DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 42     <-- 42 -->        PDF

T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 39-43
Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana u 1994. godini


Larger forest fires over the coastal Adriatic area during 1994 Tablica 1.


Županija Mjesto
Datum
nastanka
požara
Spaljena
površina
u ha
Indeks
opasnosti
od požara
Istarska
Istarska
Istarska
Opatija
Pazin
Pula
23. srpnja
1, kolovoza
1. kolovoza
125
550
150
velika
velika
vrlo velika
Istarska Buzet 21. srpnja 800 velika
Zadarsko-kninska Zadar 8. kolovoza 360 vrlo velika
Splitsko-dalmatinska
Splitsko-dalmatinska
Zaostrog
Vis
4. rujna
31. svibnja
100
160
velika
umjerena
Dubrovačko-neretvanska
Dubrovačko-neretvanska
Dubrovačko-neretvanska
Mljet
Slano
Ston
30. lipnja
24. srpnja
2. kolovoza
156
567
170
velika
vrlo velika
vrlo velika


Analiza po vrstama vegetacije samo za gore evidenrica
odnosi 13%, na bjelogorice 6%, a na manje vritirane
veće šumske požare pokazuje, da se na spaljene jedne vrste raslinja kao što je makija, garig, šiblje i
površine više vrijednih vrsta raslinja kao što je crnogosi.,
otpada čak 81%.
Tablica 2.


Iskaz ukupnog broja šumskih požara i spaljene
površine po županijama priobalnog dijela Jadrana Županija Broj šum.požara
No of forest fire
Spaljena površ. u ha
Burned area
za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna 1994.
Survey total no of forest fires and burned area per
county over the coastal Adriatic area during from 1.
April to September 1994.
Istarska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Zadarsko-kninska
Šibenska
68
7
1
10
4
2 384.9
13.8
0.8
516.5
12.7
Splitsko-dalmatinska
Dubrovačko-neretvanska
31
19
468.7
1 122.1
Ukupno:
Total
140 4 520.0


VREMENSKE PRILIKE U PRIOBALNOM DIJELU JADRANA
I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA


Glede činjenice da je čestina većih šumskih požara tološkom pregledu srpanj je u pogledu temperaturnih
nastala u srpnju i kolovozu, a čestina manjih šumskih prilika za priobalni dio Jadrana, općenito bio ekspožara
u lipnju i rujnu, glavne značajke sinoptičke tremno topao i sunčaniji od prosjeka. U pogledu mjesituacije
i vremenskih prilika u našoj zemlji dat će se sečnih količina oborina priobalni dio Jadrana spadao
za samo spomenuta četiri mjeseca. je u kategoriju »sušno« i »vrlo sušno«.


U lipnju se vrijeme često mijenjalo. Nakon više Kolovoz je u cijeloj Hrvatskoj bio vrlo topao mjeprodora
hladnih fronti koje su uzrokovale lokalne plju-sec, što je uostalom i njegova karakteristika. Međutim,
skove, grmljavine i kiše (4, 10, 13, 17 i 20. lipnja), kada u situacijama dugotrajnog razdoblja stabilnog i
ogranci zapadnoeuropske anticiklone u razdobljima izsunčanog
vremena na pregrijano kopno i more dođe
među prolaska fronti donijeli su sunčano i toplo vrijehladniji
zrak, tada atmosfera postane izrazito nestabilme.
Druga značajna odlika vremena u lipnju je početak na. Tako je 18. kolovoza jako nevrijeme s pijavicom
vrlo toplog razdoblja koje je nastavilo i u srpnju, što ili »tromba marina« (vrtlozi manjeg prostornog razmjeje
vezano uz pritjecanje toplog zraka iz južnih krajeva, ra) u popodnevnim satima zahvatilo Bibinje kod Zate
uz najduže dane u godini s najviše sunčanih sati. dra, a 25. kolovoza i kod Novog Vinodolskog. Ti su


prodori međutim brzoprolazni, pa ne ostavljaju dulji


Tijekom srpnja do njegove polovice prevladavalo


učinak na smanjenje požarne opasnosti.


je nestabilno vrijeme, ali je na Jadranu bilo sunčano
i toplo. Do kraja mjeseca anticiklona je blokirala proU
prvoj polovici rujna prevladavalo je toplo uz
laze hladnih fronti preko naše zemlje pa je stoga kraj dosta sunčanog vremena, s jednim prodorom hladne
mjeseca srpnja bio vrlo topao i sunčan. Prema klima-fronte i mjestimičnim oborinama. U drugoj je polovici