DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 42 <-- 42 --> PDF |
T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43 Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana u 1994. godini Larger forest fires over the coastal Adriatic area during 1994 Tablica 1. Županija Mjesto Datum nastanka požara Spaljena površina u ha Indeks opasnosti od požara Istarska Istarska Istarska Opatija Pazin Pula 23. srpnja 1, kolovoza 1. kolovoza 125 550 150 velika velika vrlo velika Istarska Buzet 21. srpnja 800 velika Zadarsko-kninska Zadar 8. kolovoza 360 vrlo velika Splitsko-dalmatinska Splitsko-dalmatinska Zaostrog Vis 4. rujna 31. svibnja 100 160 velika umjerena Dubrovačko-neretvanska Dubrovačko-neretvanska Dubrovačko-neretvanska Mljet Slano Ston 30. lipnja 24. srpnja 2. kolovoza 156 567 170 velika vrlo velika vrlo velika Analiza po vrstama vegetacije samo za gore evidenrica odnosi 13%, na bjelogorice 6%, a na manje vritirane veće šumske požare pokazuje, da se na spaljene jedne vrste raslinja kao što je makija, garig, šiblje i površine više vrijednih vrsta raslinja kao što je crnogosi., otpada čak 81%. Tablica 2. Iskaz ukupnog broja šumskih požara i spaljene površine po županijama priobalnog dijela Jadrana Županija Broj šum.požara No of forest fire Spaljena površ. u ha Burned area za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna 1994. Survey total no of forest fires and burned area per county over the coastal Adriatic area during from 1. April to September 1994. Istarska Primorsko-goranska Ličko-senjska Zadarsko-kninska Šibenska 68 7 1 10 4 2 384.9 13.8 0.8 516.5 12.7 Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska 31 19 468.7 1 122.1 Ukupno: Total 140 4 520.0 VREMENSKE PRILIKE U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA Glede činjenice da je čestina većih šumskih požara tološkom pregledu srpanj je u pogledu temperaturnih nastala u srpnju i kolovozu, a čestina manjih šumskih prilika za priobalni dio Jadrana, općenito bio ekspožara u lipnju i rujnu, glavne značajke sinoptičke tremno topao i sunčaniji od prosjeka. U pogledu mjesituacije i vremenskih prilika u našoj zemlji dat će se sečnih količina oborina priobalni dio Jadrana spadao za samo spomenuta četiri mjeseca. je u kategoriju »sušno« i »vrlo sušno«. U lipnju se vrijeme često mijenjalo. Nakon više Kolovoz je u cijeloj Hrvatskoj bio vrlo topao mjeprodora hladnih fronti koje su uzrokovale lokalne plju-sec, što je uostalom i njegova karakteristika. Međutim, skove, grmljavine i kiše (4, 10, 13, 17 i 20. lipnja), kada u situacijama dugotrajnog razdoblja stabilnog i ogranci zapadnoeuropske anticiklone u razdobljima izsunčanog vremena na pregrijano kopno i more dođe među prolaska fronti donijeli su sunčano i toplo vrijehladniji zrak, tada atmosfera postane izrazito nestabilme. Druga značajna odlika vremena u lipnju je početak na. Tako je 18. kolovoza jako nevrijeme s pijavicom vrlo toplog razdoblja koje je nastavilo i u srpnju, što ili »tromba marina« (vrtlozi manjeg prostornog razmjeje vezano uz pritjecanje toplog zraka iz južnih krajeva, ra) u popodnevnim satima zahvatilo Bibinje kod Zate uz najduže dane u godini s najviše sunčanih sati. dra, a 25. kolovoza i kod Novog Vinodolskog. Ti su prodori međutim brzoprolazni, pa ne ostavljaju dulji Tijekom srpnja do njegove polovice prevladavalo učinak na smanjenje požarne opasnosti. je nestabilno vrijeme, ali je na Jadranu bilo sunčano i toplo. Do kraja mjeseca anticiklona je blokirala proU prvoj polovici rujna prevladavalo je toplo uz laze hladnih fronti preko naše zemlje pa je stoga kraj dosta sunčanog vremena, s jednim prodorom hladne mjeseca srpnja bio vrlo topao i sunčan. Prema klima-fronte i mjestimičnim oborinama. U drugoj je polovici |