.